Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 26.07.2023.(srijeda) i 27.07.2023.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 26.07.2023.(srijeda):
- PJD Tešanj
DV 10 kV Miljanovci

Naselja: Miljanovci Sakalići, Vodovod Miljanovci, Hasići, Komin, Jeleči, Blaževci, Palučak, Ahmići, Lipe Miljanovci, Bunarevi, Mujkići, Sigmaprom, Dom Miljanovci, Hrustićka, Bunarevi 2, Usora izletište i Pilavi, od 10:00 do 12:00 sati

Dana 27.07.2023.(četvrtak):
- PJD Tešanj
1.DV 10 Kv Trepče
Naselja; Trepče, Medakovo, Repetitor Trebačko brdo, Zlatići, Barica i Križanovići, od 14:00 do 14:30 i od 17:00 do 17:30 sati
2.Trafo područje Lepenica starački br.7309, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Vršitelj dužnosti direktora Autocesta Federacije BiH, Denis Lasić kaže da je vrlo bitno da do početka sljedeće godine u Federaciji imamo u izgradnji kompletan Koridor Vc, ali također ističe važnost završetka i puštanja u promet dionica koje su sada u izgradnji.

"Trenutno imamo osam gradilišta odnosno 61 kilometar u izgradnji od Zenice sjever do južnog dijela Žepča, te dio koji obuhvata općine Usora, Doboj jug, preko Tešnja, Maglaja do sjevernog dijela Žepča. Na jugu naše zemlje kroz Hercegovinu gradi se 11 kilometara autoceste od Počitelja do Zvirovića koji uključuje i most Počitelj. Prije nekoliko dana u potpunosti je spojen most Počitelj, dug 1 kilometar. Radi se o jednoj od najviših građevina u regionu sa stubovima koji dosežu do 100 metara, koja predstavlja najveći most na Koridoru Vc. Dionica Počitelj – Zvirovići će biti završena i puštena u promet na jesen ove godine koja se veže na već ranije izgrađenu dionicu Zvirovići-Bijača čime će 21 kilometar autoceste u Hercegovini biti u prometu. Kada je riječ o sjevernom dijelu Koridora Vc krajem sljedeće godine bit će pušteno u promet 21 kilometar. Korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida u dužini od oko 120 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča", kaže Lasić u intervjuu za Fenu.

Kada je riječ o aktivnostima koje Autoceste FBiH planiraju u narednom periodu on navodi kako je prije svega potrebno ubrzati izgradnju Koridora Vc kroz Hercegovinu i poduzeti sve aktivnosti kako bi do kraja ove i početkom sljedeće godine u izgradnji bio kompletan dio Koridora Vc na jugu naše zemlje.

"Izgradnjom autoceste kroz Hercegovinu, Bosna i Hercegovina će biti u potpunosti povezana sa europskim cestovnim koridorima, na sjeveru sa Koridorom X, a na jugu sa autocestom A1 (Dalmatina) u Hrvatskoj, što će donijeti izravnu korist za cijelo društvo kroz razvoj općina i gradova kroz koje prolazi, te omogućiti dodatni razvoj gospodarske zajednice i turističkih potencijala. Do kraja 2023. godine bi trebale biti ugovorene dionice Mostar sjever – Mostar jug, tunel Prenj, kao i tunel Kvanj. U ovoj godini u Hercegovini planiramo početi izgradnju 30 kilometara autoceste. Do kraja ove godine planira se ugovaranje preostale posljednje dionice na sjevernom dijelu Koridora Vc od Maglaja do Žepča dužine 12 kilometara čime će u izgradnji biti kompletan sjeverni dio Koridora Vc. U prvoj polovici sljedeće godine bi trebala biti ugovorena i dionica Mostar jug – tunel Kvanj čime će u izgradnji biti kompletan južni dio Koridora Vc. Ostaje nam još da poduzmemo aktivnosti s ciljem osiguranja sredstava i raspisivanja tendera za dionicu od Bradine do ulaza u tunel Prenj, koja je trenutno u fazi izrade projektne dokumentacije", pojašnjava Lasić.

