A.A.

A.A.

Općina Tešanj obavještava sve građane sa područja općine Tešanj da će dana 11.08.2023. godine (petak) u periodu od 20,00 do 24,00 sata biti na snazi privremena obustava saobraćaja motornih vozila u ulici “Titova” i “Ilirski trg” u gradu Tešnju. Obustava saobraćaja vrši se radi održavanja koncerta grupe “Zabranjeno pušenje” na Starom gradu u Tešnju.

Privremena regulacija saobraćaja će biti obilježena propisanom signalizacijom, a odvijanje saobraćaja će biti regulisano alternativnim pravcima.

Tekst Rješenja o privremenoj obustavi saobraćaja oglašen je na WEB stranici Općine Tešanj:
www.opcina-tesanj.ba, oglasnoj ploči općine Tešanj, Ureda Jelah i Ureda Tešanjka.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Red.

Broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

 

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

 

Profesionalna vatrogasna jedinica (PVJ) intervenisala je dana 09.08.2023. godine u 20:23 sati u Ul. Titova u Tešnju kojom prilikom je provedena tehnička intervencija preventivnog pregleda vozila iz kojeg je izbijao dim. Intervencijom je utvrđeno da se ne radi o požaru na vozilu. U intervenciji su učestvovala 2 vatrogasca..

 

2.

Stanje puteva

 

Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi.

Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh.

Lokalni putevi: suhi. Od 12.06.2023. godine na snazi je privremena zabrana saobraćaja za sva teretna motorna vozila na lokalnoj cesti LC 8 (Marijin Han-Raduša) u naselju Cerovac zbog pojave klizišta. Za vrijeme privremene obustave saobraćaja mogu se koristiti alternativni putni pravci.

Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima uz ograničenje u odvijanju saobraćaja na LC 8.

 

3.

Klimatološki i drugi uslovi

Stanje u 08:00 sati: pretežno oblačno;

-Temperatura zraka u 08:00 sati: 15ºC; 

-Relativna vlažnost: 100%;

-Pritisak: 990,7 mbar;

-Pravac i brzina vjetra: sjeverni, 1 m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2;

-Vodostaj rijeka:  BOSNA, USORA, TEŠANJKA – U granicama normalnog.

 

4.

Informacije iz Policijske uprave

 

U protekla 24 sata na području općine evidentirane su:

-          2 saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom i

-          2 narušavanja javnog reda i mira u kojima je 1 osoba privedena.

  

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

 

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 75 intervencija, od toga 18 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 18 osoba.

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođena je 1 muška beba.

 

6.

Snabdjevanje energentima i vodom

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje.

VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava  zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

 

7.

Ostale informacije

/

 

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Red.

Broj

VRSTA INFORMACIJE

DNEVNO STANJE

 

1.

Prirodne nepogode i druge pojave i događaji

 

Profesionalna vatrogasna jedinica (PVJ) intervenisala je dana 08.08.2023. godine u 22:08 sati po zahtjevu Policijske stanice Tešanj, zbog potrage za tri lica koja su se izgubila na području Crnog vrha. Nakon potrage nisu pronađeni, ali je ostvaren telefonski  kontakta sa istim. Obzirom da su se javili od šumarske kuće date su im preporuke do pronalaska. Prema podacima PS Tešanj isti su pronađeni.

 

2.

Stanje puteva

 

Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi.

Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh.

Lokalni putevi: suhi. Od 12.06.2023. godine na snazi je privremena zabrana saobraćaja za sva teretna motorna vozila na lokalnoj cesti LC 8 (Marijin Han-Raduša) u naselju Cerovac zbog pojave klizišta. Za vrijeme privremene obustave saobraćaja mogu se koristiti alternativni putni pravci.

Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima uz ograničenje u odvijanju saobraćaja na LC 8.

 

3.

Klimatološki i drugi uslovi

Stanje u 08:00 sati: vedro i sunčano;

-Temperatura zraka u 08:00 sati: 15ºC; 

-Relativna vlažnost: 95%;

-Pritisak: 989,0 mbar;

-Pravac i brzina vjetra: - m/s;

-Količina padavina za protekla 24 sata: - lit/m2;

-Vodostaj rijeka:  BOSNA, USORA, TEŠANJKA – U granicama normalnog.

