Iako se dalo pretpostaviti da su turistkinje koje razledaju kanjon neretve nisu. Obje su indonežanke, koje su u BiH došle poslom. Jedna radi u caffe shopu, druga kao fiziotarapeut. Manje, više zadovoljne su. Bar tako kažu.

“Teško je zato što smo morali da odemo daleko od porodice. Ali nije tako teško živjeti ovdje. Ljudi su dobri, ponekad. Neki od njih”.

“Azijati, mi moramo da jedemo rižu, ovdje je teško naći rižu, to je za mene kulturološki šok, da jedem hljeb, ali sada mogu da ga jedem. Volim ćevape, burek. Ovdje je lijepo, mogu da imam prijatelje, ljudi su dobri. Volim što sam ovdje”, kazale su one.

Najveći broj stranih državljana koji rade u BiH dolaze iz Turske, susjedne Srbije, Hrvatske, Kine i Bangladeša. Uglavnom rade na građevini i u ugostiteljstvu podaci su Službe za poslove sa strancima BiH.

“Trenutno je u BiH odobren privremeni boravak po osnovu rada ima 2849 stranih državljana od kojih je 790 stranih državljana po osnovu rada bez radne dozvole, te 2059 po osnovu rada sa radnom dozvolom”, kazali su nam iz Službe za poslove sa strancima.

Radnici u BiH sada radije biraju relativno lakše i unosnije poslove, pa je majstore poput armirača, koji rade na otvorenom, u teškom položaju, teško naći. Zato nerijetko na gradilištvima vidimo Turke, Kurde, pa čak i Bangladežane.

“U BiH su trenutno najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, tesari, armirači. Zavarivača, sektor transporta, vozača kamiona, uslužnih djelatnosti, trgovine, nedostaje od hotelijerstva, ugostiteljskih objekata, čistačica, spremačica, a nedostaje i postovara, mehaničara”, kaže Dominik Raškaj, iz Boljiposao.ba.

Ponuda i plate koje se danas nude, ipak nisu dovoljne za veliki broj bh građana. Mnogi zbog toga radije biraju otići iz zemlje. Zbog čega su redovi pred ambasadama, posebno Njemačkom, nekada nepregledni.

“Kao uzrok koji navode sami građani, kao i poslodavci koji sa nama kontaktiraju jeste najviše ova trenutna politička situacija, a na drugom mjestu stavljaju primanja koja su nedovoljna za standard života u matičnoj zemlji”, dodao je Raškaj.

A prosječna plata u BiH, trenutno prelazi tek nešto više od 600EUR, ili 1280KM. Samo u susjednoj hrvatskoj, projek je veći za 400EUR, i doseže skoro 1133 EUR. Ili 2200KM.

(N1)

Izvještaji Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pokazuju da bh. zvaničnici novac iz državne kase troše nemilice.

Generalni sekretarijat Vijeća ministra Bosne i Hercegovine sa Zoranom Tegeltijom na čelu, u prethodnoj godini nije štedio. Brojna putovanja, velike cifre i neopravdano utrošeni novac. Putni nalozi bez potrebnih podataka ukazuju da su putovanja službenim vozilima često bila privatna.

Novi revizorski izvještaj – stari problemi. Propusti i nepravilnosti u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara ponovo isti. Godina 2022, predsjedavajući Zoran Tegeltija. Ranije preporuke nisu uvažene, a odstupanja u prethodnoj godini ukazuju na to da se često putovalo i mnogo trošilo. Više od 247.000 maraka. Limit prekoračen. Bez validnih objašnjenja i opravdanosti. Službena vozila konstantno u pogonu. Službeno, a čini se i privatno. Putni troškovi, servisiranje, gorivo – sve o trošku građana.

„Nažalost, najčešće se dešava da se službena vozila, pogotovo za lica koja imaju ovlast da ih koriste 24 dnevno, ali i ona koji to nemaju, koriste u privatne svrhe i da se službena putovanja preklapaju s privatnim pa se tako duže ostaje i češće putuje“, navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency International BiH.