Ove godine počinje izgradnja tunela Prenj, najdužeg tunela na koridoru Vc. Lasić ističe da je tunel Prenj tehnički najzahtjevniji i jedan od najkompleksnijih objekata u povijesti građevinarstva Bosne i Hercegovine. Riječ je o tunelu čija je dužina 10,9 kilometara i predstavlja najzahtjevniji objekt na Koridoru Vc, kao deveti najduži cestovni tunel u Europi.

"Svojom dužinom i kompleksnošću tunel Prenj će nadmašiti sve do sada izgrađene objekte u regionu, pa i šire. Istovremeno će se raditi dvije tunelske cijevi s po dvije prometne trake u kojima će se saobraćaj odvijati jednosmjerno za svaki pravac. Gradnja tunela će se financirati iz međunarodnih kreditnih sredstava Europske banke za obnovu i razvoj i Europske investicijske banke i bespovratnih sredstava Europske unije. U ovoj godini planira se početak radova izgradnje tunela Prenj. Izgradnjom tunela Prenj vrijeme putovanja na relaciji Sarajevo – Mostar će se skratiti sa dosadašnjih dva sata na nešto manje od jednog sata što u konačnici dovodi do skraćenja puta za 31 km i značajno ubrzava prijevoz ljudi, roba i usluga", navodi Lasić.

Zahvaljujući činjenici da se izgradnja Koridora Vc financira iz kreditnih sredstava međunarodnih financijskih institucija, u prvom redu Europske banke za obnovu i razvoj (EBRD) i Europske investicione banke (EIB), JP Autoceste FBiH d.o.o. Mostar je u prilici da aplicira za bespovratna sredstva Europske unije. JP Autoceste FBiH do sada odobreno preko 500 milijuna eura bespovratnih sredstava EU za izgradnju Koridora Vc kroz petnaest aplikacija.

"Postavili smo rekord za jedno javno poduzeće, a sve zahvaljujući učinkovitim i dobro osmišljenim aplikacijama. Ova bespovratna sredstva uvelike pomažu izgradnji autoceste na Koridoru Vc. Nedavno je Europska komisija objavila novi financijski paket za podršku financiranju novih investicionih projekata, između ostalih i za izgradnju autoceste na Koridoru Vc. Jedan od odobrenih projekata je i izgradnja poddionice autoputa Ozimice – Poprikuše na Koridoru Vc, kojim će se izgraditi oko 12 km autoputa na Koridoru Vc. Osim ovog važnog projekta, financijsku potporu dobio je i projekt izgradnje dionice autoceste Mostar sjever – Mostar jug ​​na Koridoru Vc, kojom će se izgraditi oko 14 km autoceste na Koridoru Vc. Ovakvi projekti doprinose društveno-ekonomskom razvoju regije, kao i boljem povezivanju s EU, a sve u interesu građana i poslovnih subjekata", naglašava Lasić.

Govoreći o značaju Koridora Vc za integraciju BiH u EU Lasić kaže kako Bosna i Hercegovina uz pomoć Koridora Vc postaje važna tranzitna zemlja koja povezuje europski jugoistok i sjever, te na taj način stvara šansu za ubrzani pristup zapadnoeuropskim i euroatlantskim integracijama.

"Jedan od ključnih uvjeta za dugoročan gospodarski rast i integraciju u europsko okruženje je ulaganje u održivu infrastrukturu. Povezivanjem sjevera s jugom naše zemlje razvijamo potencijale, posebice u području industrije, poljoprivrede i turizma. Cestovna infrastruktura jedan je od glavnih pokretača gospodarskog i društvenog razvoja svake zemlje. Svaka nova dionica na Koridoru Vc utjecat će na bržu integraciju Bosne i Hercegovine u Europsku uniju", ističe on.

U nadležnosti JP Autoceste FBiH je i izgradnja brzih cesta. Trenutno se izvode radovi na izgradnji tunela Hranjen koji je dug 5,5 kilometara, a do sada je probijeno više od 50% tunela. Radovi se izvode i na izgradnji brze ceste Lot 5 – petlja Vitez izlaz iz poslovne zone – petlja Nević Polje koja će biti završena do travnja iduće godine. Oba projekta se financiraju sredstvima iz Proračuna Vlade FBiH.