 

4.

Informacije iz Policijske uprave

 

U protekla 24 sata na području općine evidentirana je:

-          1 prijava građana.

  

5.

Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela

 

-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 61 intervenciju, od toga 8 zbog povreda. U bolnicu je upućeno 12 osoba.

-Na porođajnom odjelu Opće bolnice u protekla 24 sata rođene su 2 muške i 3 ženske bebe.

 

6.

Snabdjevanje energentima i vodom

 

ELEKTRIČNA ENERGIJA- Zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima danas će u periodu od  09:00 do 11:00 sati bez električne energije biti trafo područja Kotlanice 2, Srednja Raduša, Dolac, Raduša Lipe i Raduša Bučje.

VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava  zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

 

7.

Ostale informacije

/

 

(08.08.2023.g. - Tešanj) Danas je u prostorijama Općine Tešanj održan sastanak između načelnika i sveštenika Jereja Borisa Stanića koji je raspoređen u Tešnju. Tijekom razgovora, razmotrene su brojne teme koje se tiču saradnje između crkve i općinskih vlasti, kao i budućih projekata od interesa za lokalnu zajednicu.

Jedna od tema razgovora bila je podrška Općine crkvi u aktivnostima koje provodi za dobrobit građana. U tom kontekstu, jerej Boris Stanić uručio je zahvalnicu Općini Tešanj za kontinuiranu podršku koju su pružili u realizaciji različitih inicijativa. Načelnik je izrazio zadovoljstvo što crkva aktivno doprinosi društvenom i duhovnom životu zajednice te istaknuo važnost daljnje saradnje u narednim projektima.

Jedan od konkretnih projekata koji je razmatran na sastanku bio je projekt obnove ograde pored pravoslavnog groblja na Tepetu. Jerej Boris Stanić iznio je planove i potrebe za obnovom ograde koja je važan dio pravoslavnog groblja. Načelnik i sveštenik su se složili oko važnosti očuvanja kulturnog i duhovnog nasljeđa te su se dogovorili da će Općina pružiti podršku u okviru svojih mogućnosti kako bi se projekt uspješno realizirao.

Zvuči nevjerovatno, ali da biste postali postali funkcioner u izvršnoj vlasti u Zeničko-dobojskom kantonu, ne morate imati ni osnovnu školu. Nastojanje zastupnika opozicione SDA da se ta zakonska mogućnost izmijeni nije dobilo podršku aktuelne većine. Bez podrške na današnjoj sjednici Skupštine ZDK-a ostao je i prijedlog da kompanija Adriatic Metals BH za Dan kantona dobije javno priznanje.

Prema aktuelnom Zakonu o Vladi Zeničko-dobojskog kantona, nisu propisani jasni kriteriji o stepenu stručne spreme koju moraju imati ministri i premijer. Poučeni ranijim iskustvima kad su imali vlast u svojim rukama, iz sada opozicione SDA predložili su izmjene zakona.

“Premijer i ministar može biti neko ko nema ni jednog razreda osnovne škole. Moja intencija je bila da probamo minimum minimuma napraviti, a taj minimum je da bar ministar odnosno premijer i ministri moraju imati bar višu stručnu spremu”, ističe SDA-ov zastupnik Fahrudin Čolaković.

Njegov stranački kolega u Skupštini Mirnes Bašić napominje kako zakoni o vladi TK-a ili KS-a imaju kriterije o stručnoj spremi: “Ja bih ovdje uveo i ljekarsko uvjerenje i staž – svašta bih uveo od kriterija”.

Prijedlog, ipak, nije dobio podršku većine baš kao što nije dobio ni pozitivno mišljenje Ministarstva za pravosuđe i upravu jer prema istom – zakon nije provodiv.

“Uzimajući u obzir da su predlagači zakona imali mogućnosti u prošlim mandatima, kolega je bio dio vlade dva mandata – postavljamo pitanje što je to sada uradio. Mislim da to više ima političku konotaciju nego suštinsku”, kaže DF-ov Goran Bulajić.

Pred zastupnicima se našli su se i prijedlozi za dodjelu javnih priznanja povodom Dana kantona. Među brojnim i prijedlog za dodjelu plakete kantona privrednom društvu Adriatic Metals BiH.