Generalni sekretarijat raspolaže sa sedam vozila, a tri se koriste za potrebe predsjedavajućeg kojem se, između ostalog, daje pravo na korištenje 24 sata dnevno. Izdaci za upotrebu vozila veliki, no potrošeno nije opravdano.

„Nalozi za korištenje službenih vozila su popunjeni nečitko i korisnik vozila u propisani obrazac ne upisuje sve tražene podatke o korištenju vozila. Prilikom točenja goriva ne upisuje se stanje na kilometar satu, mjesto sipanja goriva, niti izvršenu uslugu ovjerava potpisom i pečatom benzinska pumpa koja je pružila uslugu. Ne upisuje se ni podatak ko je upravljao vozilom“, navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Dobro su naplaćene i usluge reprezentacije. Račun iznosi više od 79.000 marka. Revizori ponovo bilježe da je mnogo potrošeno bez osnove.

„Ne koriste se za unapređenje rada, npr., za sastanke s nekim poslovnim partnerima i sl., već se čak koriste unutar institucije kako bi zaposleni sami sebe častili. To je najčešće. Međutim, kada se koriste u poslovne svrhe, tu se ne oskudijeva, najčešće se koriste najskuplji hoteli, najskuplji restorani, zaista se ne štedi, često ima i alkohola na tim računima“, ističe Ožegović.

Generalni sekretarijat Vijeća ministara mogao je birati najbolje i rasipati novac iz budžeta jer nema nadzora. Sistem interne kontrole nije cjelovit i nema sankcije. Tako, uprkos izvještajima i detektovanju odgovornih, rezultati revizije se ponavljaju iz godine u godinu. Jasno je, neophodan je bolji sistem kontrole.

„Za efikasan proces javne revizije ključna je uloga Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je i glavni korisnik izvještaja revizije. Potrebno je i da nadležne parlamentarne komisije koje prate revizorske izvještaje isprate do kraja aktivnosti institucija na implementaciji preporuka, te da osiguraju da institucije redovno izvještavaju i postupaju po revizorskim preporukama do konačne implementacije“, poručuje Dijana Ban, koordinatorica CCI-ja.

Do tada, barem u izvještajima ostaju tragovi o neopravdano utrošenom novcu iz državne kase. Objašnjenje za velike račune tražili smo od Zorana Tegeltije, tada predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali ga, baš kao i Ured za reviziju, nismo dobili.

(federalna.ba)

Ministarstvo sigurnosti Bosne i Hercegovine proslijedilo je Federalnoj upravi civilne zaštite (FUCZ) zahtjev za pružanje međunarodne pomoći Republici Sloveniji, dobijen putem Mehanizma unije za civilnu zaštitu (UCPM).

Federalna uprava civilne zaštite će u saradnji sa Federalnim štabom civilne zaštite i Vladom Federacije Bosne i Hercegovine dogovoriti mogući način i obim odgovora za traženu međunarodnu pomoć Republici Sloveniji.

U Ministarstvu sigurnosti BiH održat će se sastanak sa entiteskim uprava civilne zaštite, vezano za dogovor oko pružanja međunarodne pomoći Republici Sloveniji, navode iz FUCZ.

Obilne padavine u Sloveniji izazvale su poplave u kojima su stradale najmanje tri osobe. Poplave su nanijele i ogromne materijalne štete.

Odmah nakon preuzimanja dužnosti, federalna ministrica okoliša i turizma Nasiha Pozder je posebnu pažnju posvetila industrijskim subjektima, s obzirom na njihove obaveze ispunjavanja mjera propisanih okolišnom dozvolom kao instrumentom zaštite okoliša.

Odmah je inicirano izvršenje hitnih inspekcijskih nadzora nad velikim zagađivačima kod operatora: Adriatic metals BH d.o.o Crvene stijene, TE Kakanj, TE Tuzla, Lukavac cement doo, Kakanj cement, GIKIL Ispat koksna industrija doo Lukavac, Sisecam Soda Lukavac doo te ArcelorMittal Zenica.

