Ministarstvo odbrane i Oružane snage Bosne i Hercegovine izvršili su sve potrebne pripreme i spremne su da upute resurse Oružanih snaga BiH na područja zahvaćenim katastrofalnim poplavama, nakon snažnog nevremena koje je proteklih dana zahvatilo Republiku Sloveniju.

Nakon provedenih zakonskih procedura za angažiranje raspoloživih kapaciteta Oružanih snaga BiH te Zaključka Predsjedništva BiH za angažiranje resursa O BiH za potrebe pružanja pomoći civilnim tijelima u reagiranju na prirodnu nesreću, Ministarstvo odbrane i Oružane snage BiH pripremili su neophodne resurse za pružanje pomoći u poplavljenim područjima.

Procedura je pokrenuta nakon što je Republika Slovenija aktivirala Mehanizam Evropske unije za civilnu zaštitu za pružanje pomoći u slučaju prirodnih nesreća, čija je članica i Bosna i Hercegovina, te mehanizam NATO-ovog centra za koordinaciju odgovora u slučaju prirodnih nesreća (NATO EARDCC).

U skladu sa raspoloživim kapacitetima i na osnovu zahtjeva, Oružane snage BiH pripremile su Jedinicu privremenog sastava Oružanih snaga BiH, od deset pripadnika inžinjerijskog bataljona, koji je uvježban za ovakve situacije, te potrebnu mehanizaciju.

Misija pripadnika Oružanih snaga BiH će biti pružanje podrške strukturama vlasti Republike Slovenije u reagiranju i otklanjanju posljedica poplava i djelovat će u zoni angažiranja sa pripadnicima Oružanih snaga Republike Slovenije, saopćeno je iz Ureda za odnose s javnošću MOBiH.

Zamjenik direktora dobojske bolnice Nebojša Marić rekao je da su objektivne okolnosti razlog što još nisu završeni svi radovi na novom objektu

Nova bolnica “Sveti apostol Luka”, koju grade kineske firme u Doboju, na sjeveru Bosne i Hercegovine (BiH), neće biti završena do kraja septembra ove godine, piše Radio Slobodna Evropa.

Taj rok bio je definisan aneksom ugovora koji je Ministarstvo zdravlja i socijalne zaštite entiteta Republika Srpska (RS) krajem 2022. godine potpisalo sa kompanijama iz Kine – China Sinopharm International Corporation i Shan Xi Construction Investment Group.

Prilikom posljednjeg obilaska gradilišta u julu ove godine entitetski ministar zdravlja Alen Šeranić i zamjenik generalnog direktora kineskog Sinopharma Yuan Zhuangjuni nagovijestili su da bolnica neće biti gotova do 30. septembra.

Krivac – kiša?
Velike padavine usporile su završetak preostalih građevinskih radova, kao razlog naveo je Šeranić.

“Direkcija (Republička direkcija za obnovu i izgadnju, op.a.) prati same radove. Mi ćemo na osnovu njihovog mišljenja i preporuka, ali i zahtjeva izvođača, vidjeti kako i na koji način će biti dalja dinamika tog projekta. Ono što ja očekujem je da do kraja godine imamo izrealizovan navedeni projekat”, kazao je Šeranić.

Direktor kineske kompanije China Sinopharm International Corporation Zhuangjuni je rekao da je projekt u završnim fazama radova i ugradnje opreme.

“Radujemo se idućoj godini kada će lokalno stanovništvo imati pristup prvoklasnoj zdravstvenoj zaštiti”, rekao je Zhuangjuni.

Međutim, oni nisu precizirali novi datum završetka preostalih radova i opremanja zdravstvene ustanove koja se gradi na blizu tri hektara zemljišta pored magistralnog puta M-17, koji povezuje sjever i jug BiH.

Zamjenik direktora dobojske bolnice Nebojša Marić rekao je da su objektivne okolnosti razlog što još nisu završeni svi radovi na novom objektu.

“Radnici naše ustanove, a i pacijenti će onog trenutka, kad uđu u ovu ustanovu, shvatiti da je vrijedilo čekati. U svakom slučaju kvalitet zdravstvene zaštite na području cijele regije Doboj biće znatno veći. Uslovi u bolnici u kojoj trenutno radimo nisu adekvatni 21. vijeku”, naveo je Marić.