“Iz Vareša je došlo 13 prijedloga za Adriatic Metals – to je jedina kompanija koja bi bila predložena za plaketu za društvenu djelatnost i doprinos razvoju privrede ZDK-a”, navela je Mensura Beganović, predsjednica Odbora za javna priznanja ZDK-a.

No, brojne reakcije ekoloških udruženja, koja su se oštro usprotivila za dodjelu priznanja Adriatic Metalsu, naišle su i na podršku većine zastupnika. 19 suzdržanih i tri protiv jasno su poručili da investitori iz Vareša ove godine neće dobiti priznanje, dok su zastupnici NiP-a bili suprotnog mišljenja.

“Stav sredina na kojima obitava ta kompanija je da joj se dodjeli plaketa jer iste te bi sredine otišle u nestanak. Tim ljudima je od velikog značaja sama mogućnost upošljavanja, ostanka mladih. Ako ima bilo šta nelegalno, mi ispred NiP-a pozivamo institucije da istraže”, poručuje Harun Čolić.

Predsjednik Kluba SDP-a Damir Memić podsjetio je na veliki broj dopisa ekoloških udruženja u kojima se ukazuje na kršenje brojnih konvencija: “S obzirom na to da je Federalno ministarstvo okoliša naložilo inspekcijski nadzor nad najvećim zagađivačima, među kojima se navodi i ta firma, smatramo da treba sačekati”.

Kako je gotovo identičan prošlogodišnji prijedlog za dodjelu priznanja kompaniji Arcelor Mittal nakon reakcija ekologa odbijen, baš kao i ovogodišnji za Adriatic Metals, očigledno je da građanski aktivizam ima utjecaj na donosioce odluka u ovom kantonu.

Kickboxing reprezentacija Bosne i Hercegovine priprema se za nastup na Evropskom kadetskom i juniorskom prvenstvu, koje će biti održano od 25. augusta do 3. septembra u Istanbulu.

Bosnu i Hercegovinu predstavljat će 39 mladih taekwondoista, koje će predvoditi selektor Milan Vitković, glavni trener za tatami meke discipline Senad Ćatić i glavni trener za ring discipline Elvedin Dubravac.

Kako je Feni kazao sekretar Kickboxing saveza Bosne i Hercegovine Edin Hadžifejzović, bh. takmičari kotiraju dobro i očekuje se da će osvojiti medalje na ovom takmičenju.

– Očekujemo medalje s obzirom da smo prošle godine na Svjetskom prvenstvu u Italiji donijeli 17 medalja, odnosno postavili tri svjetska prvaka, devet viceprvaka i pet bronzanih takmičara. Imamo nekoliko takmičara koji su odlični a prvi put će učestvovati na ovakvom takmičenju – kazao je Hadžifejzović.

Dodao je da su pripreme za „meke“ – tatami discipline održane u Bihaću od 2. do 7. augusta, dok su trenutno na Palama u toku pripreme za za „tvrde“ – ring discipline.

U Bosni i Hercegovini jučer su se dogodile dvije nesreće na gradilištima. Jedna se desila u Sarajevu u kojoj je radnik smrtno stradao, a druga u Banjaluci gdje je radnik pao sa visine od 7 metara i zadobio teže tjelesne povrede.

Kakva je sigurnost radnika na gradilištima, da li im se posvećuje dovoljno pažnje i kakvi su uslovi rada, pitali smo nadležne institucije.

Ministarstvo: Plan je raditi na unapređenju zakona

Uprkos zakonima koji regulišu zaštitu radnika na gradilištima, nesreće se ipak dešavaju. Da Zakon o radu definiše alate za zaštitu radnika na radu, podsjećaju i iz Ministarstva rada i socijalne politike Federacije Bosne i Hercegovine.

“Pravila i generalno zakoni i podzakonski akti su definitivno dobro definisali oblast zaštite na radu kada su radnici u pitanju. Definisali su nadležnosti, odgovornosti i obaveze samih poslodavaca i samih radnika u cilju prevencije bilo kakvih povreda zaštite zdravlja i svega ostalog, ali nažalost kao i u svim drugim oblastima pa i u ovoj dešavaju se određeni propusti“, kazao je Adnan Delić, ministar za rad i socijalnu politiku Federacije BiH.