Ministrica je sa službenicima FMOiT izvršila obilazak privrednih subjekata i njihovih proizvodnih pogona te su održani sastanci s upravama kompanija. U razgovorima je istaknuto da se očekuje više odgovornosti prema okolišu od strane investitora, poštovanje propisanih uslova i normi te blagovremeno izvještavanje kako Ministarstva tako i javnosti o poduzimanju aktivnosti na smanjenju opterećenja na okoliš.

U Ministarstvu se trenutno vrši analiza izvještaja inspekcijskih nadzora i konstatovano je da su određeni privredni subjekti postigli određeni napredak kada je u pitanju izvršavanje obaveza propisanih okolišnom dozvolom, dok određeni subjekti nisu ili su samo parcijalno poduzeli aktivnosti te će se u narednom periodu razmotriti mogućnost preispitivanja okolišnih dozvola za takve subjekte.

Također su održani sastanci s inspekcijom zaštite okoliša, gdje je dogovoreno da će se Vladi FBiH uputiti inicijative za izmjenu zakonodavnog okvira, jačanje institucionalnih kapaciteta federalne inspekcije i unapređenje saradnje kroz koordinaciju s drugim organima uprave na federalnom i kantonalnom nivou, kako bi se kroz adekvatno sistemsko djelovanje zaštita okoliša dovela na veći, prihvatljiviji nivo.

Problem predstavljaju i česta incidentna zagađenja, kao što je nedavno bio slučaj s rijekom Bosnom, za koja u Zakonu o zaštiti okoliša nisu dovoljno jasno propisane odredbe koje bi obavezale subjekte za nadoknadu nastale štete.

Pod sumnjom da je zagađenje prouzrokovao ArcelorMittal ministrica Pozder je tražila hitni inspekcijski nalaz i za ovaj slučaj.

Kako dugi niz godina egzistira isti gorući problem, a to je nedostatak ljudskih kapaciteta kada su u pitanju kako kantonalna, tako i federalna inspekcija, u pripremi je inicijativa prema Vladi Federacije BiH da se odobre sredstva za zapošljavanje novih inspektora, ali će se isto zatražiti i od kantonalnih vlada.

Federalno ministarstvo okoliša i turizma je uputilo prema Vladi i prijedlog komisije koja će raditi na harmonizaciji Zakona o zaštiti okoliša s ostalim zakonima koji se tiču procesa izdavanja dozvola, kako bi se isti procesi u potpunosti uskladili.

Krajnje je vrijeme da se problem zaštite okoliša sagleda sveobuhvatno i da mu se pristupi na sistemski način, jer se radi o pitanjima održivog razvoja, koje nije samo u ingerenciji ovog Ministarstva, već i ostalih, a prvenstveno industrije, energetike, poljoprivrede i vodoprivrede.

Zbog svega navedenog, ministri nadležni za pomenute resore: Nasiha Pozder, Vedran Lakić i Kemal Hrnjić redovno održavaju sastanke i dogovaraju zajedničke aktivnosti na rješavanju problema, kako bi se našao najbolji način prvenstveno za ispunjavanje standarda zaštite okoliša, uzimajući u obzir sve obaveze koje preuzimamo kroz evropsko zakonodavstvo i ratificirane konvencije, ali i održanje privrednih aktivnosti.

Vlada Zeničko-dobosjkog kantona usvojila je na svom današnjem zasjedanju Informaciju o stanju predmeta te je donijela i zaključak da će se do daljnje odluke suda izvršavati privremena mjera, odnosno da će Rusmir Šišić, do sljedeće odluke suda ili odluke u meritumu, obavljati poslove policijskog komesara ZDK, potvrdio je Feni advokat Bakir Ljubović, zastupnik ZDK-a u tom predmetu radnog spora.