U narednom periodu nastavit će se radovi na izvođenju radova posljednje dionice Sarajevske obilaznice LOT 3B. Intenzivno radimo na aktivnostima s ciljem realizacije zahtjeva lokalnih zajednica i dobijanja potrebnih dozvola. Nakon dobijanja potrebnih dozvola odmah će se nastaviti izgradnja LOT 3B i potrebno je šest mjeseci za završetak svih radova.

"Trenutno je u fazi izrada projektne autoceste A2 Tuzla – Brčko dužine 23 kilometra. Po usvajanju prostornog plana nastavit će se izrada projektne dokumentacije kroz Brčko Distrikt, Posavski Kanton čime će se povezati sa Republikom Hrvatskom u Orašiju dok se na jugu dionica veže na autocestu A3 Tuzla – Žepče gdje se veže sa Koridorom Vc. Ovo je izuzetno važno za razvoj Tuzlanske županije kao najmnogoljudnije županije i Posavske županije. U tijeku je provođenje pripremnih aktivnosti kako bi iduće godine krenula izgradnja brze ceste u dužini od 40 kilometara za pravce Bihać - Cazin - Velika Kladuša, Mostar - Široki Brijeg - granica Republike Hrvatske i Nević polje – Turbe", kaže Lasić.

Od 19. lipnja ove godine realizirano je uvezivanje elektronske naplate cestarine između JP Autoceste FBiH i JP Autoputevi RS temeljem potpisanog Memoranduma o suradnji. Korisnicima je omogućeno da na teritoriji cijele Bosne i Hercegovine prolaze kroz naplatne rampe, bez zaustavljanja, plaćajući cestarinu beskontaktno korištenjem sopstvenog TAG uređaja.

Sustav naplate cestarine koji je uspostavljen sa JP Autoputevi RS dobro funkcionira. Prema našim podacima do sada smo rekonfigurisali oko 250 uređaja korisnika koji imaju uređaje JP Autoputevi RS. Korisnici su pozitivno reagirali na nove mogućnosti elektronske naplate cestarine koji se ogleda u jedinstvenom TAG uređaju za autocestu u cijeloj Bosni i Hercegovini. S prihodima smo zadovoljni, iz godine u godinu bilježimo kontinuirani rast prihoda od naplate cestarine, i sigurno da će i mogućnost uvezivanja elekronske naplate cestarine jednim dijelom se pozitivno odraziti na prihode.

"Očekuje se kako će s jedinstvenim sustavom naplate povećati sigurnost u prometu, što je i jedan od primarnih ciljeva, uz istodobno smanjivanje gužve na autocestama. U planu je proširenje projekta na zemlje regije, te smo i sa Hrvatskim autocestama potpisali Memorandum o suradnji. Dogovoreno je uvezivanje elektronske naplate cestarine s Hrvatskim autocestama. Trenutno provodimo aktivnosti koje se odnose na testiranje uređaja u svrhu postizanja kompatibilnosti, a kako bi uskoro sustav bio pušten za korisnike", kaže Lasić.

Na kraju razgovora za Fenu v.d. direktora Autocesta FBiH, Denis Lasić naglašava kako ovo javno poduzeće ulaže značajna sredstva u razvoj lokalnih zajednica u dijelovima kojima prolazi Koridor Vc.

"Dugogodišnja praksa JP Autocesta FBiH na cijelom području Federacije, tamo gdje se gradi Koridor Vc, jeste da kroz projekte izgradnje autoceste ulaže i u lokalnu zajednicu. Projekti koji se odnose na izgradnju i rekonstrukciju lokalnih cesta, izgradnju i rekonstrukciju komunalne infrastrukture mjesnih zajednica realiziraju se u sklopu sporazuma o realizaciji projekata iz programa prijateljskog okruženja prilikom provođenja aktivnosti na projektovanju i izgradnji određenih dionica autoceste na Koridoru Vc. Ovim sporazumima i ulaganjima u lokalnu zajednicu nastojimo omogućiti da izgradnja autoceste utiče na poboljšanje kvalitete života lokalnih zajednica kroz koje prolazi Koridor Vc. Kao društveno odgovorno poduzeće, svjesni smo da je dijalog s lokalnom zajednicom u kojoj poslujemo od ključne važnosti kako bismo ostvarili međusobno razumijevanje kome svi težimo", zaključuje Denis Lasić u intervjuu za Fenu.

