Ukupna proizvodnja šumskih sortimenata u Federaciji BiH u periodu januar-juli, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 138.000 m3 ili 12,2 posto.

Proizvodnja sortimenata od četinara manja je za 54.000 m3 (9,1 posto) u odnosu na isti period prošle godine, dok je proizvodnja sortimenata od lišćara manja za 84.000 m3, odnosno 15,8 posto, podaci su Federalnog zavoda za statistiku.

Ukupna prodaja šumskih sortimenata u periodu januar-juli 2023. godine, u odnosu na isti period 2022. godine, manja je za 170.000 m3 ili 15,3 posto.

Prodaja sortimenata od četinara je manja za 72.000 m3 (12,2 posto) u odnosu na isti period godinu ranije, dok je prodaja sortimenata od lišćara manja za 98.000 m3 ili 18,9 posto.

(tvsa.ba)

Niko u Bosni i Hercegovini, ni pacijenti, ni ljekari, nije zadovoljan zdravstvenim sistemom.

No ono što je gore od toga, prema riječima prim. dr. Haruna Drljevića, načelnika Odjela za bolesti dojke u Kantonalnoj bolnici Zenica, jeste činjenica da vlast u ovoj državi ništa ne poduzima da bi se to promijenilo.

Reforma je postala degutantna priča

"Svjedok sam da je u proteklih 30 godina svaka politička partija u svojoj predizbornoj aktivnosti u fokus stavljala zdravstvo i reformu zdravstvenog sistema. Također sam svjedok da nijedna od partija, kada bi došla na vlast, nije učinila ništa da bi se stanje u zdravstvu popravilo. Dakle, priča o reformi zdravstvenog sistema, koja je u BiH nesporno neophodna, ispala je priča za malu djecu i već odavno je postala degutantna", kaže Drljević za Faktor.

Dodaje kako je još 2016. godine u Domu naroda FBiH bio uvodničar kao tadašnji predsjednik Ljekarske komore FBiH, kada je, kako kaže, "upozorio parlamentarce na probleme u zdravstvu i ono što slijedi".

"Nažalost, bio sam u pravu. Postojeći sistem finansiranja nije dobar. Osnovni problem je loš pristup zdravstvenoj zaštiti, jer pacijenti hodaju od nemila do nedraga kako bi dobili zdravstvenu uslugu. Problem je i neadekvatna i neravnomjerna distribucija zdravstvene zaštite. Dok jedni kantoni imaju sve, drugi nemaju ništa, a taj podatak je uvod u priču o diskriminaciji pacijenata. Kod nas je pacijent u Sarajevu vrijedniji od onog u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK) jer se za njega više izdvaja, a da ne govorim o onima koji žive u Bihaću ili Goraždu.

I na kraju glavni problem na koji godinama upozoravam je odliv medicinskog kadra. Mi možemo praviti odlične zdravstvene sisteme, to nam ne vrijedi ako u njima neće imati ko raditi. Godinama nam odlaze mladi ljekari i drugi kadar i to je katastrofalna činjenica za ovu zemlju. Radim još četiri mjeseca, pitam se ko će me zamijeniti? Zdravstveni sistem ne može se razvijati ako nemate zdravstvenih profesionalaca koliko god da je on bogat", naglašava Drljević.

Rak rana bh. zdravstvenog sistema su maligne bolesti, ali i svaki oblik dijagnostike kojim bi se smrtnost smanjila.

U BiH još se na godišnjem nivou bilježi veliki broj smrtnih slučajeva, a to bi se moglo izbjeći da se vlasti konkretnije bore za svoje građane.

"Smrtnost u BiH od malignih bolesti je epidemiološki druga na listi odmah iza kardiovaskularnih. Pacijentima, zbog problema u fondovima, tenderskim procedurama, međuljudskim odnosima, političkim prepucavanjima, nisu dostupni inovativni lijekovi koji bi im produžili život. U svim naprednim zdravstvenim sistemima u svijetu ogroman značaj dat je preventivnoj medicini jer se zaključilo da se, s jedne strane, najveća količina zdravstvenog novca može uštedjeti, a s druge da se najbolji rezultati u preživljavanju mogu postići upravo kroz programe prevencije. To su programi ranog otkrivanja različitih bolesti koji su kod nas ili sporadični ili ih nikako nema".

