Dobit Coca-Cole pala je 55 posto u posljednjem tromjesečju, a pali su i prihodi te prodaja najvećeg svjetskog proizvođača bezalkoholnih pića dok nastavlja restrukturirati svoje poslovanje.

Po poslovnom izvještaju objavljenom u četvrtak, Coca-Cola je zaradila 550 miliona dolara u posljednjem tromjesečju 2016., dok je godinu dana ranije ostvarila dobit od 1,24 milijarde.

Ukupni prihod pao je s 10 milijardi dolara na 9,41 milijardu, što je posljedica jakog dolara, akvizicija i prodaje dijela poslovanja. 

Obim prodaje u svijetu je pao za jedan posto, pri čemu je za četiri posto potonuo u Latinskoj Americi, dok je za jedan posto povećan u Sjevernoj Americi i Evropi.

Ta kompanija je u procesu prodaje svojih punionica nezavisnim firmama koje će flaširati njene sokove i ostale napitke. Umjesto punionica, Coca-Cola će naglasak staviti na marketing svojih brendova i prodaju sirupa i koncentrata za punionice.

Te promjene znače manje prihode za Coca-Colu, ali i niže troškove.

Iako su poslovni rezultati kompanije nešto bolji nego što su analitičari očekivali, cijena dionice Coca-Cole pala je u četvrtak skoro dva posto.

(FENA) E.F.

Otvaranje tržišta rada Evropske unije i negativni uticaji velikih migracija medicinskih sestara i tehničara na kvalitet zdravstvene njege pacijenata, tema je dvodnevne regionalne konferencije u Banjoj Luci.

Organizatori skupa su Udruženje medicinskih sestara, tehničara i babica Republike Srpske (RS) i Strukovni sindikat medicinskih sestara i tehničara RS-a, a učesnici će biti predstavnici strukovnih sindikata iz RS-a, Federacije BiH, Republike Srbije, Slovenije, Italije i Mađarske.

Razmatrat će, navode organizatori, izuzetno loš i neodrživ profesionalni, ekonomski i socijalni status zdravstvenih radnika, a naročito medicinskih sestara i tehničara u javnim zdravstvenim ustanovama.

Ukazuju da je potpuno otvaranje inostranih tržišta rada dovelo do brojnih migracija najkvalifikovanijih zdravstvenih radnika iz zemalja regiona, a na koje nadležne vlasti i ne pokušavaju da utiču bilo kakvim pozitivnim politikama i mjerama koje bi dovele do ublažavanja efekata ove pojave, koja može da ozbiljno ugrozi postojeće zdravstvene sisteme naročito u Bosni i Hercegovini.

Učesnici regonalnog panela predstavit će svoja zapažanja u pogledu stanja u oblasti zdravstva u svojim sredinama i razloga za ekonomske migracije zdravstvenih radnika.

Kako je najavljeno, razmatrat će i uticaje finansijske zaduženosti na stanje u oblasti zdravstva, ukazati na zastarjelu i neadekvatnu regulativu zdravstvenog zakonodavstva, nesiguran sistem obrazovanja u oblasti zdravstvene njege, lošu organizaciju plana mreže zdravstvenih ustanova i nedostatak kvalifikovanog zdravstvenog osoblja.

Otvaranje skupa najavljeno je danas u 17 sati, a konferencija za novinare je sutra, po završetku rasprave.

(FENA) L.A.

Mađarska vojska podigla je u blizini graničnog prijelaza sa Srbijom, na Kelebiji, vojni kamp, a najavljeno je da će do proljeća biti izgrađena još tri: u Bacsalmasu, Madarasu i Hercegszantou, dok vlasti istodobno najavljuju podizanje i druge linije ograde, prenose Hina pisanje vojvođanskih medija.

U svakom od ovih kampova bit će, prema najavama, smješteno po 150 vojnika, no bude li potrebno, u slučaju eskalacije migrantske krize, kontejneri će biti nadograđeni, što bi značilo povećanje broja vojnika na 1200, prenosi portal “Vojvodina danas” priopćenje mađarske vojske.

Načelnik glavnog stožera mađarske vojske Tibor Benke naglasio je da će vojnici svoje pogranične zadatke obavljati "sve dok ne prestane migracijski pritisak na Mađarsku", izrazivši očekivanje da će nakon očekivane izgradnje druge linije ograde biti potrebno manje vojnika.

On je istaknuo da se sve veća pažnja usmjerava na granicu sa Srbijom, gdje su vojnici duž 170 kilometara izgradili pograničnu ogradu, dok je na granici sa Hrvatskom, kako bi se spriječio ilegalni ulazak migranata, postavljena ograda u dužini od 136 kilometara.