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine podržao je jučer principe Prijedloga zakona o izmjenama i dopunama Zakona o PDV-u, koji su predložili poslanici SDS-a Mladen Bosić i Darko Babalj.

Jedan od predlagača zakona Mladen Bosić je kazao da je predloženi zakon tehničke prirode, mijenja limite koji su postavljeni u zakonu o PDV-u.

– Limit za ulazak u sistem PDV-a sa 50.000 KM diže na 100.000 KM i obavezu predaje izvještaja i plaćanja PDV-a za obveznike pomjera sa 10. u mjesecu do kraja mjeseca – kazao je Bosić.

Predlagači su u obrazloženju predloženih rješenja naveli da je razlog za donošenje zakona sadržan u istaknutoj potrebi poreskih obveznika da im se omogući primjeren rok u kojem su obavezni podnijeti poresku prijavu.

Pojašnjavaju i da je razlog za povećanje granice za registraciju poreskih obveznika sa 50.000 KM na 100.000 KM očigledna potreba, s obzirom na inflatorna kretanja i povećanja cijena roba i usluga u proteklom periodu, kao i predviđanja ekonomskih kretanja za naredni period.

Udruženje poslodavaca u Federaciji BiH i Unija poslodavaca Republike Srpke pozvali su poslanike Predstavničkog doma državnog parlamenta da usvoje predložene izmjene i dopune Zakona o porezu na dodanu vrijednost.

Bez klimatskih promjena toplinski valovi, poput onoga kada je izmjereno 50 stepeni Celzijevih u Dolini smrti u SAD-u, ili 45,3 stepena u Kataloniji, bili bi gotovo nemogući u Evropi i SAD-u, objavila je međunarodna mreža koja ispituje vremenske prilike (World Weather Attribution – WWA).

Ta mreža naučnika, koja ispituje veze između ekstremnih vremenskih pojava i klimatskih promjena, smatra da su klimatske promjene, koje s emisijom plinova stvaraju efekt staklenika, učinile datoplinski valovi budu “topliji, duži i češći”.

“Nedavni toplinski valovi više nisu izuzetni događaji”, a oni koji će se dogoditi “bit će intenzivniji i češći ako se emisije plinova brzo ne smanje”, rekli su naučnici.

Dodali su da prirodni fenomeni kao što su anticiklone ili El Ninjo mogu doprinijeti pokretanju toplinskih valova, ali povećanje temperature na planetu sagorevanjem fosilnih goriva predstavlja ipak glavni razlog za tako ozbiljne klimatske promjene.

Autori studije – sedam nizozemskih, britanskih i američkih znanstvenika, oslanjali su se na vremenske podatke kroz historiju i modele klime kako bi usporedili današnje klimatske promjene i globalno zatopljenje s onim što je nekada bilo, prenosi Beta.

Federalni hidrometeorološki zavoda (FHMZ) izdao je za danas 18:00 sati do sutra 15:00 sati Narandžasti meteoalarm zbog obilnijih lokalnih pljuskova praćeni grmljavinom i jakim udarima vjetra. Moguća je i lokalna pojava grada. Upozorenje je izdato za cijelu zemlju.

Uz jači pljusak može pasti 20-40 litara kiše po metru kvadratnom. Olujni udari vjetra brzine 60-80 km/h.

“Budite spremni da zaštitite sebe i svoju imovinu. Plavljenje imovine i saobraćajnih mreža su moguće. Poremećaj u snadbijevanju električnom energijom, vodom i u komunikacijama je moguć. Može biti potrebna manja evakuacija. Teški uslovi za vožnju uslijed smanjenje vidljivosti i nekontrolisanog kretanja vozila uslijed vode. Budite spremni na smetnje, strukturalna oštećenja i rizik za povrede od iščupanih stabala i krhotina koje nosi vjetar. Prekidi u snadbijevanju električnom energijom su mogući”, navode iz FHMZ-a.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 25.07.2023.(utorak) i 26.07.2023.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Miljanovci
Naselja: Miljanovci Sakalići ,Vodovod Miljanovci , Hasići , Komin ,Jeleči ,Blaževci ,Palučak, Ahmići, Lipe Miljanovci, Bunarevi, Mujkići , Sigmaprom, Dom Miljanovci ,Hrustićka ,Bunarevi 2, Usora izletište i Pilavi; od 10:00 do 12:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Za područje Bosne i Hercegovine izdato je crveno upozorenje zbog visokih temperatura koje se očekuju danas.

Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH izdao je upozorenje za visoke dnevne temperature zraka za danas u periodu od 11 do 17 sati.

Upozorenje je izdato u sjevernim, sjeveroistočnim i lokalno centralnim područjima Bosne.

Maksimalne temperature u cijeloj zemlji kretat će se između 33 i 38 stepeni Celzijusovih, u sjevernim, sjeveroistočnim i djelimično centralnim područjima Bosne do 40.

– Budite spremni na visoke temperature koje će dovesti do zdravstvenih rizika među ugroženim osobama, na primjer starije i vrlo mlade osobe. Djelujte u skladu sa savjetima ovlaštenih organa, kažu iz FHMZ.

Edis Vehabović, koji je prije sedam godina iz Bosne i Hercegovine došao u Sloveniju, više od sedam dana ide od kuće do kuće i besplatno popravlja krovove koji su oštećeni u jakim olujama.

“Nije puno, ali se trudimo koliko možemo. Ljudi su zahvalni, mnogima su suzne oči kada stignemo. Mi smo se to jutro probudili i vidjeli što se dogodilo. Kada vidimo osobe koje su bespomoćne, morali smo pomoći. Mi smo sve to preživjeli u ratu i znamo kako je. Rado pomažemo”, ispričao je Edis za N1 Slovenija.

Dodao je kako možda nije puno to što napravi, ali nekome jako puno znači.

“I dalje ćemo pomagati”, rekao je.

Nije mu prvi put

Jedna stanovnica izjavila je kako će malo ko tako pomoći jer ljudi nemaju vremena. Zbog toga je, kaže, Edisu jako zahvalna te joj puno znači njegova pomoć.

Naime, ovih je dana Sloveniju pogodilo snažno nevrijeme i mnogima nanijelo štetu. Vatrogasci su nakon oluje uklanjali srušena stabla, električne i telekomunikacijske stupove, pokrivali otkrivene krovove, ispumpavali vodu iz poplavljenih objekata i saobraćajnica te učestvovali u evakuaciji građana s ugroženih područja.

Inače, Edis je prije tri godine pomogao ljudima u Petrinji nakon razornog potresa kada je pola grada bilo uništeno. Također, rekao je da razmišlja pomoći i Zagrepčanima koji se i dalje nose s posljedicama nevremena.

Trenutno najveća gradilišta na Koridoru Vc nalaze se u Zeničko-dobojskom kantonu, na relaciji Zenica-Žepče, gdje se grade četiri dionice čijom izgradnjom će građani Bosne i Hercegovine dobiti novih 20 funkcionalnih kilometara puta, ukupne investicijske vrijednosti 419,1 miliona eura sa PDV-om.

Poprikuše – Nemila, Nemila – Vranduk, Vranduk – Ponirak i Ponirak – Vraca su četiri dionice čija je izgradnja u toku, a nakon što iste budu završene, dionica do Žepča će biti skraćena za 15-ak kilometara.

Izgradnja ovih dionica je kompleksna i zahtjevna iz razloga što data trasa ne ide ravnicom već brdskim predjelima, te se velikim dijelom sastoji u izgradnji objekta kao što su tuneli, mostovi i vijadukti sa malim udiom trase autoceste.

POPRIKUŠE-NEMILA

Cijela dionica u objektima i tunelu

U neposrednoj blizini naselja Poprikuše, južno od grada Žepče započinje dionica Poprikuše – Nemila.

Karakteristična je po tome što je gotovo sva sadržana u objektima i tunelu. Od 5,5 kilometara dionice, 900 metara su objekti (mostovi, vijadukti), dok je 3.659 metara tunel Golubinja.

Na predmetnoj dionici od značajnijih objekata projektovan je tunel Golubinja, mostovi Golubinja 1 i Bosna, te vijadukti Golubinja 2 i Kovanići. Dionici pripada i petlja Poprikuše, kao i Centar za kontrolu prometa (COKP).

