IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost.

Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna od 23 do 29, na jugu do 31 stepen.

U nedjelju sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 32, na jugu do 34 stepena.

U ponedjeljak sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 33, na jugu do 35 stepeni.

U utorak sunčano. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 34, na jugu do 36 stepeni.

Iako još nema zbirnih izvještaja za prvu polovinu godine, sudeći prema pojedinačnim izvještajima, bankarski sektor nastavio je da ubire rekordne profite, zbog čega se postavlja pitanje treba li Bosna i Hercegovina ići u smjeru pojedinih evropskih država i dodatno oporezovati profit banaka.

Ranije, Španija i Mađarska dodatno su oporezovale ekstraprofite banaka, s tim da je Mađarska definisala da banke mogu umanjiti i do 50 odsto svoju poresku osnovicu tog jednokratnog poreza ako povećaju kupovinu državnih obveznica. Nedugo nakon njih, Italija je donijela odluku da će dodatno oporezovati "prekomjernu" dobit banaka po stopi od 40 odsto, a od tog novca smanjivati porez i pomoći one koji kupuju prvu nekretninu. Pod velikim pritiskom i negodovanjem banaka, Italija je kasnije to ublažila, ali je svakako dodatno oporezovala ekstraprofite banaka.

I u Vladi Hrvatske razmatraju mogućnost dodatnog oporezivanja banaka, a u njihovom Ministarstvu finansija rekli su da analiziraju situaciju i razmatraju niz mjera, uključujući i one iz područja poreske politike.

Kada je riječ o Bosni i Hercegovini, prošle godine zabilježena je rekordna dobit banaka kada je prvi put premašila pola milijarde KM. Tačnije, ta dobit iznosila je 502 miliona KM i za čak 22,8 odsto bila je veća nego godinu ranije. U BiH još uvijek nema zbirnih izvještaja za prvu polovinu ove godine, međutim, pojedine banke koje su izašle sa svojim podacima nastavile su sa rastom profita i gotovo je sigurno da će on u ovoj godini biti mnogo viši od pola milijarde KM.

Stručnjaci u BiH su u vezi s eventualnim dodatnim oporezivanjem ekstraprofita banaka poprilično podijeljeni. S jedne strane su oni koji kažu da je to potrebno uraditi, dok s druge strane pojedini tvrde da to nije dobro jer nam trebaju banke sa viškom kapitala koje će biti spremne da odgovore budućim izazovima.

"Potrebno je dodatno oporezovati bilo koji sektor koji ostvaruje ekstraprofit. Ili, u slučaju banaka, pogledati koja je struktura tih profita i onda mjerama to onemogućiti. Ako su ti profiti od kamata, treba ih ograničiti i onemogućiti rast privremenom mjerom. Očito je da se nešto previše naplaćuje, mislim da nije izvor tog profita u kamatama već u nekim drugim stvarima", rekao je Igor Gavran, ekonomski analitičar.

On kaže da, osim banaka, vlasti treba da sagledaju i druge sektore, kao što je maloprodaja, koja takođe ubire ogroman profit ili peradarska industrija, koja je u jednom periodu govorila da propada, da više ne može da radi, a kada su izašli sa finansijskim izvještajima, vidjeli smo da jedna firma ima profit od preko 20 miliona KM.

Takođe, Gavran ističe za "Nezavisne novine" da je profit banaka, s obzirom na njihove aktivnosti, zaista visok i da za eventualno dodatno oporezivanje imamo potvrde iz prakse.

S druge strane, ekonomista Saša Stevanović kaže da dodatno oporezivanje bankarskog sektora nije dobro, ali da ono što se dešava u regionu i Evropi na tom pitanju treba iskoristi na način da se pošalje poruka i kod nas osnuju nove banke.

"Kompromis je i ako kažemo nećemo oporezovati vašu dobit, ali od vas očekujemo da se dividenda ne isplaćuje u nekom naredom periodu. Stimulacija rasta plata u prethodnom periodu ipak je dovela do porasta kreditne aktivnosti i monetarna zatezanja su išla naruku većoj dobiti. Veću dobit i veći kapital koji imate iskoristite kao instrument da putem veće adekvatnosti kapitala finansirate privredu", rekao je Stevanović za "Nezavisne novine".