Drugo prolongiranje roka
Izvođač radova uveden je u posao u decembra 2019. Za završetak svih radova bilo je predviđeno 36 mjeseci. To znači da je bolnica trebalo da bude završena krajem 2022. godine kada je kraj septembra ove godine određen kao novi rok.

“U toku realizacije projekta desile su se okolnosti uzrokovane pandemijom virusa korona, kao i poremećaji na globalnom tržištu uzrokovani dešavanjima u Ukrajini”, obrazloženje je entitetskog ministarstva zdravlja za prethodno produženje roka kineskim kompanijama.

Ured za kontrolu imovine stranaca (OFAC) Ministarstva finansija Sjedinjenih Američkih Država stavio je na “crnu lista” ministra Šeranića jer je, kako je navedeno, vodio proces usvajanja Zakona o lijekovima i medicinskim sredstvima kojim je predviđeno formiranje entitetske agencije koja bi poremetila ovlaštenja državne Agencije za lijekove i medicinska sredstva.

Pandemija COVID-19, koja se u posljednjih godinu dana navodi kao razlog sporijeg završetka bolnice u Doboju nije, međutim, spriječila predsjednika Vlade RS-a Radovana Viškovića da u februaru 2021. godine na gradilištu najavi da će nova zdravstvena ustanova biti izgrađena prije roka.

“Rok za završetak radova je kraj 2022. godine, ali naša procjena je da ćemo objekat staviti u funkciju prije tog roka”, rekao je Višković 12. februara 2021.

Od tada je rok pomjeran dva puta. Prolongiranje nije uticalo na cijenu izgradnje bolnice, kažu za RSE u Ministarstvu zdravlja RS-a.

Investicija od oko 100 miliona maraka

Vrijednost projektovanja, izgradnje i opremanja nove bolnice iznosi nešto više od 103,5 miliona maraka (blizu 52 miliona eura).

“Sredstva za finansiranje se obezbjeđuju u budžetu Republike Srpske, a plaćanje se vrši u jednakim mjesečnim rata, u skladu s Ugovorom”, navode iz resornog ministarstva.

Nova bolnica projektovana je da pruža medicinske usluge za više od 300-.000 stanovnika iz Doboja i okolnih opština u entitetu RS, te iz Tuzlanskog i Zeničko – dobojskog kantona u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine (FBiH).

Ova zdravstvena ustanova imaće skoro 500 kreveta, glavni operacioni blok sa četiri sale, urgentni blok s operacionom salom, dijagnostički centar s radiološkim i drugim dijagnostičkim procedurama, dnevnu ambulantu, terapijsku onkološku dnevnu bolnicu i druga odjeljenja, navode iz Ministarstva zdravlja RS-a.

Nova bolnica nije dovoljna zdravstvenim radnicima
U postojećoj dobojskoj bolnici zaposleno je više od 800 ljudi. Njihovi sindikalni predstavnici kažu da ne znaju kada će preći u novi objekat u kojem očekuju bolje uslove rada.

Sama izgradnja nije dovoljna zdravstvenim radnicima.

“Neko mora da riješi ovu situaciju. Pričamo o tome godinama. Milsim da nam plate nisu pošteno određene. Primamo platu petog u mjesecu za pretprošli mjesec. Plata medicinske sestre iznosi 1.000, 1.100 maraka (oko 500 eura). U plati su topli obrok i regres. U privatnom sektoru puno su bolje plate”, kaže za RSE predsjednik Sindikata zdravastva i socijalne zaštite u bolnici Mladen Gostić.

Dobojska bolnica na listi je dužnika za penziono i zdravsteno siguranje. Prema Gostićevim riječima uplata doprinosa sada je redovna, dok nisu plaćeni od 2017. do 2019. godine.

“Podsjetio bih da je naš Sindikat doktora tužio više direktora zdravstvenih ustanova koji nisu uplaćivali doprinose, a od pravosuđa smo dobili odgovor da oni to nisu radili namjerno nego da nisu imali novca za to”, kaže za RSE predsjednik Sindikata doktora medicine RS Jovica Mišić, ljekar u dobojskoj bolnici.

Mišić kaže da je zadovoljan jer živi i radi u vremenu u kojem se gradi nova zdravstvena ustanova u Doboju, ali da nije zadovoljan položajem ljekara i medicinara.

“Svako ko kaže da je zadovoljan primanjima ne govori istinu. Sindikat doktora je u prethodnom periodu proveo anketu među svojim članovima sa četiri ključna pitanja koja je pokazala da je skoro 90 posto nezadovoljnih primanjima, te da žele neki vid sindikalne borbe, ako se stanje ne promijeni”, kaće Mišić.