Zavodi se bave ispitivanjem hrane

Kao primjer Drljević navodi ZDK i program ranog otkrivanja malignih bolesti kojeg su finansirali Italijani.

"Mi smo u ZDK imali program ranog otkrivanja karcinoma dojke kojeg su, umjesto našeg sektora javnog zdravstva, čiji je to primarni zadatak, finansirali Italijani. Program je bio dobar i provođen je dok su Italijani bili tu i davali novac. Kad su otišli sve je stalo. Ista stvar se desila i sa programom ranog otkrivanja grlića maternice. Naš kantonalni Zavoda za javno zdravstvo radi dok ima para, a onda stane. Niko od političara, ljekara koji su u parlamentu, nije tražio da se u budžete ugradi zdravstvena marka koja će biti naminjena kontinuiranom odvijanju programa ranog otkrivanja malignih bolesti. To je svugdje u svijetu posao sektora javnog zdravstva, kod nas se bave ispitivanjem hrane, ribe i svega drugog kako bi zaradili koju marku", naglašava Drljević.

BiH jedna je od rijetkih, ako ne i jedina zemlja u svijetu koja na državnom nivou nema registra za rak. Entitet RS ga ima od 2001, Federacija BiH je i dalje bez sistematskog registra oboljelih.

Drljević kaže kako je još 2002, zajedno sa još nekoliko zdravstvenih stručnjaka iz FBiH, napravio model za uspostavljanje registra za rak.

"Tada su kolege iz RS-a bile zainteresovane da se brojke objedine u jedan registra za rak na nivou države. Time bismo dobili informacije šta se dešava među stanovništvom, koje su to loše tačke, opasna mjesta, nakon čega bismo mogli donijeti strategiju borbe protiv malignih bolesti. Od tada do danas u FBiH ništa se po tom pitanju nije desilo. Kad god sam kao ljekar odlazio na stručne sastanke u svijetu bilo me je stid, pa sam lagao da imamo neki registar, ali nije dobro urađen, pa ga ne objavljujemo. Mi smo u medicinskom smislu, kada su onkološke bolesti u pitanju, potpuno nepismeni, niti znamo od čega bolujemo, ni koliko nas boluje. Kad to ne znamo, kako ćemo praviti strategiju borbe sa bolešću? Napraviti registar za rak nije velika investicija, ali treba volja i raditi, a to je naš najveći problem", zaključuje Drljević.

Po apelaciji Slavena Kovačevića, savjetnika predsjedavajućeg Predsjedništva BiH Željka Komšića, Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je presudu kojom je utvrdio su njegova prava u kontekstu glasanja za kandidate za državni Dom naroda i Predsjedništvo BiH prekršena, javlja Avaz.ba.

Utvrdili su da su mu prava prekršena zbog toga što nije u mogućnosti glasati za kandidate koji ne pripadaju konstitutivnim narodima i ne žive u određenom entitetu.

Službena objava u narednih nekoliko dana

Službena objava ove presude bi trebala biti u narednih nekoliko dana.

Podsjećamo, Kovačević se obratio Evropskom sudu za ljudska prava u Strazburu, navodeći da je ugroženo njegovo pravo jer kao Srbin iz Sarajeva ne može odlučivati o izboru člana Predsjedništva BiH iz reda srpskog naroda, niti, kao Srbin iz FBiH, ne može biti delegat u Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH.

Sud je utvrdio da je sadašnji politički sistem BiH etničku zastupljenost učinio važnijom od političkih, ekonomsko-socijalnih i drugih pitanja, te je pojačao etničke podjele u državi i potkopao demokratski karakter izbora, te da su “konstitutivni narodi privilegovani”.

Sud je utvrdio da su takvi uslovi diskriminatorni i u suprotnosti sa članom 1. Protokola br. 12 u kontekstu prava na sudjelovanje u izborima za Dom naroda Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine.

Sudsko vijeće činilo sedam sudija

Sud je u istom smislu, utvrdio diskriminaciju i u slučaju nemogućnosti glasanja za članove Predsjedništva BiH ako ne dolaze iz određenog konstitutivnog naroda ili ne žive u određenom entitetu.