U Srbiji trenutno, po službenim podacima, boravi oko 6000 migranata u prihvatnim centrima i još, prema procjenama, između 1200 i 1500 migranata koji ne žele u prihvatne centre.

Vojvođanski portal navodi da se novoizgrađena baza sastoji od ukupno 90 kontejnera, kapaciteta za po četiri osobe. Opremljeni su grijanjem na struju i klima uređajima, blagovaonicom, blokom za zdravstvenu njegu, trgovinom, dvoranom za zabavu.

Načelnik glavnog stožera je naveo da je do sada u ophodnji granici zbog problema migranata bilo angažirano više od 15 000 ljudi.

Istodobno je šef kabineta premijera Viktora Orbana kazao, na tiskovnoj konferenciji u Budimpešti, kako je Mađarska spremna izgraditi drugu liniju ograde na svojoj južnoj granici ako se situacija s migrantima pogorša ove ili iduće godine.

Po njegovim riječima, vlada planira podići kontejnersko naselje, gdje namjerava držati migrante koji čekaju rješenje zahtjeva za azilom. Kazao je da u Mađarskoj trenutno boravi oko 600 migranata koji čekaju azil, većinom smještenih u otvorenim kampovima, što predstavlja "sigurnosni rizik" pa je namjera podizanja naselja zadržati migrante uz granicu.

(FENA) R.G.

U oba doma Parlamenta Federacije BiH izjednačena je visina naknade za odvojeni život od porodice, zakup stana za službene potrebe, troškove smještaja i naknadu troškova prijevoza.

Na taj način i izaslanici od 1. januara primaju 800 KM za razliku od ranijih 600. U Zastupničkom domu iznos naknade utvrđen je ranije na 800 KM.

Navedeno povećanje primanja za 200 KM izazvalo je veliko interesovanje medija, kojima je u toku pauze na današnjem zajedanju Doma naroda, pojašnjenje dala Lidija Bradara kao predsjedavajuća Administrativnog povjerenstva Doma naroda, koje je 11. januara donijelo Odluku o utvrđivanju visine navedene naknade.

- Svaki put na sjednicama Povjerenstva dobila sam zahtjev većine izaslanika da im se izjednače prava s pravima zastupnika u Zastupničkom domu u pogledu ove naknade. Nije uredu da u Parlamentu FBiH, koji se sastoji od dva doma, imate različito regulirana prava - kazala je Bradara.

Zato je Povjerenstvo donijelo Odluku, po kojoj i profesionalni delegati koji stanuju više od 70 kilometara od sjedišta Parlamenta u Sarajevu primaju naknadu u visini od 800 KM za zakup stana i troškove smještaja.Također, i savjetnici predsjedavajućeg Doma naroda imaju 300 KM po osnovu ove iste odluke.   

- Takvu odluku Zastupnički dom ima od 2011. godine - naglasila je Bradara.

Inače, ovo pitanje pažnju mediju izazvalo je nakon pres-konferencije Centara civilnih inicijativa koji su prvi objavili ovu informaciju. CCI smatraju da je budžet FBiH socijalni, a ne razvojni, te da ovaj novac (povećanje od 200 KM) bilo nužno preusmjeriti u druge svrhe. 

(FENA) F.F.

Topljenje snijega i kiša nisu izazvali izlijevanje Spreče 08. 02. 2017.g.