Izgradnju nove bolnice u Doboju, vrijedne nešto više od 100 miliona maraka, ne prati rješavanje drugih problema u zdravstvu za što su takođe potrebne desetine miliona.

(fokus.ba)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona danas bi trebala glasati o verifikaciji Odluke o dodjeli Plakete Zeničko-dobojskog kantona privrednom društvu "Adriatic Metals BH" zbog čega su reagovala brojna ekološka udruženja.

Eko forum Zenica uputio je otvoreno pismo Skupštini Zeničko-dobojskog kantona od koje traže da se ne verifikuje Odluka o dodjeli Plakete ZDK privrednom društvu Adriatic Metals BH za doprinos u razvoju privrede.

U pismu navode da je ovo privredno društvo od 2017. godine vrši istraživanja mineralnih sirovina na nekoliko lokaliteta u području općine Vareš.

"U javnosti se prikazuje kao društveno odgovorna kompanija koja bi trebala donijeti prosperitet u općinu Vareš nakon decenija privrednog zastoja i demografskog odumiranja, ali se zanemaruje izrazito negativan uticaj na životnu sredinu djelatnosti eksploatacije ruda. Svjesni smo da EU i Velika Britanija imaju strategiju smanjenja ovisnosti snabdijevanja mineralnim sirovinama iz Kine, ali Bosna i Hercegovina ne smije postati nova rudarska kolonija Evrope", navodi se u pismu.

Javnost, zastupnike i druge su upoznali s činjenicama koje su im vjerovatno promakle.

Prekršene su Bernska, Ramsar i Aarhuška konvencija pri pribavljanju okolinske dozvole, jer lokalna zajednica Kakanj nije imala priliku da učestvuje u postupku, iako se otpadne vode izlijevaju direktno u vodotoke kojima se Kakanj i druga mjesta opskrbljuju vodom. Vrući potok, nekada pitka voda, već je uništen zbog posljedica djelovanja ove kompanije i u njemu više nema života. Uništavanje bioraznolikosti ne može se smatrati doprinosom privredi.

Prekršene su Bernska, Ramsar i Aarhuška konvencija pri pribavljanju okolinske dozvole, jer lokalna zajednica Kakanj nije imala priliku da učestvuje u postupku, iako se otpadne vode izlijevaju direktno u vodotoke kojima se Kakanj i druga mjesta opskrbljuju vodom. Vrući potok, nekada pitka voda, već je uništen zbog posljedica djelovanja ove kompanije i u njemu više nema života. Uništavanje bioraznolikosti ne može se smatrati doprinosom privredi.

Vlada ZDK je zakonski propisala koncesionu naknadu za geološka istraživanja i eksploataciju ruda u iznosu od 10.000 KM po hektaru, ali su je ugovorom smanjili na samo 150 KM. Ovaj postupak je trenutno pod istragom Tužilaštva BiH. Time je kompanija koja se predlaže za dodjelu plakete favorizovana od strane kantonalne vlade – privredi neće doprinijeti ova kompanija nego vlada koja je umanjila koncesionu naknadu. Dodjela plakete ovoj kompaniji bila bi direktno priznanje da je Vlada ZDK bila svjesno umiješana u potencijalno koruptivne radnje.

Činjenica da prijedlog za plaketu dolazi od brojnih ustanova i udruženja iz Vareša koji su dobitnici grantova kompanije Adriatic Metals, govori da se radi o orkestriranoj i agresivnoj kampanji same kompanije koja koristi novac za kupovinu javnosti. Time se šalje poruka da je plaketa kantona nagrada koja se može kupiti. U obrazloženju predlagača se navodi da je projekat “Vareš” ove kompanije navodno dobio status “Projekta od posebnog značaja za BiH”, ali takvu odluku nije donijela nijedna institucija u Bosni i Hercegovini i predstavlja marketinšku izmišljotinu kompanije "Adriatic metals"

Iz Eko foruma su javno pozvali zastupnike da ne verifikuju prijedlog o dodjeli pkaete privrednom društvu dok se ne okončaju istražne radnje o potencijalnoj korupciji, kršenju propisa, ne utvrdi nivo negativnog uticaja djelatnosti te kompanije na životnu sredinu i dok se ne objave rezultati vanrednog inspekcijskog nadzora koji je Federalna uprava za inspekcijske poslove po nalogu Federalnog ministarstva okoliša i turizma izvršila 30.6.2023. godine na lokacijama "Rupice" i "Crvene stijene" te rezultati monitoringa otpadnih voda i ostalih potencijalnih uticaja prema zahtjevima iz okolinskih dozvola.