Sudsko vijeće koje je činilo sedam sudija, u omjeru šest na prema jedan, usvojilo je argumente Kovačevića. Sud je zaključio da niko ne smije biti primoran da glasa samo u skladu sa propisanim etničkim linijama, bez obzira na njihovo političke stavove.

Poljoprivredni prinosi na području Unsko-sanskog kantona biće prepolovljeni ove godine, a zbog ponovnog poskupljenja energenata i repromaterijala moglo bi doći do drastičnog smanjenja obima poljoprivredne proizvodnje i gašenja gazdinstava.

Prema riječima Ermina Veladžića, predsjednika Udruženja proizvođača mesa i mlijeka USK, to bi se posebno negativno moglo odraziti na mljekarsku proizvodnju koja je okosnica ovdašnjeg agrarnog sektora.

"Poljoprivrednici ovih dana rasprodaju ono što ne mogu ishraniti, mnogi gase gazdinstva i idu preko granice. Drugi problem su poskupljenja, poskupjelo je gorivo za oko 30 feninga, isto tako povećane su cijene žitarica i koncentrata, sve su to problemi koji destimulišu farmere", kaže Veladžić.

Prema njegovim riječima, ukupno stanje ne može ublažiti ni redovna politika poticaja poljoprivredi, jer i pored toga brojni farmeri ne mogu održati rentabilnost proizvodnje.

Nepovoljne vremenske prilike ove godine značajno su uticale na prinose ratarskih kultura, povrća, voća, ljekovitog bilja, tako da trpe sve grane poljoprivredne proizvodnje.

"Kada je riječ o žitaricama i stočnoj hrani, slobodno mogu reći da smo doživjeli jedan krah. Prihodi od prinosa ne mogu pokriti niti troškove goriva poljoprivrednicima, a o ostalom da se ne priča. U nastavku godine očekuje nas rast cijena stočne hrane i sve su to problemi s kojima se teško izboriti", smatra Veladžić.

Prema riječima pojedinih proizvođača, urod pšenice je umanjen i do 70 posto zbog loših vremenskih prilika, te dugotrajnih suša koje su uticale na rast i razvoj ove važne poljoprivredne kulture.

"Stanje je katastrofalno, sve je krenulo jako loše još od same pripreme i sjetve koja je zakasnila zbog lošeg vremena. Vlažnost je bila izuzetna i to je uticalo na pojavu i razvoj raznih bolesti, zatim divlje životinje su također učinile svoje, uništile dio prinosa i sve je bilo kako ne treba", kaže Aladin Žerić, poljoprivrednik iz naselja Golubići nadomak Bihaća.

Ministar poljoprivrede u Vladi USK Adis Džanić, ističe kako situacija nikad nije bila teža.

"Imali smo jako loše vremenske prilike, zatim tu su bile i katastrofalne poplave, tako da su sve grane poljoprivredne proizvodnje u lošoj situaciji", kaže Džanić.

Ističe kako su vlasti u USK ove godine iz kantonalnog budžeta poljoprivredu pomogle sa 9,5 miliona maraka, što je rekordna cifra, ali da ni to neće biti dovoljno kako bi se pomoglo poljoprivrednim proizvođačima. Prema njegovim riječima, u narednom periodu Vlada USK razmotriće dodatne mjere pomoći agrarnom sektoru.

"Na pragu je jesenja sjetva i ako se ne pomogne poljoprivrednicima, vrlo lako bismo se mogli suočiti s nedostatkom hrane i s drastičnim rastom cijena. Stanje je alarmantno i zahtijeva hitne mjere", kaže Veladžić.

(N.N.)

Hrvati i Grci jedu najskuplja jaja u Evropskoj uniji, premda je u hrvatskom slučaju teško dokučiti zbog čega je to tako.

Tokom maja Hrvatska je sa cijenom od 2,85 eura za kilogram jaja bila najskuplja u Evropskoj uniji, a Grčka je pretekla početkom turističke sezone.

U julu ove godine prosječna cijena konzumnih jaja L i M kategorije u Hrvatskoj je iznosila 2,84 eura za kilogram, što je čak trećinu više od EU prosjeka.