On naglašava da treba poslati i poruku da bankarski sektor bude zaštita privredi od neuravnoteženih monetarnih i troškovnih udara i da to što nećemo uvesti oporezivanje povećanih profita da to radimo da zaštitimo makroekonomsku stabilnost sistema na eventualne buduće šokove.

"Vrijeme koje je pred nama je vrijeme izazova i šansi za ekonomiju. Ekonomiji trebaju saveznici, a saveznici sa novcem su uvijek dobrodošli", rekao je Stevanović.

Mađarska niskobudžetna avio-kompanija "WizzAir" od septembra zatvara jednu od svojih baza na tuzlanskom aerodromu, čime će se ugasiti svi letovi na relacijama ka Beču, Berlinu, Bilundu, Kelnu, Ajndhovenu, Fridrihshafenu, Geteborgu, Baden Badenu, Malmeu, Nirnbergu i Stokholm Skavsti.

Na taj način se ukida 36 sedmičnih letova, te će putnicima ubuduće ostati samo četiri linije (Bazel, Dortmund, Han, Memingen), ali uz manji broj letova.

Ovo je novi problem za Međunarodni aerodrom Tuzla, budući da je nešto ranije svoje letove ukinuo i "Ryanair", a to bi se, kako kažu stručnjaci za ovu oblast, moglo odraziti i na Banjaluku, koja takođe sarađuje sa pomenutim kompanijama.

Pojašnjavajući odluku da se ugasi baza u Tuzli, iz "WizzAira" kao razloge navode izazovno makroekonomsko okruženje te komplikovane vremenske uslove u regiji.

Dževad Halilčević, direktor Aerodroma Tuzla, kaže da "WizzAir" nije imao nijedan ekonomski razlog da smanji broj letova, jer je ova godina oborila sve rekorde.

"Jul se završio sa preko 69.000 putnika, avioni su puni", kaže Halilčević.

Tuzla i "WizzAir" imaju uspješnu desetogodišnju saradnju. Na usluzi su i dalje njihova dva aviona, a priča je trebalo da se nastavi dolaskom trećeg baznog aviona te završetkom nekoliko kapitalnih projekata, poput proširenja putničkog terminala, ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi...

"Početkom jula imali smo sastanak i ničim se nije dalo naslutiti da će se ovo desiti. Ovo nije nimalo dobro za aerodrom", kaže Halilčević, koji za "Nezavisne novine" tvrdi da je još u martu i aprilu apelovao na nadležne da bi moglo biti problema nakon što je "Ryanair" suspendovao letove iz Tuzle zbog plaćanja takse od tri KM za svakog odlazećeg putnika, a koju su avio-kompanije dužne plaćati Direkciji za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA).

Podsjećanja radi, ta taksa je uvedena 2017. godine, a tada je iznosila jednu KM. Od 2018. je povećana na dvije KM, a od 2019. godine na tri marke za svakog odlaznog putnika i 40 KM po toni prevezenog tereta, prtljaga.

"Od 'WizzAira' nismo bili toliko uslovljavani kao od strane 'Ryanaira', ali bilo je pitanja ima li šanse da se taksa stavi van snage. Ako uzmete grubu matematiku, da je od 1. januara pa do kraja jula s Aerodroma Tuzla prevezeno 430.000 putnika, da je 50 odsto od toga odlaznih, dođemo do svote od 600.000 KM koju je po osnovu takse morao da plati uglavnom 'WizzAir' prema BHDCA", poručio je Halilčević.

Gašenjem jedne od baza 'WizzAira' u Tuzli, broj putnika će sa predviđenih 600.000 pasti na oko 180.000, što je broj koji je ovaj aerodrom imao 2014. godine.

Alen Šćuric, vazduhoplovni analitičar, smatra da se, osim sporne takse, razlozi ukidanja baze mogu tražiti u tome što Aerodrom Tuzla već godinama nije završio obećane infrastrukturne projekte.