Općinski sud Zenica, po svom rješenju od 19. jula, naložio je Vladi ZDK da smijenjenog komesara Rusmira Šišića vrati na poziciju policijskog komesara ZDK te da mu se vrati i oduzeti čin generalnog inspektora policije ZDK.

Vlada ZDK smijenila je policijskog komesara Šišića na sjednici 12. jula, a isti je dan načelnik Sektora uniformisane policije ZDK-a Vahidin Topalović imenovan i za v.d. policijskog komesara. U međuvremeno je, 17. jula, raspisan i konkurs za izbor novog policijskog komesara ZDK.

– On će poslove policijskog komesara ZDK obavljati po odluci o privremenoj mjeri. Dakle, poslove policijskog komesara može vršiti osoba koja ima čin. U izvršenju te odluke o privremenoj mjeri, neće biti formalnog vraćanja i dodjeljivanja čina niti formalne odluke o vraćanju na posao, jer bi, onda, u tom slučaju bespredmetan bio parnični postupak po tužbi za radni spor – podvukao je Ljubović.

U odgovoru na privremenu mjeru, napominje, istakli su činjenicu da nisu ispunjena “dva kumulativna uslova, koji su neophodni da bi sud mogao izdati mjeru osiguranja, odnosno privremenu mjeru”.

– Ono što smatram da je greška u ovom postupku, je postupanje suda, koji je bio dužan u roku od tri dana od dana dostavljanja odgovora, da zakaže raspravu povodom predložene mjere osiguranja i da odluči o njoj, s obzirom da tek mjera osiguranja ima snagu izvršne isprave. Bez obzira na tu činjenicu, Vlada ZDK danas je donijela odluku da ispoštuje odluku suda, a što se tiče same procedure to ćemo u daljnjem toku postupka pokušati da ispravimo – najavio je Ljubović.

Krajnje je, ističe, neobičajeno da se Općinski sud Zenica “upušta u ocjenu ustavnosti određenog zakonskog rješenja”.

– Ocjenu ustavnosti može dati jedino Ustavni sud Federacije Bosne i Hercegovine i sud pred kojim se vodi postupak. U situaciji kada se pojavi pitanje ustavnosti određenog zakona, dužan je zastati sa postupkom, sačekati odluku Ustavnog suda FBiH, a što u ovom slučaju nije bilo. Zbog čega je to tako, ja sada ne mogu da se izjasnim. Uglavnom, prvostepeni sud bespotrebno se bavio ocjenom ustavnosti tog zakona, znajući pritome da je pokrenut postupak ocjene ustavnosti i da je u tom postupku, također, zatraženo određivanje mjere osiguranja – podvukao je Ljubović.

Advokat Ljubović, kako je kazao, nema informaciju da li je Ustavni sud FBiH zakazao raspravu o ocjenu ustavnosti izmjena i dopuna Zakona o unutrašnjim poslovima ZDK. Izmjene i dopune tog zakona nedavno je usvojila Skupština ZDK, a na osnovu odredaba tog zakona, na prijedlog Nezavisnog odbora ZDK, Vlada ZDK oduzela je čin generalnog policijskog inspektora ZDK-a te smijenila komesara Šišića.

Kineska regulatorna tijela predložila su pravila prema kojima bi osobe mlađe od 18 godina mogle provesti maksimalno dva sata dnevno na njihovim pametnim telefonima.

Državno regulatorno tijelo za kibernetički prostor saopćilo je kako želi da se maloljetnim osobama zabrani pristup internetu na njihovim mobitelima od 22 sata do 6 ujutro, prenosi Sky News.

Prema predloženim pravilima, korisnici od 16 do 18 godina mogli bi provesti dva sata dnevno na mobitelima, djeca od osam do 16 godina dobila bi jedan sat, dok bi djeca do osam godina imala samo osam minuta.

Prijedlog dolazi u trenutku kada su kineske vlasti sve više zabrinute zbog stope kratkovidnost i ovisnosti o internetu među mladima te naglašava želju Pekinga da ima veću kontrolu nad digitalnim životom u Kini.