Pritom je od Hrvatske u julu jedino bila skuplja Grčka.

Prema podacima Eurostata, cijena jaja u Hrvatskoj veća je za 38,4 posto u odnosu na jul prošle godine, dok je prosječna cijena u EU skočila za 17 posto. U Hrvatskoj su, dakle, jaja u posljednjih godinu dana poskupila duplo više nego u EU, prenio je b92.

U Belgiji je, na primjer, prosječna cijena jaja L i M kategorije iznosila 1,68 eura za kilogram, Njemačkoj 1,93 eura, Rumuniji 1,95 eura, Mađarskoj 2,18 eura, a Sloveniji u prosjeku 2,32 eura za kilogram. Tolika cijena posebno je teško objašnjiva u svjetlu velikog uvoza u Hrvatsku jeftinijih jaja iz evropskih zemalja. Tako je Hrvatska u prvih pet mjeseci ove godine uvezla oko 2.800 tona jaja, a izvezla tek 596 tona.

Najviše svih vrsta jaja u Hrvatsku je uvezeno u tom periodu iz Njemačke (oko 500 tona), Albanije (442 tone), Bugarske (388) i Slovenije (358 tona), otkrivaju novi podaci Ministarstva poljoprivrede Hrvatske, prenose hrvatski mediji.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Jutros je u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U centralnim i istočnim područjima po kotlinama ima magle.

Temperature zraka izmjerene u 8 sati (°C): Bjelašnica 14; Bugojno i Ivan Sedlo 16; Drvar, Livno, Široki Brijeg i Zenica 18; Sarajevo 19; Bihać, Sanski Most i Tuzla 20; Banja Luka 21; Doboj 22; Bijeljina 23; Trebinje 24; Gradačac i Mostar 25; Neum 27°C.

Danas u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab istočnog i sjeveroistočnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 32 i 39°C.

U Sarajevu pretežno sunčano vrijeme. Najviša dnevna temperatura zraka oko 34°C.

BIOMETEOROLOŠKA PROGNOZA Prijepodnevni sati će biti ugodniji od drugog dijela dana, kada će se pod uticajem vrućeg i sparnog vremena, kod hroničnih bolesnika i meteoropata javiti tegobe poput malaksalosti, promjene raspoloženja, glavobolje. Poželjno je izbjegavati duže zadržavanje na suncu jer će vrijednosti UV indeksa biti vrlo visoke, konzumirati dovoljno tečnosti, laganiju hranu, te se pridržavati preporuka nadležnih službi. Lošiji san usljed nedostatka svježine u noćnim satima, također bi mogao dodatno kvariti opštu sliku.

Objavljena je prognoza do utorka:

U subotu, 26. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. U jutarnjim satima po kotlinama i uz riječne tokove u centralnim i istočnim područjima će biti magle. Vjetar slab većinom južnog i jugozapadnog smjera. U istočnim i sjevernim područjima Bosne vjetar istočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 33 i 39°C.

U nedjelju, 27. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano i vruće. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 17 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 34 i 39°C.

U ponedjeljak, 28. 8. 2023., u poslijepodnevnim i večernjim satima jači pljuskovi praćeni grmljavinom se očekuju na području Hercegovine, zapadu i jugozapadu Bosne. U većem dijelu Bosne lokalno slabije padavine. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 16 i 21°C, na jugu zemlje do 24°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 30 i 36°C.

U utorak, 29. 8. 2023., u Bosni i Hercegovini djelomično vedro i nestabilno vrijeme sa pljuskovima praćenim grmljavinom. Vjetar umjerene jačine južnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 17°C, na jugu zemlje do 20°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C, navodi se u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Nova školska 2023/2024. godina u 61 osnovnoj i 30 srednjih školama u deset općina i gradova pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta Zeničko-dobojskog kantona te u kojima se nastava odvija na bosankom, hrvatskom i srpskom jeziku, počinje 1. septembra – potvrdila je Feni direktorica Pedagoškog zavoda ZDK Aida Salkić.