316 utvrđenih nepravilnosti tokom 2023. godine

Kao najrizičnije oblasti za radnike izdvajaju se šumarstvo, drvna industrija, građevinarstvo i elektroprivreda, kažu iz Inspektorata Republike Srpske.

“Na osnovu onoga što inspektori konstatuju na terenima možemo reći da se najčešće nepravilnosti odnose na organizaciju i provođenje mjera zaštite na radu, provođenje preventivnih mjera, osposobljavanje radnika za bezbjedan rad te redovno ispitivanje opreme i sredstava rada. Unapređenje oblasti zaštite na radu je proces koji traje kao i svi ostali“, ističe Dušanka Nikolić, portparol Inspektorata Republike Srpske.

Potrebno unaprijediti zakone

Udruženje poslodavaca ukazuje da je potrebno zaštitu radnika na radu podići na viši nivo.

“Registar povreda na radu je nešto što moramo uraditi vrlo brzo, tako da u konačnici mislimo da će izmjenom regulative i poboljšanjem integriteta inspektora doći do poboljšanja u ovoj oblasti“, smatra Saša Aćić, Unija poslodavaca Republike Srpske.

“Ne bismo mogli u potpunosti biti zadovoljni zaštitom na radu, a to je naravno uvjetovano čitavim nizom okolnosti. Novi zakon propisuje veoma skupe obaveze i odgovornosti poslodavaca kada se radi o pitanjima zaštite na radu“, podsjeća Mario Nenadić iz Udruženja poslodavaca Federacije BiH.

Osposobljavanja radnika za rad te obezbjeđivanje adekvatne opreme i sredstava od poslodavaca najbitnije su mjere zaštite na radu.

(BHRT)

Analiza tržišta rada 2023. otkriva uznemirujuće trendove: Povećan interes za odlazak u inostranstvo, broj poslova u BiH se smanjuje

Tržište rada u preokretu: dok raste potražnja za radnicima u proizvodnji, vozačima, te radnicima u logistici, pada potražnja u IT sektoru

Rezultati analize tržišta rada koju je proveo portal MojPosao.ba pokazuju da je u prvoj polovini 2023. godine objavljeno ukupno 6.649 oglasa za posao putem kojih je oglašeno 14.992 radnih mjesta. U poređenju sa istim periodom prošle godine, broj oglasa je u blagom padu (-0,9%) što predstavlja preokret u odnosu na prethodne dvije godine kada je potražnja za radnicima bila u velikom porastu. Tako je naprimjer, u 2022. godini potražnja za radnicima rasla preko 30% u odnosu na 2021.

Prvi put nakon više od 10 godina pada potražnja za radnicima u IT sektoru, a raste interes poslotražioca za ove poslove. S druge strane, najveći porast potražnje za radnicima zabilježen je u kategoriji transporta, skladištenja i logistike.

Koje kategorije poslova su bile najtraženije?

Poslodavci su u prva dva kvartala 2023. godine najveći broj oglasa objavili u sljedećim kategorijama:

Komercijala – Prodaja – 21.00%
Transport – Skladištenje i logistika- 9.93%
Ekonomija i finansije – 7.90%
Elektrotehnika – Mašinstvo – 7.55%
Ugostiteljstvo i turizam – 7.11%
Bankarstvo – 3,52%
IT – 2.95%
Proizvodnja – 2,87%
Administrativne i slične usluge 2,59%
Zanatske usluge – 2,35%

Za koje poslove su radnici u BiH najviše zainteresovani?

Najveći interes za rad u 2023. godini zabilježen je u kategorijama: Administrativne usluge, Nekretnine, Osiguranje, Komercijala-prodaja i Ljudski resursi, a najmanji interes za rad u kategorijama: Prevoditeljske usluge, Rudarstvo, Zanatske usluge, Obrazovanje i Konsalting.

S ovim zanimanjima brže do posla!

Najtraženija zanimanja u 2023. godini bila su:

Agent u pozivnom centru (call agent)
Trgovac / Prodavač
Komercijalista/unapređivač prodaje
Vozač (sve kategorije)
Skladištar
Radnik u proizvodnji
Konobar/Šanker
Voditelj prodaje / Menadžer prodaje
Bravar/cjevar/zavarivač/tesar
Kuhar
Najveća promjena na listi najtraženijih zanimanja desila se na 6. mjestu, na kojem su ove godine radnici u proizvodnji, dok prošle godine ova pozicija uopšte nije ulazila u prvih 10 zanimanja. Također povećana je potražnja za vozačima svih kategorija (posebno C i E), te radnicima u logistici poput skladištara/magacionera.