Radovi se trenutno izvode na cijeloj dionici. Sa ulazne i izlazne strane tunela Golubinja, vrši se iskop i primarna podgrada, izrada podnožnog svoda, temelja i sekundarne obloge, hidroizolacija i odvodnja. Na trasi autoceste u toku su zemljani radovi, rade se iskopi i nasipi na petlji Golubinja. Izvode se i pripremni radovi betonske ploče za čeličnu konstrukciju, kada je u pitanju objekat naplate. Na objektu COKP-a izvode se radovi na temeljima i temeljnim pločama.

Na mostu Golubinja 1 radi se rasponska konstrukcija betonske sigurnosne ograde, a u toku su pripremni radovi za betoniranje poprečne grede na upornjaku U1L nadvožnjaka Kovanići.

Završeni su betonski radovi na konstrukciji mosta Golubinja 2, mosta Bosna 1, mosta Kovanići i mosta Željeznica.

Izvođač radova je Cengiz insaat Sanayi ve Ticaret A.S, a nadzor nad izvođenjem radova vrši IRD Engineering S.r.l.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 208.059.247,42 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana u okviru ugovora o zajmu sklopljenog s Europskom bankom za obnovu i razvoj (EBRD) u visini od 70 miliona eura, Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 90 miliona eura te bespovratnim sredstvima Evropske unije u iznosu od 41,1 milion eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

NEMILA-VRANDUK

Izmještanje magistralne ceste M17

Na prethodnu dionicu u Topčić Polju nadovezuje se dionica Nemila – Vranduk ukupne dužine 5,7 kilometra. Autocesta je projektovana sa dva, razdjelnim pojasom odvojena kolnika, koji će imati po dvije vozne trake širine 3,75 m i jednu zaustavnu traku širine 2,50 m. Na trasi autoceste gradit će se vijadukt Stara Stanica i četiri podvožnjaka.

Na izmještenom dijelu magistralne ceste, na potezima gdje trasa magistrale dolazi u koliziji sa rijekom Bosnom gradit će se dva mosta M1 i M2. Također, planirana je izgradnja i jednotračne kružne raskrsnice u naselju Nemila. U sklopu izgradnje poddionice Nemila – Vranduk izvodi se i regulacija rijeke Bosne kroz Nemilu u dužini oko 3,0 km.

Trenutni fokus radova je na izmještanju magistralne ceste M-17 s obzirom na to da se jedino na ovom području trasa autoceste poklapa s postojećom magistralnom cestom.

Radovi se izvode na izgradnji trase autoceste. Izvode se radovi na raščišćavanju terena, iskopu i nasipanju najvećim dijelom na izmještenoj magistralnoj cesti M-17 i djelomično na trasi autoceste, radovi na izgradnji AB potpornih zidova i geotehnički radovi.

Izgrađeni su potputnjaci Nemila sjever i Odmorište, kao i pločasti i cjevasti propusti ispod trupa autoceste i izmještanje magistralne ceste. Izvedeni su AB potporni zidovi M17-1, M-17-3 i M17-4 kao dio magistralne ceste M17, a koji se nalaze uz korito rijeke Bosne. Iznad ovih zidova vrši se izgradnja potpornog zida od armiranog tla.

U toku su radovi na objektu regulacije korita Nemilske rijeke, te su završeni AB potporni zidovi Z4 i Z5 u blizini postojećeg mosta u Nemiloj. Počela je izgradnja rondoa na izmještenoj magistralnoj cesti M17, kao i radovi na produženju mosta u Nemiloj.

Izvođač radova je HGG Insaat Anonim Sirketi, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Adel Al-Obaid Engineering Consultants i Ipsa Institut d.o.o.

Vrijednost ugovorenih radova iznosi 64.956.530,00 eura sa PDV-om, a sredstva su osigurana putem Kuvajtskog fonda za Arapski ekonomski razvoj (KFAED).