"WizzAir" je morao imati tri aviona u Tuzli, umjesto dva, da bi anulirali kašnjenja zbog magle, snijega... Pune tri godine se taj treći gejt prolongira", kaže Šćuric.

Međutim, direktor Aerodroma Tuzla negira ove navode.

"Kada je riječ o trećem gejtu, on je podrazumijevao treći avion, ali imajući u vidu i ovaj postojeći putnički terminal, brzinu opsluge i broj izvršilaca, mi smo bez problema radili istovremeno i 'WizzAir' i 'Ryanair'. Po tri zrakoplova su u sat vremena polijetala bez ikakvih problema", odgovara Halilčević.

Pomoć za Međunarodni aerodrom Tuzla zbog aktuelne situacije, obezbijedila je i Vlada Tuzlanskog kantona. Oni su odobrili milion KM za investicioni projekat ugradnje svjetala centralne linije na poletno-sletnoj stazi.

Kada je u pitanju Aerodrom Banjaluka, stručnjaci smatraju da on sa jedne strane može profitirati zbog Tuzle, jer se dio putnika može odlučiti da putuje iz Banjaluke. Ali, ako se "WizzAir" pozove na iste razloge kao u Tuzli, i Banjaluka je u problemu.

"WizzAir" je maksimalno porezao i Tuzlu i Sarajevo. Četiri aviona je maknuo iz BiH. Da li je Banjaluka sljedeća, to ne mogu reći. Ako je 'WizzAir' isprovociran ovom taksom od 1,5 evra, onda će se to desiti i Banjaluci, osim ako ne iznađu modalitet da to sami isfinansiraju. Banjaluka nije prijavljivala BHDCA taksu i zbog toga se ona nije ni plaćala. Ja sam rekao direktorici da se jako čuva te takse", ističe Šćuric, koji smatra da će mađarska avio-kompanija sigurno imati zahtjeve i za Banjaluku.

"Budite sto posto sigurni u to. Ono što mi je direktorica rekla kad sam bio u Banjaluci jeste da je prvo pitanje i "Ryanaira" i "WizzAira" bilo da li će povećati cijena letenja. Ako hoće, sigurno je da će obje te kompanije otići iz Banjaluke", dodaje on.

"Wizz Air" već ove zime u Banjaluci ukida dvije od četiri linije za Hamburg, Stokholm Skavstu ukida već 28. avgusta, a Malme je već ukinuo. Kompanija će letjeti samo za Basel (tri leta sedmično) i Dortmund (dva leta). Kada se sve sabere, mađarski avioni će ove zime iz BiH letjeti 25 puta sedmično, na osam linija.

Iz Međunarodnog aerodroma Banjaluka za "Nezavisne novine" poručuju da u narednom periodu nastavljaju saradnju sa avio-kompanijama "Ryanair" i "WizzAir".

"U zimskoj sezoni letenja, odnosno od oktobra tekuće godine, avio-kompanija 'WizzAir' nastavlja saobraćati sa istim brojem destinacija, naravno, kompanije zadržavaju izmjene reda letenja u skladu sa svojim poslovnim i organizacionim zahtjevima", navode iz banjalučkog aerodroma.

I oni tvrde da je jedan od razloga odlaska niskotarifnih kompanija s aerodroma u BiH visina takse od tri KM koju naplaćuje BHDCA. Zbog toga su s aerodromom Tuzla i Mostar pokrenuli zajedničku inicijativu da se pomenuta taksa ukine.

(Nezavisne novine)

"Odlazak avio-kompanija iz Republike Srpske, odnosno Federacije BiH rezultira smanjenjem avio-linija i putnika, što direktno utiče na poslovanje", dodali su.

Ukidanje takse ne dolazi u obzir, glasi odgovor iz BHDCA, odakle napominju da je naknada uvedena po preporukama Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO), a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

"BHDCA je spremna da sasluša sve inicijative, ali za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade", poručili su iz Direkcije, dodajući da će uskoro biti održan zajednički sastanak na kome bi trebalo da se nađe rješenje za ovo pitanje.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona na jučerašnjoj sjednici dala je saglasnost Ministarstvu finansija da na teret budžeta izvrši uplatu 12,3 miliona KM za izvršenje sudskih presuda po tužbama zaposlenih za nepoštivanje kolektivnog ugovora, a na osnovu Akcionog plana na koji je 2020. godine saglasnost dao Evropski sud za ljudska prava u Strazburu.