"U Zeničko-dobojskom kantonu sigurno ima i drugih privrednih subjekata koji već duže vrijeme pozitivno doprinose razvoju Kantona u oblasti privrede, ne samo u eksploataciji prirodnih resursa nego i u privrednim djelatnostima zasnovanim na znanju i ekološki prihvatljivim tehnologijama i uslugama", stoji u otvorenom pismu kojeg potpisuju ekološke organizacije.

(klix.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 09.08.2023.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Raduša
Naselja:Kotlanice 2, Srednja Raduša, Dolac, Raduša Lipe i Raduša Bučje, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ovih dana navršava se godina dana od vraćanja Bundesvera u misiju EUFOR-a u BiH, a odluka Bundestaga predvidjela je da mandat traje godinu dana, odnosno do početka ovog mjeseca.

Iz Ambasade Njemačke juče nam je rečeno da je Vlada Njemačke, pod vođstvom kancelara Olafa Šolca, odmah nakon stupanja na dužnost, region zapadnog Balkana proglasila regionom od visokog bezbjednosno-političkog značaja.

Kao glavni razlog za vraćanje Bundesvera naveden je ruski napad na Ukrajinu, za koji u Ambasadi Njemačke kažu da je protiv međunarodnog prava. To je, kako ističu, dovelo do pojačane nestabilnosti na zapadnom Balkanu, pa se vlada te zemlje odlučila da se ponovo vrati u misiju EUFOR "Althea".

"Njemački bundestag je u julu 2022. godine dodijelio potrebni mandat tako da se Bundesver od 16. avgusta 2022. ponovo nalazi u misiji koju vodi EU. U osnovi, Bundesver učestvuje u međunarodnim misijama samo u okviru kolektivnih bezbjednosnih saveza zajedno s partnerskim nacijama", naglasili su oni u odgovoru.

Na naše pitanje kakva su očekivanja od misije, istakli su da se ne radi o specifičnim njemačkim očekivanjima, već da se radi o misiji u kojoj učestvuju 22 nacije, od kojih svaka doprinosi ukupnom uspjehu misije EUFOR "Althea".

"Otkad se vratio, Bundesver svojim učešćem zajedno s partnerima doprinosi bezbjednost i stabilnosti BiH. Njemačka i Bundesver su ponosni da mogu dati svoj doprinos. To da su se bezbjednost i stabilnost u BiH od kraja rata održali je impresivan uspjeh, kojim sve nacije koje su učestvovale u misiji mogu biti ponosne. Njemačka i Bundesver su samo dio toga", naglasili su.

Pitanja smo poslali i EUFOR-u, ali nam nisu odgovorili.

U BiH je angažovano oko 50 njemačkih vojnika, koji će biti raspoređeni u Glavnom štabu u Sarajevu i u lokalnim timovima koji se nalaze u opštinama širom zemlje. U skladu s odlukom EU od prošle godine, broj vojnika u vojnoj misiji EU "Althea" povećan je sa 500 na 1.100, u okviru kojeg se ubrajaju i njemački vojnici.

Na stranici Vlade Njemačke objašnjeno je da je cilj angažovanja njemačkih trupa zaštita Dejtonskog mirovnog sporazuma, a da je centralni zadatak podrška uspješnom sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Imajući u vidu unutrašnjopolitičke napetosti u BiH, njemački angažman je jasan znak posvećenosti trajnoj stabilizaciji BiH", saopšteno je iz Vlade Njemačke.

Kao konkretan povod za potrebu njemačkog angažmana, navedene su etničke napetosti, bez posebnog ukazivanja na bilo čiju krivicu.

"Etničke podjele između Bošnjaka, Hrvata na jednoj i Srba na drugoj strani su svakodnevica. Ovaj razvoj situacije dominira politikom i blokira napredak i reformske procese", naglašeno je.

Na internet stranici Ministarstva odbrane BiH takođe smo pronašli nekoliko novijih obavještenja koja pružaju osnovne informacije o misiji. Podsjetili su da je Bundesver već bio angažovan u BiH od 2004. do 2012. godine, ali da trenutna politička situacija u BiH zahtijeva novi njemački vojni angažman.