VRANDUK-PONIRAK

Radovi na zaštiti kosina potpornih zidova

Trasa autoceste dionice Vranduk – Ponirak na sjeveru se nastavlja na dionicu Nemila – Vranduk i na jugu na dionicu Ponirak – Vraca. Ukupna dužina dionice iznosi 5.3 km. Od objekata na trasi se izdvajaju mostovi Vranduk 1 i Vranduk 2 koji se izvode tehnologijom konzolne gradnje i tunel Vranduk, te tri manja vijadukta ukupne dužine 300 m. Specifičnost trase je tlocrtno i visinski razdvojen lijevi i desni kolnik autoceste zbog činjenice da se autocesta proteže kroz jako strme padine. Autocesta se nalazi u većem dijelu u zasjeku, zbog čega je isprojektovan značajan broj visokih potpornih zidova koji će se raditi tehnologijom armirane zemlje.

Na dionici Vranduk – Ponirak od objekata su izgrađena dva mosta, Vranduk 1 i Vranduk 2, ukupne dužine 780 metara, te dva vijadukta po stotinu metara.

Završeni su radovi na zasipanju galerije, kao i radovi na ugradnji ošupljenih ivičnjaka u obje tunelske cijevi tunela Vranduk. U toku je ugradnja hidroizolacije na galeriji ulaznog portala lijeve tunelske cijevi, a regulacija potoka iznad galerije ulaznog portala desne tunelske cijevi.

Radovi na izradi konstrukcije mostova Vranduk 1 i 2, te vijaduktima Crni potok i Koprivna 1 su završeni.

U dužini od 920 metara trase u toku su radovi na izradi tamponskog sloja armiranog nasipa i gabiona, kao i radovi na iskopu i zaštiti kosina.

Izvođač radova je Konzorcij Azvirt L.L.C i Hering d.d. Široki Brijeg, a nadzor nad izvođenjem radova vrši Konzorcij DRI upravljanje investicij d.o.o. i DIVEL d.o.o. Sarajevo.

Vrijednost Ugovora za izgradnju je 76.592.799,03 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem OPEC Fonda za međunarodni razvoj (OFID).

PONIRAK-VRACA (tunel Zenica)

Građevinski radovi na tunelu Zenica u završnoj fazi

Posljednja dionica od sjevera ka jugu, koja se nadovezuje na Zeničku obilaznicu je dionica Ponirak – Vraca, ukupne dužine 3,9 kilometara.

Tunel Zenica je glavni objekat na dionici Ponirak – Vraca i trenutno je najduži iskopani tunel na autocesti Koridora Vc u Bosni i Hercegovini. Dug je 3.370 metara. Tunel Zenica prolazi ispod planine Vepar i imat će 11 poprečnih veza, od toga tri parkirne niše, veze za motorna vozila, najmoderniju opremu, videonadzorni sistem i telekomunikacijsku instalaciju, hidrantsku mrežu, dok će veliki dio opreme biti postavljen pred sami završetak radova trase čitave kako ne bi istekao garantni rok opreme dok se pravi ostatak dionice.

Izvode se radovi na postavljanju hidrantske mreže, postavljanju regala za kovlove u DTC i postavljanje PHD cijevi. U toku je i čišćenje instalacionih kanala i priprema oplate za oslonački parapet, kao i finalna obrada ploha i ivica u revizionim, hidrantskim, SOS i elektro-nišama.

Glavni građevinski radovi u tunelu Zenica trebali bi biti gotovi 8. septembra ove godine.

Uz tunel Zenica grade se i tri lokalne ceste i to Željeznička, Donja Gračanica i cesta za Klopče koje su oštećene prilikom gradnje tunela,što je predviđeno Sporazumom o prijateljskom okruženju.

Izvođač radova je Euro-asfalt d.o.o. Sarajevo, a nadzor nad izvođenjem radova vrši PROYAPI Engineering and Consulting INC. Balgat Ankara.

Vrijednost Ugovora za izgradnju poddionice Ponirak – Vraca je 69.508.325,25 eura s PDV-om, a sredstva su osigurana putem Evropske investicijske banke (EIB) u visini od 50 miliona eura i bespovratnim sredstvima Evropske unije u visini od 19 miliona eura koja su osigurana u okviru Agende za povezivanje preko Investicijskog okvira za Zapadni Balkan (WBIF).

Do sada je na Koridoru Vc kroz BiH izgrađeno 126,5 kilometara autoceste. Izgradnjom ovih dionica korisnici će imati mogućnost voziti se autocestom bez prekida na dužini od oko 130 kilometara, od Bradine na ulazu u Hercegovinu do Poprikuša nadomak Žepča.