Ministrica finansija Dženana Čišija kaže da je uložen maksimalan napor da se isplata izvrši u ovom mjesecu, iako budžetski prilivi nisu u skladu s planiranim.

– Ministarstvo će odluku dostaviti banci kako bi u narednih 15 dana mogli pripremiti sve za početak isplate koja će početi 23. avgusta 2023. godine. Do sada je za sudska izvršenja uplaćeno 54 miliona KM, uključujući i sredstva iz ove godine, a prema Akcionom planu ostaje još oko 295 miliona KM – kaže ministrica Čišija.

Akcionim planom iz 2020. godine predviđeno je da Vlada ZDK-a obaveze po osnovu izvršnih sudskih presuda izmiruje naredne 22 godine. Radi se o presudama donesenim na osnovu tužbi zaposlenih koji primaju platu iz budžeta – prosvjetara, policije te zaposlenih u pravosuđu i javnoj upravi, od kojih najstarije datiraju iz 2004. godine.

Ministrica finansija dodaje da će Vlada, poštujući sve obaveze prema budžetskim korisnicima, kao i obaveze po osnovu sudskih presuda, u narednom periodu nastaviti socijalni dijalog sa predstavnicima sindikata, kako bi na obostrano zadovoljstvo obezbijedili kvalitetnije ekonomske uslove za sve prosvjetne radnike na području ZDK-a.

(zenicablog.com)

Federalni ministar rada i socijalne politike Adnan Delić sa savjetinicima boravio je jučer u radnoj posjeti Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK). U okviru ove posjete ministar je posjetio servis centar Mala sirena u Zavidovićima, Javnu ustanovu Dom – porodica i Centar za socijalni rad u Zenici, gdje je održan sastanak s upravom Centra, predstavnicima gradske i kantonalne vlasti, te predstavnicima Saveza socijalnih radnika.

Zajednički imenitelj svih današnjih razgovora je reforma i održivi razvoj sistema socijalne zaštite kroz razvoj normativne oblasti, socijalnih usluga i projekata u lokalnim zajednicama, a zajednički je stav da sistem socijalne zaštite treba integrisani pristup, prvo u detektovanju, a potom i rješavanju pitanja iz ove oblasti.

Od iznimne važnosti je i uvezivanje krovnih insititucija iz oblasti koje su usko vezane za socijalnu zaštitu, te potenciranje kontinuiranog dijaloga sa predstavnicima sudova, porezne uprave, ministarstava unutrašnjih poslova, zdravstava, pa i Fonda za profesionalnu rehabilitaciju i posredovanje u zapošljavanju osoba s invaliditetom putem kojeg bi se realizirali kvalitetni programi zapošljavanja osoba sa invaliditetom, posebno u dijelu održive deinstitucionalizacije i aktivne inkluzije osoba sa invaliditetom na slobodno tržište rada.

Na kraju, uprkos činjenici da je sistemu socijalne zaštite neophodna strukturna i suštinska reforma, primijetna je volja i opredjeljenje svih prisutnih na današnjim susretima da se u proces reforme sistema socijalne zaštite krene zajedno i uz podršku jednih drugima, saopćeno je iz Federalnog ministarstva rada i socijalne politike.

Sunčano vrijeme najavljeno je za predstojeće dane vikenda u Bosni i Hercegovini.

Tako će u subotu, 12. augusta biti sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 22, a dnevna od 23 do 29, na jugu do 33 °C.

I u nedjelju, 13. augusta bit će sunčano. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 13 do 19, na jugu do 23, a dnevna od 26 do 32, na jugu do 34 °C.

U ponedjeljak 14. augusta najavljeno je također sunčano vrijeme. Vjetar slab istočni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 14 do 20, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 33, na jugu do 35 °C.