Prvi dan narednog mjeseca ujedno je i prvi dan kada Đački dom “Nedžad Ibrišimović” u Zenici, na smještaj te vaspitno-odgojni rad prihvata oko 100 korisnika svojih usluga iz Zeničko-dobojskog i Srednjobosanskog kantona, koji su tokom školovanja smješteni u ovoj ustanovi.

-Neovisno na koji dan pada 1. septembar, školska godina u našem kantonu počinje 1. septembra. Ove je godine to petak. Različit je termin početak nastave za osnovce i srednjoškolce u općinama Usora i Žepče, u kojima nadležnost nad predškolskim, osnovnim i srednjim obrazovanjem imaju lokalne zajednice – podsjeća Salkić.

Nastava u te dvije općine po Nastavnom planu i programu na hrvatskom jeziku počet će tri dana kasnije, u ponedjeljak, 4. septembra.

U osnovne škole pod ingerencijom Ministarstva obrazovanja ZDK ove godine kreće 28.886 osnovaca te 10.769 srednjoškolaca. U prve razrede srednjih škola upisano je 3.084 (bez podataka iz Žepča i Usore), a u osnovne 3.259 đaka.

"Ingrid u Bosni" naziv je YouTube kanala na kojem Ingrid June Andrade svakodnevno dijeli zanimljive videe koje snima sa svojom porodicom. Ova Filipinka je u Bosnu i Hercegovinu doselila zbog ljubavi prema suprugu Adnanu sa kojim živi u selu Miričina u Gračanici.

Po zanimanju je računovođa, a u Miričini se bavi snimanjem vlogova i poljoprivredom.

Nije joj se bilo jednostavno naviknuti u drugoj sredini, pogotovo što svi ljudi nisu gledali na nju blagonaklono, jer je druge rase. To ju je jako razočaralo. Njen narod je kaže jako gostoprimljiv, ljubazan i pun poštovanja prema strancima. Teško joj je palo i što je daleko od mora i bez morskih plodova.

"More je dio većeg dijela mog života. U djetinjstvu je moja kuća bila udaljena svega deset metara od mora. Također, u Dubaiju gdje sam kasnije radila more je bilo na nekolio minuta vožnje. Život u Bosni i Hercegovini za mene je velika prilagodba. Ne samo zato što mora nema nigdje, već zato što morskih plodova nema u izobilju. Ovdje moram pratiti kulturu koja uglavnom jede meso. Što se tiče povrća, ono mi nije omiljeno, tako da je bila borba. Vjerovatno zato imam problem sa kamenom u žuči zbog previše mesa tokom svakog obroka", pojasnila je Ingrid.

Tako je došla na ideju da počne uzgajati azijsko povrće u Bosni i Hercegovini, ali i lokalno. Život na selu je lijep, ali naglašava da nije nimalo jednostavan kao ni njen boravak u našoj zemlji. Pogotovo za nju je bilo još teže, jer je pomoć za sve morala tražiti od muža.

"Živjela sam sasvim sama dok sam bila u Dubaiju i radila sve sama. Neobično mi je da zavisim od nekoga. Drugo, ne znam jezik. Rodbina ne zna engleski. Bilo je teško komunicirati s njima. Srećom djever zna engleski pa može razgovarati sa mnom. Treće hrana. Sve je od mesa i hljeba, a ja sam navikla na ribu i rižu. Žao mi je što ću razočarati čitaoce, ali ja nisam „ćevapi osoba“. Da, mogu ih jesti jednom ili dvaput mjesečno i to je to. Ili nikako. Pripremila bih radije pileći file na žaru ili pileći batak", istakla je.

Život na selu nije jednostavan

Najteži dio njene prilagodbe bila je hrana, a onda i život daleko od grada.

"Živeći na selu čak i ako ste umorni ili ne znate kuhati morate se prisiliti da kuhate. U suprotnom ćete vi i vaša porodica izgladnjeti. Ovdje nemate gdje naručiti hranu. Živjela sam u gradu na Filipinima. Mogla sam naručiti hranu ili voziti dvije minute do restorana. Ali ovdje je taj luksuz nestao. Osim ako, naravno živite u gradu. Ovdje je čak tabu imati kućnog pomoćnika. Kao i to da unajmite nekoga da se brine o vašoj djeci dok obavljate neke poslove. Odustala sam od mnogih stvari da bih bila ovdje. Osam godina je prošlo, ali još uvijek se prilagođavam", ispričala je za Akta.ba.