Osiguranici koji su zaposleni na području Federacije BiH ne moraju čekati 65 godina života i 40 godina staža kako bi ostvarili mirovinu. Prema važećem zakonu, u ovom bh. entitetu još je uvijek moguć odlazak u prijevremenu mirovinu. Ipak, oni koji se odluče za tu opciju moraju znati kako će primati umanjeni iznos mirovine.

Uvjeti za ostvarenje

Važno je napomenuti kako su uvjeti za ostvarenje izuzetne prijevremene starosne mirovine različiti za žene i muškarce. Prema važećem zakonu, pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu muškarci u FBiH moći će koristiti do 2026., a žene do 2036. Tako muškarci koji ovo pravo žele iskoristiti do kraja ove godine u trenutku predavanja zahtjeva za ostvarenje ove mirovine trebaju imati 63 godine života i 38 godina staža osiguranja, a 2024. na 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

U 2025. muškarci u FBiH će u prijevremenu mirovinu moći tek s napunjene 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, a u 2026. godini sa 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja. Kada je riječ o ženama, kako doznajemo, situacija je značajno drugačija, odnosno one će ovo pravo moći ostvarivati čak deset godina dulje nego muškarci.

Žene koje žele iskoristiti pravo na izuzetnu prijevremenu starosnu mirovinu u FBiH do kraja ove godine u trenutku predavanja prijave za mirovinu trebaju imati 58 godina života i 33 godine staža osiguranja, dok će u 2024. ovo pravo moći iskoristi one osiguranice koje napune 58 godina i šest mjeseci života te 33 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Godinu poslije, odnosno 2025., starosni prag penje se na 59 godina života i 34 godine staža osiguranja, a u 2026. na 59 godina i šest mjeseci života te 34 godine i šest mjeseci staža osiguranja.

Tijekom 2027., prema ovom zakonu, za ostvarenje prijevremene mirovine u FBiH žena će morati napuniti 60 godina života i 35 godina staža osiguranja, a tijekom 2028. 60 godina i šest mjeseci života te 35 godina i šest mjeseci staža osiguranja, dok se tijekom 2029. taj prag podiže na 61 godinu života i 36 godina staža osiguranja. Ako ne dođe do izmjena zakona, u 2030. za prijevremenu mirovinu žene će morati napuniti 61 godinu i šest mjeseci života te 36 godina i šest mjeseci staža osiguranja, u 2031. 62 godine života i 37 godina staža osiguranja, a u 2032. 62 godine i šest mjeseci života te 37 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

S navršene 63 godine života i 38 godina staža osiguranja pravo na prijevremenu mirovinu žene će ostvarivati tijekom 2033., a već godinu poslije trebat će im najmanje 63 godine i šest mjeseci života te 38 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Zakon kaže kako se u 2035. prag podiže na 64 godine života i 39 godina staža osiguranja, dok će tijekom 2036. vrijediti pravilo od najmanje 64 godine i šest mjeseci života te 39 godina i šest mjeseci staža osiguranja.

Iznosi i umanjenja

Za svaki mjesec ranijeg odlaska u mirovinu u odnosu na propisanih 65 godina života, iznos ostvarene mirovine umanjuje se za 0,333333 posto. Isti zakon stimulira ostanak u svijetu rada s dva posto godišnje te uključivanjem u izračun mirovine bodova i iznad 40 godina staža.

Podsjetimo, ovim zakonom omogućeno je umirovljenicima, korisnicima Zavoda MIO FBiH da nakon 65. godine i ostvarivanja mirovine nastave raditi ako na tržištu rada ima mjesta za njih. Izmjenom članka 116. Zakona o MIO nakon presude Ustavnog suda definirano je da umirovljenici koji su mirovinu ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje mirovine, biti i u radnom odnosu.

Treba spomenuti i da je usvajanjem Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju 2018. u FBiH smanjena minimalna granica za odlazak u mirovinu s 20 na 15 godina staža te je ukinuta dotada poznata prijevremena mirovina, ali je uveden termin navedene izuzetne prijevremene starosne mirovine.

(Večernji List)