Više mještovitih timova pripadnika Specijalne jedinice MUP-a Zeničko-dobojskog kantona od ponedjeljka tragaju za još jednom nestalom osobom, nakon teške saobraćajne nesreće u kojoj je automobil s tri zenička mladića sletio s magistralnog puta Vitez – Lašva u nabujalu Lašvu, na lokalitetu Olimpik.
Brojni pripadnici Specijalne jedinice policije MUPZDK-a ponedjeljak, utorak i srijedu su po nepovoljnim vremenskim uvjetima pokušavali da pronađu nestalu osobu, ali nisu imali uspjeha.
Specijalizirani policijski timovi za aktivnosti na vodi i pod vodom su na širem području u blizini mjesta gdje se dogodila teška nesreća pokušavali da u hladnoj i mutnoj vodi pronađu tijelo nestalog mladića. Ronioci su, na temperaturi vode od 4,5 stupnjeva Celzija, u otežanim uvjetima zbog brzog toka Lašve, na ovom ‘kanjonskom dijelu vodotoka’, i zamućene vode u više timskih turnusa, nažalost, bez uspjeha pretraživali dno rijeke i drveće koje raste u njoj. Na mjestu nesreće je dubina vodotoka bila i viša od tri metra i zbog toga je ovo mjesto još jednom pretraženo.
Drugi policijski timovi za aktivnosti na vodi su nastavili pretraživanje Lašve do ušća u rijeku Bosnu, a jedan tim je motornim čamcem tragao na većoj dionici rijeke Bosne nizvodno od saobraćajne petlje u Lašvi. Policijska pretraga za nestalom osobom će se nastaviti i na drugim lokacijama, saopćeno je iz operativnog policijskog tima.
“Nastavit će se sve istražne radnje i traganje za trećom osobom koja je nestala nakon udesa, a više specijaliziranih timova policije, uključujući i ronilačku ekipu, će nastaviti traganje u vodi. Ostali timovi će vršiti detaljne preglede terena obalnog dijela Lašve i Bosnu“, kazala je portparolka policije Aldina Ahmić.
U srijedu je u naselju Janjići kod Zenice obavljen ukop dvojice nastradalih mladića Huseina Delića i Almena Begovića, koje su pripadnici Specijalne policije pronašli u automobilu u Lašvi.

Dom naroda Parlamenta Federacije Bosne i Hercegovine prihvatio je Nacrt zakona o štrajku, koji je utvrdila Federalna vlada. Ministar rada i socijalne politike Vesko Drljača najavio ga je kao akt u nastavku reforme radnog zakonodavstva.

Upućen je u tromjesečnu javnu raspravu.

- Pravo na štrajk jedno je od osnovnih sindikalnih prava - naglasio je ministar Drljača na današnjoj sjednici Doma naroda.

Aktuelni zakon o štrajku donesen je 2000. godine. Ministar Drljača je istakao da treba donijeti novi koji će odgovoriti trenutnim potrebama sveukupnog ekonomskog stanja, kao i potrebama radnika nastalim u novim ekonomskim i tržišnim uvjetima.

Za nacrt su pribavljena mišljenja reprezentativnih udruženja poslodavaca i sindikata te je podržan od partnera u Ekonomsko-socijalnom vijeću za teritoriju Federacije.

Među osnovnim karakteristikama Nacrta, cilj je štititi radnike u štrajku te interese poslodavaca, ali i pružiti sigurnost i zaštitu zdravlja ljudi u vrijeme štrajka te zaštitu materijalnih dobara.

Štrajk upozorenja, solidarnosti i generalni štrajk, kategorije su koje su propisane u mogućim oblicima izražavanja nezadovoljstva radnika. Nacrtom je planirano da se štrajk najavljuje poslodavcu dostavljanjem odluke o stupanju u štrajk najkasnije deset dana prije, a za štrajk upozorenja najkasnije pet dana uoči obustave rada.

Kod odluke o stupanju u štrajk utvrđuju se radnički zahtjevi, razlozi za izražavanje nezadovoljstva, organ kojem se upućuju zahtjevi, vrijeme početka i mjesto štrajka, sastav štrajkačkog odbora i zastupnici radničkih interesa.

Cilj zakona je da štrajk bude krajnji oblik rješavanja kolektivnih radnih sporova, i to onda kad je mirno rješenje nemoguće.

Organizacija i učešće u štrajku pod uvjetima u tekstu Nacrta zakona ne tretira se kao povreda radne obaveze i štrajkač ne može dobiti otkaz s posla. Dok štrajkuje, plaća će mu biti manja srazmjerno vremenu učešća u štrajku ako se drukčije ne dogovore poslovadac i štrajkački odbor, propisano je također.

(FENA) M.L.

Hrvatski ministar unutarnjih poslova Vlaho Orepić u četvrtak je potvrdio da se provodi istraga temeljem prijava nevladinih udruga za nasilno ponašanje hrvatskih policajaca prema migrantima na hrvatsko-srpskoj granici te poručio da će, ako se utvrdi prekoračenje ovlasti, sankcija biti udaljavanje iz policije.

"Istraga je krenula. Budite uvjereni, ako je bilo tko iz policije na bilo koji način prekoračio svoje ovlasti, taj čovjek više neće biti policajac hrvatske policije. To vas uvjeravam i jasno govorim", odgovorio je Orepić na pitanje novinara u Banskim dvorima u sklopu prezentacije o okončanju korištenja sredstava iz schengenskog instrumenta.

Orepić je pritom naglasio da Hrvatska ima odgovornu zadaću zaštite granice temeljem obveza iz Schengenskog zakonika, navodi Hina.