“Trebat će puno truda i dodatnih troškova”

Ako se nacrt pravila Kineske administracije za kibernetički prostor (CAC) usvoji, to bi moglo imati implikacije na kompanije koje pokreću neke od najvećih kineskih mobilnih aplikacija poput TikTokovog vlasnika ByteDance. CAC navodi da bi pružatelji usluga morali postaviti vremenska ograničenja prema predloženim reformama, ali bi roditeljima bilo omogućeno da odustanu od ograničenja za svoju djecu.

Kineske vlasti ranije su rekle da će podržati razvoj tehnoloških divova, ali analitičari tvrde da bi dnevna ograničenja upotrebe mobitela stvorila glavobolje za internetske kompanije. “Puno truda i dodatnih troškova treba za pravilnu provedbu ovih novih regulatornih zahtjeva”, kazao je advokat Xia Hailong, piše Index.

Već je uveden policijski sat za maloljetne igrače videoigara

“I rizik od nepoštivanja pravila također će biti vrlo visok. Stoga vjerujem da bi mnoge internetske kompanije mogle razmisliti o izravnoj zabrani maloljetnicima korištenja njihovih usluga”, dodao je.

Ovaj prijedlog regulatora je nastavak na vladin policijski sat za igrače online videoigara mlađe od 18 godina koji je uveden još 2021. i zadao je veliki udarac divovima igara poput Tencenta.

Platforme za dijeljenje videa kao što su Bilibili, Kuaishou i ByteDance od 2019. nude “tinejdžerske načine rada” koji korisnicima ograničavaju pristup sadržaju i trajanje korištenja. ByteDanceova aplikacija Douyin slična TikToku zabranjuje tinejdžerima da je koriste dulje od 40 minuta.

Snažna globalna potražnja za naftom, posebno iz Kine, zajedno sa izvještajima o smanjenju zaliha sirove nafte širom svijeta, sugeriše da bi cijena nafte mogla da dostigne 100 dolara po barelu u tekućoj godini.

U najnovijoj analizi specijalizovanog portala OilPrice navedeno je da zemlje OPEC-a u ovom trenutku proizvode manje nafte zbog saudijskog dobrovoljnog smanjenja proizvodnje i obustave utovara sirove nafte na nigerijskom terminalu Forkados zbog rizika od curenja, prenosi Euronews.

Prema podacima Reutersa, OPEC je u julu smanjio proizvodnju nafte za 840.000 barela dnevno u odnosu na jun. Nafta Brent se ranije ove nedjelje prodavala za više od 85 dolara po barelu, dok je cijena američke nafte WTI porasla na oko 82 dolara po barelu. U sredu su cijene pale na ispod 80 dolara po barelu za naftu WTI i oko 83 dolara za Brent.

Analitičari su ranije procijenili da je Saudijskoj Arabiji potrebno da cijena nafte bude oko 90 dolara po barelu da bi nastavila sa svojim ambicioznim planovima javne potrošnje koji čine program diverzifikacije „Vizija 2030“.

Trenutno se više nego ranije trguje naftom u valutama koje su alternativa američkom dolaru, a nivo stvarne ponude postaje faktor koji značajno utiče na cijene koje su u porastu, pa Rijad nema razlog da poveća obim proizvodnje. Ukoliko se ostvare ključne projekcije potražnje, nafta bi mogla da dostigne cijenu od 100 dolara po barelu, navedeno je u analizi.

(capital.ba)

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Dom naroda FBiH u ponedjeljak je prihvatio Prijedlog zakona o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije i usvojio Zakon o energiji i regulaciji energetskih djelatnosti u FBiH i Zakon o električnoj energiji FBiH, čime je usvojen set energetskih zakona kojima se u oblasti energetike uvode evropski standardi.