Sunčano će ostati i u utorak, 15. augusta. Poslije podne umjeren porast naoblake u istočnim, jugoistočnim područjima Bosne i u Hercegovini može usloviti lokalne pljuskove. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini jugozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 15 do 21, na jugu do 24, a dnevna od 28 do 34, na jugu do 36 °C, saopćeno je iz Federalnog hidromteorološkog zavoda BiH.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Godišnji revizorski izvještaj za Federalni zavod za penzijsko i invalidsko osiguranje pokazuje brojne nepravilnosti, a posebno se izdvaja jedna: rješenje o penziji kasnilo je po nekoliko mjeseci, što je za nove penzionere značilo borbu za opstanak. Za dug put do penzije revizori prepoznaju uzroke, a Zavod nudi opravdanja. Ipak, penzioneri čekaju duže nego što im zakon garantuje, a džep može podnijeti.

Nekoliko decenija radnog staža radnike u Federaciji dijeli od penzije. A onda, po okončanju radnog staža, umjesto zarađene penzije, slijedi čekanje i prolongiranje zakonom definiranih rokova. Umjesto 30 ili maksimalno 60 dana, novi penzioneri na prvu penziju čekaju duže. Revizorski izvještaj kaže i do pet mjeseci.

“Od ukupno 293 uzorkovana predmeta iz dvije baze podataka, Federalni zavod je 197 rješenja donio u roku, dok je 96 rješenja doneseno nakon isteka roka, odnosno, oko 32,8 posto uzorkovanih predmeta nije riješeno u propisanom roku, što nije zanemarivo s obzirom na to da se radi o osnovnim poslovima iz nadležnosti Federalnog zavoda”, navodi se, između ostalog, u revizorskom izvještaju.

Potvrđuju to i naši sagovornici. U tom periodu, između posljednje plate i prve penzije, bili su prepušteni sebi. Potpuno bez primanja i brige nadležnih institucija.

“Čekao sam, možda, sedam mjeseci da dobijem penziju.” “Mislim, jedno šest mjeseci na prvu penziju kad mi je muž umro.” “Penzioner sam. Čekao sam oko četiri mjeseca.”

Sudeći prema reviziji, u Zavodu su prethodne godine procedure bile prilično neuredne. Nagomilale su se i žalbe. Kašnjenje i neizvršavanje obaveza, prema mišljenju revizora, posljedica je skraćenog radnog vremena. Pravilnikom o radu Zavoda određeno je puno radno vrijeme od 37,5 sati sedmično. Ured za reviziju to ocjenjuje neprihvatljivim jer odstupa od Zakona o radu, koji predviđa 40 radnih sati. Na primjedbe revizora iz Zavoda odgovaraju objašnjenjem:

“Zavod će učiniti sve dodatne napore da kašnjenja u donošenju rješenja bude što manje, odnosno da ih ne bude uopće. U onom dijelu u kojem na proces rješavanja utječu druge institucije ili druge okolnosti, a na koje Zavod nema utjecaja, nažalost, ne možemo obećati neke promjene. Radno vrijeme je u potpunosti u skladu sa zakonom i traje od 8.00 do 16.00 sati. Da hoćemo, mogli bismo, zaobilazeći zakonske odredbe, navesti da je od 8.00 do 16.00 sati osam radnih sati.”

Ipak, penzioneri kao jedna od najugroženijih kategorija društva u Bosni i Hercegovini, zaslužuju bolji tretman. Nadležne institucije, ali i društvo nemaju dovoljno empatije za njih.

“Očito da je to pokazatelj kakav odnos generalno imamo jedni prema drugima. Pogotovo, kakav odnos imamo prema ljudima koji su dali svoje živote, svoje vrijeme, svoje znanje ugradili u razvoj ove države. Ne može ih gledati kao statistiku. Ne možemo ih gledati kao populacionu kategoriju koja, eto, čeka da ode s ovog svijeta”, zaključuje sociolog Vladimir Vasić.

Penzija koja im pripada i dostojanstvena starost sve je što penzioneri očekuju. Bez dugih procedura i nepotrebnog čekanja.

(federalna.ba)