 

Hrvatska, Njemačka i UAE povećale potražnju za našim radnicima, najviše se traže ugostiteljski radnici

Od ukupnog broja oglasa, u prvoj polovini 2023.godine, 7% oglasa je sa inostranom lokacijom. U odnosu na isti period prošle godine, broj oglasa sa inostranom lokacijom je nešto manji (-2%), međutim uprkos manjoj ponudi poslova u inostranstvu, podaci su pokazali da je broj prijava na ove oglase veći u odnosu na prošlu godinu, stoga možemo zaključiti da poslotražioci iz BiH imaju povećan interes za poslove u inostranstvu.

Za rad u inostranstvu u ovoj godini, najviše su traženi profili radnika iz kategorija: Ugostiteljstvo i turizam, Elektrotehnika – Mašinstvo, Transport – skladištenje i logistika, Zanatske usluge, Komercijala – Prodaja.

Najveća promjena od prošle godine je rast potražnje za radnicima u kategoriji Transport, skladištenje i logistika, te pad potražnje za radnicima u IT sektoru.

„Osim porasta potražnje za vozačima za rad u inostranstvu, došlo je do rasta potražnje i za radnicima u kategoriji elektrotehnika i mašinstvo. Ono što je interesantno za ovu godinu je da je došlo do pada potražnje u IT sektoru što je odraz globalnih dešavanja, a pored toga pala je i potražnja za radnicima u prodaji, građevinarstvu i proizvodnji. Čak je i ugostiteljstvo zabilježilo blagi pad potražnje u ovoj godini“, izjavila je Nermana Ajanović-Hajdarpašić, direktorica operacija portala MojPosao.ba

Kada su u pitanju države koje traže naše radnike, i dalje su najzastupljenije: Hrvatska, Njemačka, Slovenija, Srbija, UAE, Austrija, Crna Gora, te Kuvajt. U odnosu na prethodnu godinu, Hrvatska, Njemačka i UAE su zemlje u kojima je porasla potražnja za radnicima iz BiH u ovoj godini.

Da li je porasla potražnja za poslom?

Za prvih 6. mjeseci u ovoj godini portal MojPosao.ba zabilježio je više od 23% posjetilaca u odnosu na prošlu godinu. Objavljeni oglasi u prvoj polovini 2023. godine su pregledani 9.045.433 puta, a prosječan broj pregleda po oglasu iznosio je 1516. Poslodavci su, u ovom periodu, primili 187.079 prijava za posao putem portala MojPosao.ba

Do sada je registrovano ukupno 428.311 poslotražioca u MojPosao.ba CV bazi. U prvoj polovini 2023. godine registrovano je ukupno 31.029 poslotražioca što je 55% više u odnosu na isti period prošle godine, čime možemo zaključiti da su osobe znatno više bile aktivnije u ovoj godini kada je u pitanju potraga za poslom.

Kada je riječ o poznavanju stranih jezika među registrovanim poslotražiocima na portalu MojPosao.ba, u prvoj polovini 2023. godine, njih 9.961 je ostavilo podatke o poznavanju stranih jezika. Od toga, najviše govori engleski jezik 58,03%, dok njemački jezik govori 18,08%.

Rad od kuće i hibridni način rada sve popularniji

U posljednjih nekoliko godina poslodavci sve više daju mogućnost rada od kuće ili hibridnog načina rada. U 2022. godini na portalu je objavljen ukupno 171 oglas sa opcijom remote rada (potpuni rad od kuće) ili hibridnog načina rada (kombinacija rada od kuće i iz ureda). Najveći broj oglašenih poslova koji imaju naveden u oglasu ovaj način rada bio je za pozicije: Agent u pozivnom centru i Programer/Software Developer, te se isti trend nastavio i u 2023. godini.