Iako još uvijek ne govori tečno bosanski, može razgovarati sa svojim svekrom i svekrvom, te mještanima u selu. Često govori bosanski i na svojim videima, ali engleski ipak preovladava jer je to univerzalni jezik.

"Sada mogu bilo gdje ići javnim prijevozom. Prije sam se često vozila vozom za Lukavac, ali nažalost ta linija više ne radi.", kazala je.

Njen život u Miričini je za nju win win situacija.

"Život ovdje mi je nešto oduzeo, ali sam iz toga nešto i naučila. Na primjer sada znam praviti pitu i neka bosanska jela. Zadovoljan sam svojom porodicom i jako volim svoje kćerke", ispričala nam je.

Muž je nagovorio da počne objavljivati blog

Ingrid je pokušavala naći posao u svojoj profesiji, ali nije uspjela. Već se bavila povrtlarstvom pa joj je muž Adnan predložio da počne da snima videe i objavljuje ih na YouTubu. Istražili su o mogućnostima zarade i počela je da objavljuje.

"Teško mi je bilo naučiti koristiti aplikaciju za uređivanje videa. Počela sam sa tako slabim objavama da nismo uopšte imali gledalaca. No, muž je bio tako pozitivan u vezi toga. Stalno mi govori samo nastavi to što radiš i ne smeta ti da li zarađuješ ili ne. Iskreno da vam kažem da nije bilo jedne osobe (stvarno sam mu zaboravila ime) pretplatnika na moj kanal, ne bih bila tu gdje sam danas bez njegove pomoći. Slao je mailove i poruke na novinske portale da me predstavi. I tako je „Ingrid u Bosni“ postala poznato ime. Zaista bih voljela da ga upoznam da mu se lično zahvalim.“, istakla je.

Vlogovanje, biti mama i žena je težak posao. Brinuti o kući, porodici, snimati i montirati videe nije nimalo jednostavno.

"Samo snimanje sadržaja kuhanja može potrajati oko 4 sata. Ponekad zaista želim odustati. Možda ljudi misle da imam lak posao na kojem zarađujem, ali nije tako. Samo montaža videa oduzima puno vremena i truda. Ustajem u 6 sati ujutru, radim u bašti, a onda pripremam stvari za muža i kćerke kada idu u školu. U 8 ujutro sam na svom radnom mjestu i radim na YouTube-u titlove (ovo traje dosta vremena), pravim slike za moj video, odgovaram na komentare, provjeravam e-poštu i onda objavljujem video na mojoj Facebook stranici", pojasnila je.

Nakon toga pravi pauzu za doručak sa kćerkama i nastavlja.

"Moji radovi završavaju u 12.00. Tada je vrijeme za moj odmor do 14 sati. Nakon toga moram montirati još jedan video ili snimiti video od 15 do 17 sati, a između tog vremena moram pripremiti i ručak za porodicu. Ako danas nemam postavljen video, napravit ću sadržaj ili snimiti video od 8 do 11 sati. Onda nakon vremena ručka koji je obično u 17 sati kada Adnan dođe sa posla, nastavljam se baviti baštom. Onda noću od 20h do 22h, uređujem i postavljam video na YouTube. Radim puno radno vrijeme i to je zamorno da budem iskrena. Zato sebe nagrađujem putovanjima", naglasila je.

Radeći polako se navikava na život u Bosni i Hercegovini i lokalnu hranu koju zna kuhati, ali ipak joj nedostaju Filipini i njena porodica.

"Moji pratioci znaju da smo moja porodica sa Filipina i ja zaista tužni zbog zdravstvenog stanja mog oca. Zahvalna sam na svim zdravstvenim željama za mog tatu. Njegovo stanje je sve gore i zaista mi znači što ima neko ko zaista želi da mu stanje bude bolje. Hvala što podržavate mene i moj porodični YouTube kanal. Cijenim svu vašu podršku i zahvalni smo vam. "Ingrid u Bosni" će nastaviti da snima videe za vas", poručila je na kraju našeg razgovora.

(akta.ba)