"To se dešava u pozadini protivpravnog napada Rusije na Ukrajinu i postoji opasnost da bi Rusija preko destabilizacije Balkana mogla pokušati da izvrši pritisak na EU", naglasili su oni.

Inače, misija EUFOR "Althea" za sada je jedina operacija u području zajedničke odbrambene i bezbjednosne politike u sklopu sporazuma "Berlin plus", između EU i NATO, po kojem je EU preuzela odgovornost za bezbjednost i vojne misije na evropskom kontinentu.

Ovih dana trebalo bi da bude donesena i formalna odluka o tome da komandu nad EUFOR-om od Austrije od sljedeće godine preuzme Mađarska.

(N.N.)

Iako se meteorološka situacija u Sloveniji smiruje i dalje su poplavljena područja uz Muru, Dravu i Savu, prenosi slovenska agencija STA.

Dijelovi zemlje i dalje su odsječeni, a ekipe na terenu pokušavaju osigurati cestovnu povezanost sa svim ugroženim dijelovima zemlje kako bi stanovništvu mogla biti pružena pomoć.

Zbog teških posljedica izazvanih katastrofalnim poplavama slovenska vlada zatražila je međunarodnu pomoć kroz mehanizme Europske unije i NATO-a.

Slovenija je preko Mehanizma civilne zaštite EU-a zatražila 30 bagera različitih kapaciteta i 30 specijalnih vozila za regulaciju vodotoka, kao i slanje inženjerskih ekipa za svu tu opremu.

Ljubljana je također od NATO-a zatražila pet teških vojnih helikoptera nosivosti najmanje pet tona za transport, kao i 200 vojnika za obavljanje zadaća zaštite, spašavanja i pomoći.

Premijer Robert Golob u subotu je opisao poplave kao najveću prirodnu katastrofu u posljednja tri desetljeća i procijenio ukupnu štetu na više od 500 milijuna eura. Oštećene su ceste, željezničke pruge, mostovi, kanalizacijski sustavi i zgrade.

Brojne države uputile su pomoć Ljubljani, a među prvim je bila susjedna Republika Hrvatska. Hrvatska vlada je na telefonskoj sjednici donijela Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u Sloveniji u uklanjanju posljedica olujnog nevremena.

Na zamolbu Republike Slovenije odobren je prelazak granice korištenjem jednog helikoptera Mi-171Sh Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva s osam pripadnika Oružanih snaga RH sukladno iskazanim potrebama Republike Slovenije i mogućnostima Oružanih snaga Republike Hrvatske, priopćeno je iz Vlade RH.

Civilne zaštite iz Bosne i Hercegovine spremne su uputiti pomoć Republici Sloveniji za saniranje šteta od katastrofalnih poplava koje su zadesile ovu državu, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Svoj posjet Ljubljani za srijedu je najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) dobila je inicijativu tri aerodroma u vezi sa rješavanjem pitanja naknade koja se naplaćuje na osnovu Odluke o visini naknade koju plaća operator vazduhoplova po prevezenom putniku i toni prevezenog tereta u odlasku sa aerodroma u BiH.

Inicijativu su uputila tri bh. aerodroma – Tuzla, Banja Luka i Mostar, sa zahtjevom da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage.

– BHDCA je spremna na razgovore i spremna je da sasluša sve inicijative, i one su uvijek dobrodošle. Međutim, za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade. Prije nekoliko dana održan je i sastanak sa predstavnicima Aerodroma Banja Luka na kome je dogovoreno da se održi jedan zajednički sveobuhvatni sastanak svih zainteresovanih institucija i organizacija iz BiH na kom bi se trebalo naći rješenje za ovo pitanje – izjavio je za Fenu stručni saradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović.

Kako je dodao, ta naknada je, kroz različite dokumente, preporuka Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) i kao takvu imaju je sve zemlje u okruženju i EU, a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

Lalović je napomenuo da je Bosna i Hercegovina poslednja država u okruženju koja je uvela tu naknadu, 2017. godine uz saglasnost Vijeća ministara BiH i poštujući sve propise, procedure i mišljenje prilikom njenog donošenja.