Analiza tržišta rada slika

Koji BH radnici se najviše traže u inostranstvu

Najtraženija zanimanja

Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine izvršili su sve potrebne pripreme i spremne su da upute resurse Oružanih snaga BiH na područja zahvaćenim katastrofalnim poplavama, nakon snažnog nevremena koje je proteklih dana zahvatilo Republiku Sloveniju.

Nakon provedenih zakonskih procedura za angažiranje raspoloživih kapaciteta Oružanih snaga BiH te Zaključka Predsjedništva BiH za angažiranje resursa O BiH za potrebe pružanja pomoći civilnim tijelima u reagiranju na prirodnu nesreću, Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH pripremili su neophodne resurse za pružanje pomoći u poplavljenim područjima.

Procedura je pokrenuta nakon što je Republika Slovenija aktivirala Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu za pružanje pomoći u slučaju prirodnih nesreća, čija je članica i Bosna i Hercegovina, te mehanizam NATO-ovog centra za koordinaciju odgovora u slučaju prirodnih nesreća (NATO EARDCC).

U skladu sa raspoloživim kapacitetima i na osnovu zahtjeva, Oružane snage BiH pripremile su Jedinicu privremenog sastava Oružanih snaga BiH, od deset pripadnika inžinjerijskog bataljona, koji je uvježban za ovakve situacije, te potrebnu mehanizaciju.

Misija pripadnika Oružanih snaga BiH će biti pružanje podrške strukturama vlasti Republike Slovenije u reagiranju i otklanjanju posljedica poplava i djelovat će u zoni angažiranja sa pripadnicima Oružanih snaga Republike Slovenije, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MOBiH.

Zamjenik direktora dobojske bolnice Nebojša Marić rekao je da su objektivne okolnosti razlog što još nisu završeni svi radovi na novom objektu

Nova bolnica “Sveti apostol Luka”, koju grade kineske firme u Doboju, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), neće biti završena do kraja septembra ove godine, piše Radio Slobodna Evropa.

Taj rok bio je definisan aneksom ugovora koji je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite entiteta Republika Srpska (RS) krajem 2022. godine potpisalo sa kompanijama iz Kine – China Sinopharm International Corporation i Shan Xi Construction Investment Group.

Prilikom posljednjeg obilaska gradilišta u julu ove godine entitetski ministar zdravlja Alen Šeranić i zamjenik generalnog direktora kineskog Sinopharma Yuan Zhuangjuni nagovijestili su da bolnica neće biti gotova do 30. septembra.

Krivac – kiša?
Velike padavine usporile su završetak preostalih građevinskih radova, kao razlog naveo je Šeranić.

“Direkcija (Republička direkcija za obnovu i izgadnju, op.a.) prati same radove. Mi ćemo na osnovu njihovog mišljenja i preporuka, ali i zahtjeva izvođača, vidjeti kako i na koji način će biti dalja dinamika tog projekta. Ono što ja očekujem je da do kraja godine imamo izrealizovan navedeni projekat”, kazao je Šeranić.

Direktor kineske kompanije China Sinopharm International Corporation Zhuangjuni je rekao da je projekt u završnim fazama radova i ugradnje opreme.

“Radujemo se idućoj godini kada će lokalno stanovništvo imati pristup prvoklasnoj zdravstvenoj zaštiti”, rekao je Zhuangjuni.

Međutim, oni nisu precizirali novi datum završetka preostalih radova i opremanja zdravstvene ustanove koja se gradi na blizu tri hektara zemljišta pored magistralnog puta M-17, koji povezuje sjever i jug BiH.

Zamjenik direktora dobojske bolnice Nebojša Marić rekao je da su objektivne okolnosti razlog što još nisu završeni svi radovi na novom objektu.

“Radnici naše ustanove, a i pacijenti će onog trenutka, kad uđu u ovu ustanovu, shvatiti da je vrijedilo čekati. U svakom slučaju kvalitet zdravstvene zaštite na području cijele regije Doboj biće znatno veći. Uslovi u bolnici u kojoj trenutno radimo nisu adekvatni 21. vijeku”, naveo je Marić.

Drugo prolongiranje roka
Izvođač radova uveden je u posao u decembra 2019. Za završetak svih radova bilo je predviđeno 36 mjeseci. To znači da je bolnica trebalo da bude završena krajem 2022. godine kada je kraj septembra ove godine određen kao novi rok.