"Imamo obveze rješavanja ilegalnih ulazaka preko granice. I hrvatska policija jasno će izvršavati svoju zadaću i pri tome biti humana i prijateljska kao što je do sada bila", dodao je.

Krajem siječnja Orepić je uputio javni poziv nevladinim udrugama da policiji donesu dokaze o navodnom maltretiranju migranata, kako bi zajednički riješili taj problem ako postoji. U medijima je odbacio teške optužbe migranata na račun hrvatske policije, u kojima su se spominjala teška ozljeđivanja, krađe i primanje mita.

(FENA) R.G.

Da li je naredba o zabrani ulaska u Sjedinjene Države osobama koje dolaze iz sedam zemalja s većinskim muslimanskim stanovništvom, a koju je izdao novoizabrani američki predsjednik Donald Trump, podstakla na smrtonosni napad na džamiju u Kanadi pitanje je na koje bi mogao jedino odgovoriti  napadač koji je iza sebe ostavio šest mrtvih i devetnaest povrijeđenih osoba, piše Xinhua.

Alexandre Bissonnette, stanovnik francuskog govornog područja Quebec u Kanadi gdje se napad dogodio moći će dati više informacija o tome šta ga je natjeralo na takav čin, nakon što započne suđenje na kojem će se suočiti sa šest tačaka optužnice koje ga terete za ubistvo prvog stepena i pet tačaka pokušaja ubistva.

Pojavila se velika zabrinutost unutar kanadske islamske zajednice, a koja je druga najveća religijska grupa odmah iza kršćana, da je napad na vjernike u islamskom kulturnom centru u gradu Quebec manifestacija islamofobije unutar kanadskog društva.

Jučer su Kanadska koalicija i muslimanske organizacije iz Quebeca održale konferenciju za novinare i predstavile otvoreno pismo vladi koja treba da oštro djeluje protiv svih oblika rasizma kao i diskriminacije protiv muslimana koji žive u Kanadi.

Nacionalno vijeće muslimana u Kanadi koje predvodi Koaliciju zatražilo je od Stalnog komiteta Donjeg doma parlamenta da poduzme istraživanje koje bi djelimično moglo prikupiti podatke o zločinima iz mržnje, pružiti pomoć ugroženim zajednicama, te razvijati politiku koja će smanjiti i na kraju potpuno iskorijeniti islamofobiju kao i sve ostale oblike mržnje i predrasuda u Kanadi.

Kanadski muslimanski čelnici također su preporučili da deset kanadskih pokrajina, uključujući i Quebec trebaju imati obavezan predmet u srednjoj školi čiji će fokus biti na tretiranju i preveniranju rasizma, uključujući uticaj ksenofobije, antirasizma, antisemitizma, te islamofobije u kanadskom društvu.

Zločini iz mržnje već su u prethodnim godinama  zabilježeni u Kanadi, te su najviše pogodili muslimane širom zemlje. Tokom 2014. godine policija je zabilježila 99 slučajeva s religijskim motivom, odnosnom mržnjom prema muslimanima, što je mnogo više nego što je to zabilježeno 2012. godine, kada je bilo 45 slučajeva.

Vlasti Ottawe već su ponudile pomoć u pokrivanju troškova sigurnosti kanadskih džamija. 

(FENA) B.D.

Njemačka policija je rano jutros sprovela racije u gradu Göttingen, nakon informacije koje su dostavile obavještajne službe  o planiranju terorističkih napada, prenosi Deutsche Welle. 

Šef policije Uwe Lührig kazao je da su se naznake potencijalnih  terorističkih napada toliko povećale u posljednjih nekoliko dana da su vlasti odlučile da se mobiliziraju kada su u pitanju glavni osumnjičeni i njihovi bliski saradnici.

Dva muškarca koji su predstavljali prijetnju su uhapšeni, a radi se o 27-ogodišnjaku alžirskom državljaninu, te 23-ogodišnjaku nigerijskog porijekla koji su dugo aktivni u radikalnoj islamističkoj grupi u Göttingenu, navodi se u saopćenju policije.

Boris Pistorius, ministar unutarnjih poslova njemačke pokrajine Donja Saksonija kazao je da je ova operacija vrlo važan udarac protiv 'radikalne islamističke scene'.

Prijetnje terorističkih napada u posljednjih nekoliko mjeseci iziskuju od njemačke vlade da uvede brojne sigurnosne mjere.

Pitanja sigurnosti i imigracija će zasigurno biti u fokusu kampanje za parlamentarne izbore u septembru u Njemačkoj.

(FENA) B.D.