– Napominjemo da je BHDCA prilikom donošenja te odluke imala i konsultacije sa Međunarodnom asocijacijom vazdušnih prevoznika (IATA), te da nema nikakvih problema sa aviokompanijama prilikom ispostavljanja faktura. Naglašavamo da sve aviokompanije koje saobraćaju sa Aerodroma Sarajevo sve vrijeme uredno izvršavaju svoje obaveze prema BHDCA, pa čak i tzv. niskotarifne. Zbog toga sumnjamo da je samo navedena naknada razlog zbog kog su pojedine ‘niskotarifne’ aviokompanije odlučile se za smanjenje broja letova sa pojedinih aerodroma u BiH. Kao što je poznato, politika, odnosno strategija takvih kompanija je neprestano ‘seljenje’ i uspostavljanje novih, a zatvaranje postojećih baza ili stalna promjena ruta, što su uostalom potvrdili iz jedne kompanije, najavljujući redukovanje saobraćaja sa tuzlanskog aerodroma – dodao je Lalović.

Naveo je da se BHDCA prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH rukovodila i upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, kao i prometom u tim državama, te se naknada koja je propisana u BiH kreće u tim okvirima.

Odluka koja je donesena ove godine i koja je stupila na snagu u julu, kako je naveo Lalović, prošla je istu proceduru i uz poštivanje svih propisa, mišljenja i uz saglasnost Vijeća ministara BiH, a razlike u odnosu na Odluku iz 2017. godine su tehničke prirode i odnose se, prije svega, na obavezu aerodromskih operatora u vezi sa dostavljanjem izvještaja Direkciji, postupanje Direkcije i drugih institucija u slučaju nedostavljanja izvještaja, te namjenu i odnos utroška prikupljenih sredstava.

– Različite su opcije i rješenja kojim se može prevazići to pitanje i mi ne bismo da prejudiciramo konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružaoci turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade. Jedno od rješenja može biti i model Hrvatske koja je navedenu naknadu riješila tako što je izvršila kategorizaciju aerodroma, njihovog prometa i obima saobraćaja i prema tome naplaćuje naknadu – rekao je Lalović.

Sredstva koja se prikupe od ove naknade namijenjena su za, u skladu sa ICAO preporukama, adekvatno ispunjavanje nadležnosti BHDCA u oblasti civilnog vazduhoplovstva, kako za razvoj i unapređenje civilnog vazduhoplovstva kroz angažovanje kvalifikovanog i iskusnog vazduhoplovno-stručnog kadra, te specijalističko i tehničko osposoblјavanje, tako i za unapređenje bezbjednosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanje nivoa vazduhoplovne bezbjednosti na međunarodnim aerodromima u BiH.

U centralnim i istočnim područjima Bosne danas će prije podne preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U ostatku zemlje pretežno sunčano.

U jutarnjim satima i dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove može biti magle. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 9 do 15, na jugu do 20, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stepeni. U Sarajevu sunčano uz umjerenu oblačnost.

Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 23 stepena, naveli su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U srijedu ujutro pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini uglavnom sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 20, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 30 stepeni.

U četvrtak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 stepen.

U petak također sunčano uz malu oblačnost. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 33 stepena.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,67 maraka po litru, a za dizel 2,65 maraka po litru.

Maloprodajne cijene dizela više su za 6 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca, izvijestili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,46 do 2,86 maraka po litru, a za dizel od 2,41 do 2,86 maraka po litru.

Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u periodu od 1. do 7. augusta ove godine zaprimljeno je ukupno 1298 obavijesti o promjeni cijena i marži.

Većina maloprodajnih cijena za oba derivata na navedenim OPC obrascima viša je za 0,05 maraka po litru goriva.

Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 u augustu 2023. godine više su za 3,49 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca.

Trenutni broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH iznosi 723, s tim u vezi uzimajući u obzir broj zaprimljenih OPC obrazaca od 1. do 7. augusta ove godine i trenutni broj benzinskih pumpi može se zaključiti kako je u pitanju već drugo poskupljenje cijena goriva, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Tako je prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 u Federaciji bila 1,18 posto veća u julu nego u prethodnom mjesecu, a cijena dizela veća za 2,04 posto u odnosu na juni mjesec.

Ipak, kako ističu iz Ministarstva trgovine FBiH, cijene su znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tako je bezolovni benzin 95 u julu 2023. jeftiniji za 22,05 posto u odnosu na juli 2022. godine, a dizel za 27,75 posto u odnosu na juli prošle godine.

Napominju kako je prosječna cijena bezolovnog benzina u regionu 2,95, a dizela 2,87 KM po litru.