“U toku realizacije projekta desile su se okolnosti uzrokovane pandemijom virusa korona, kao i poremećaji na globalnom tržištu uzrokovani dešavanjima u Ukrajini”, obrazloženje je entitetskog ministarstva zdravlja za prethodno produženje roka kineskim kompanijama.

Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država stavio je na “crnu lista” ministra Šeranića jer je, kako je navedeno, vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima kojim je predviđeno formiranje entitetske agencije koja bi poremetila ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Pandemija COVID-19, koja se u posljednjih godinu dana navodi kao razlog sporijeg završetka bolnice u Doboju nije, međutim, spriječila predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića da u februaru 2021. godine na gradilištu najavi da će nova zdravstvena ustanova biti izgrađena prije roka.

“Rok za završetak radova je kraj 2022. godine, ali naša procjena je da ćemo objekat staviti u funkciju prije tog roka”, rekao je Višković 12. februara 2021.

Od tada je rok pomjeran dva puta. Prolongiranje nije uticalo na cijenu izgradnje bolnice, kažu za RSE u Ministarstvu zdravlja RS-a.

Investicija od oko 100 miliona maraka

Vrijednost projektovanja, izgradnje i opremanja nove bolnice iznosi nešto više od 103,5 miliona maraka (blizu 52 miliona eura).

“Sredstva za finansiranje se obezbjeđuju u budžetu Republike Srpske, a plaćanje se vrši u jednakim mjesečnim rata, u skladu s Ugovorom”, navode iz resornog ministarstva.

Nova bolnica projektovana je da pruža medicinske usluge za više od 300-.000 stanovnika iz Doboja i okolnih opština u entitetu RS, te iz Tuzlanskog i Zeničko – dobojskog kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH).

Ova zdravstvena ustanova imaće skoro 500 kreveta, glavni operacioni blok sa četiri sale, urgentni blok s operacionom salom, dijagnostički centar s radiološkim i drugim dijagnostičkim procedurama, dnevnu ambulantu, terapijsku onkološku dnevnu bolnicu i druga odjeljenja, navode iz Ministarstva zdravlja RS-a.

Nova bolnica nije dovoljna zdravstvenim radnicima
U postojećoj dobojskoj bolnici zaposleno je više od 800 ljudi. Njihovi sindikalni predstavnici kažu da ne znaju kada će preći u novi objekat u kojem očekuju bolje uslove rada.

Sama izgradnja nije dovoljna zdravstvenim radnicima.

“Neko mora da riješi ovu situaciju. Pričamo o tome godinama. Milsim da nam plate nisu pošteno određene. Primamo platu petog u mjesecu za pretprošli mjesec. Plata medicinske sestre iznosi 1.000, 1.100 maraka (oko 500 eura). U plati su topli obrok i regres. U privatnom sektoru puno su bolje plate”, kaže za RSE predsjednik Sindikata zdravastva i socijalne zaštite u bolnici Mladen Gostić.

Dobojska bolnica na listi je dužnika za penziono i zdravsteno siguranje. Prema Gostićevim riječima uplata doprinosa sada je redovna, dok nisu plaćeni od 2017. do 2019. godine.

“Podsjetio bih da je naš Sindikat doktora tužio više direktora zdravstvenih ustanova koji nisu uplaćivali doprinose, a od pravosuđa smo dobili odgovor da oni to nisu radili namjerno nego da nisu imali novca za to”, kaže za RSE predsjednik Sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić, ljekar u dobojskoj bolnici.

Mišić kaže da je zadovoljan jer živi i radi u vremenu u kojem se gradi nova zdravstvena ustanova u Doboju, ali da nije zadovoljan položajem ljekara i medicinara.

“Svako ko kaže da je zadovoljan primanjima ne govori istinu. Sindikat doktora je u prethodnom periodu proveo anketu među svojim članovima sa četiri ključna pitanja koja je pokazala da je skoro 90 posto nezadovoljnih primanjima, te da žele neki vid sindikalne borbe, ako se stanje ne promijeni”, kaće Mišić.

Izgradnju nove bolnice u Doboju, vrijedne nešto više od 100 miliona maraka, ne prati rješavanje drugih problema u zdravstvu za što su takođe potrebne desetine miliona.

(fokus.ba)

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.