Ovaj Zakon o korištenju obnovljivih izvora energije i efikasne kogeneracije omogućava građanima da bez formiranja pravnih osoba budu ravnopravni sudionici energetskog sektora i proizvode struju.

Zakonom se pojednostavljuju administrativni postupci za izgradnju i rad proizvodnih postrojenja koja koriste obnovljive izvore energije, primarno solarnih elektrana i vjetroelektrana, kao i uvođenje novih kategorija učesnika i djelatnosti na tržištu električne energije, te uvođenje novih prava i mehanizama za osnaživanje i zaštitu krajnjih kupaca električne energije.

Usvajanjem Zakona o električnoj energiji uređuju se elektroenergetska politika i planiranje, kao i elektroenergetska djelatnost i dozvola za obavljanje, te reguliranje ove djelatnosti. Zakonom se, između ostalog, uređuju izgradnja elektrana, kao i proizvodnja i distribucija električne energije, te opskrba i trgovina električnom energijom.

Evo šta donosi reformski set energetskih zakona koji su usvojeni u oba doma Parlamenta Federacije BiH.

Kada je riječ o građanima to znači da:

- Po prvi put fizička lica mogu, bez registracije obrta, biti prosumeri, odnosno, proizvoditi električnu energiju koju će koristiti za vlastite potrebe.

- Mogu se, kao prosumeri, udruživati u zajednice prosumera, radi proizvodnje ili razmjene električne energije.

- Mogu se udružiti u zajednice/zadruge radi proizvodnje, razmjene, skladištenja ili prodaje električne energije čime smanjuju svoje troškove, podižu nivo kvaliteta življenja ali i ostvaruju dodatne prihode.

- Administrativna procedura za izgradnju prosumerskog postrojenja je smanjena na minimum.

Za privrednike ovo znači da:

- Mogu graditi i prosumerska i postrojenja za prodaju električne energije. Izgradnjom postrojenja za sopstvenu potrošnju mogu značajno uticati na troškove proizvodnje ali i sigurnost snabdijevanja.

- osiguravajući energiju, porijeklom iz OIE, za svoju proizvodnju istovremeno osiguravaju izuzeće od skorog EU mehanizma zaštite od prekograničnih emisija CO2 (CBAM) za izvoz svojih proizvoda.

Kada je riječ o FBiH ovi Zakoni donose dobrobit u svim segmentima, unapređenje sistema strateškog planiranja u sektoru energije, stvoreni uslovi za utvrđivanje potrebnog kvaliteta usluga na tržištu energije uz prihvatljive troškove, omogućene aukcije kao osnovni oblik odabira najjeftinijih ponuđača za uključivanje njihovih postrojenja u sistem podsticaja, osigurani uslovi za transparentno i nediskriminirajuće investiranje u energetski sektor i sektor OIE. kreirani uslovi za uvođenje sistema zaštite ugroženih i zaštićenih kupaca električne energije, preciznije definisana prava i obaveze svih učesnika u sektoru energije u FBiH, zakonodavni okvir sektora energije FBiH skoro u potpunosti usaglašen sa obavezama koje proističu iz potpisanih međunarodnih ugovora i ujednačen pravni okvir koji će biti garancija ravnomjernog razvoja sektora OIE u svim kantonima i jedinicama lokalne samouprave.

Svakako da sve ovo doprinosi i zdravijoj životnoj okolini. Sanela Pekić, zastupnica u Skupštini Kantona Sarajevo kazala je, da što više izgradimo postrojenja koja koriste OIE to će manje električne energije biti porijeklom iz uglja, a zrak u našim gradovima biti čišći i ugodniji za život.

Pojasnila je da u sinergiji sa Zakonom o energijskoj efikasnosti ovaj paket zakona pruža odličan temelj za istinski početak procesa pravedne energetske tranzicije sa krajnjim ciljem potpune dekarbonizacije FBiH/BiH do 2050. godine.

Donošenje podzakonskih akata bi trebalo što prije realizirati kako bi implementacija zakona što prije počela na terenu.

(akta.ba)