Građani Bosne i Hercegovine su se na referendumu, 1. marta 1992. godine opredijelili za nezavisnu, suverenu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercgovinu, državu ravnopravnih građana i naroda.

Tada smo pokazali hrabrost i odlučnost da se kao narodi i građani ove zemlje opredijelimo za put slobode i nade, a danas svjedočimo da je Bosna  i Hercegovina opstala, i da uz sve teškoće ima nade za buduće generacije. Ovo je prilika da još jednom podcrtamo da je ovaj dan historijska činjenica.

Stoga, svim građanima Bosne i Hercegovine, a posebno stanovnicima općine Tešanj, koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu, čestitamo 1. mart - Dan nezavisnosti.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                                     OPĆINSKI NAČELNIK

           Amir Kurtić, dipl. ing.elteh.                                                           Mr.sci. Suad Huskić

Na referendumu održanom 29. februara i 1. marta 1992. godine građani Bosne i Hercegovine svih nacionalnosti su se odlučili za suverenu, nezavisnu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercegovinu, državu ravnopravnih naroda i građana.

Ova historijska odluka građana BiH prouzrokovala je najteži period naše novije historije, jer rijetki su oni koji su svoju nezavisnost platili tako visokom cijenom.

Upravo u tim teškim trenucima koji su uslijedili nakon referenduma građani su potvrdili svoju istinsku želju za samostalnošću svoje domovine, mnogi žrtvujući za nju i ono najvrednije, vlastiti život.

 Moramo biti ponosni i zahvalni svima onima koji su stvorili, odbranili i očuvali našu domovinu Bosnu i Hercegovinu, ne pitajući za cijenu.

Ustrajni u borbi za potpuno ostvarivanje ciljeva zacrtanih historiskim referendumom svim građankama i građanima Bosne i Hercegovine čestitamo 1. mart- Dan nezavisnosti Bosne i Hercegovine i želimo svako dobro!

U ime OO SDP BiH Tešanj i svoje osobno    

 Predsjednik OO SDP BiH Tešanj
             Senad S. Subašić

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na  4. vanrednoj sjednici, utvrdila je Prijedlog Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu i po skraćenom postupku uputila u proceduru u Skupštini Zeničko-dobojskog kantona.

Ukupni prihodi i primici planirani su u iznosu od 540.582.580,00 KM, a ukupni rashodi i izdaci planirani su u iznosu od 536.301.950,00 KM, dok je preostali iznos od 4.280.630,00 KM planiran za pokriće deficita iz ranijih godina.

Prijedlog Budžeta za 2023. godinu je u odnosu na izvršenje prošlogodišnjeg budžeta veći za 43.154.909,00 KM ili oko 8 posto.

Projekcije prihoda Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu rađene su na osnovu dostavljenih projekcija prihoda od strane Direkcije za ekonomsko planiranje Bosne i Hercegovine, Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oporezivanje Bosne i Hercegovine i Revidiranih projekcija Federalnog ministarstva finansija za indirektne poreze, porez na dobit i porez na dohodak, dok je predložena visina rashoda i izdataka, nakon detaljnih konsultacija članova Vlade, utvrđena u saradnji s resornim ministarstvima.

Prijedlog Budžeta Zeničko-dobojskog kantona za 2023. godinu razmatrat će Skupština Zeničko-dobojskog kantona na sjednici koja je zakazana za 10. mart 2023. godine.

Press služba ZDK

Siromaštvo postaje sve izraženiji problem u Bosni i Hercegovini. Ranije objavljeni podaci UN-a pokazuju da je 15 odsto našeg stanovništva apsolutno siromašno. Pomoć je potrebna svima. Po tople obroke u javne kuhinje odlazi sve više građana. Za to vrijeme političari zarađuju po nekoliko hiljada maraka i žive u luksuzu.

Mirjanu Sakić, penzionerku, sreli smo u povratku s pijace. Kupila je sir, mlijeko, malo mesa i povrća. Cijene, kaže, visoke za naš standard.

„Inače, da nije neke dobre ekonomije i dobre organizacije, jako loše. Ne samo ja, nego mnogi koji imaju minimalnu penziju. Strašno“, kaže nam Mirjana.

Prodaja slaba. Kupaca sve manje i manje. Zaraditi teško mogu i prodavači. Priča za BHRT Dana Malić koja na pijaci prodaje 30 godina.

„Svaki dan zarada ostane u robi. Malo nabavimo pa onda opet tako. Slaba zarada. Samo eto da nismo kod kuće“, navodi Dana.

Plate jesu povećavane. Ipak nisu pratile rast cijena. Sveukupan je utisak. Sve je više ljudi kojima je pomoć potrebna. Od 600 do 800 obroka dnevno se podijeli u ovoj banjalučkoj javnoj kuhinji.

„Nemam šta kazati. Meni je to ogromno veliko. Stvarno Vam kažem. Dođem ovdje na dnevni boravak“, navodi korisnica javne kuhinje Gospava Matovina.

“Prije su pomoć tražila stara i nemoćna lica a danas pomoć traže i zaposlena lica. Zato smatram da je u ovoj godini jako teško vrijeme”, navodi Miroslav Subašić iz Mozaika prijateljstva.

Socijalna pravda ne postoji. Obični građani rade za minimalne plate. Za to su odgovorni političari čija zarada mjesečno u pojedinim slučajevima doseže i 8.000 maraka.

Za to vrijeme u Bosni i Hercegovini u javnim kuhinjama hrani se 18.000 naših građana. Prema podacima UN-a siromašno je svako šesto
domaćinstvo, 15 odsto stanovništva je apsolutno siromašno.

U BiH danas je na snazi žuti meteoalarm zbog jakog vjetra, koji će ponegdje dostizati do 55 kilometara na čas.

Zbog jakog vjetra, očekuju se manje smetnje u aktivnostima na otvorenom zbog krhotina koje nosi vjetar, saopšteno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

Na području Prijedora, tokom večeri, zbog najavljenih padavina, mogući su teški uslovi za vožnju i lokalno plavljenje imovine.

Jutros u našoj zemlji pretežno oblačno vrijeme. Kiša je zabilježena ponegdje u Hercegovini, na jugozapadu i sjeveroistoku Bosne, a na vrhovima planinama slab snijeg.

Temperature zraka u 07 sati (°C): Bjelašnica -1; Ivan Sedlo 7; Livno, Sokolac 8; Doboj 9; Gradačac, Široki Brijeg, Zenica 10; Sarajevo, Srebrenica, Trebinje 11; Bijeljina 12; Bihać, Mostar, Tuzla 13; Banja Luka, Neum, Prijedor, Sanski Most 14; Atmosferki pritisak u Sarajevu iznosi 930 hPa, za 12 hPa je niži od normalnog i lagano opada.

Danas će u Bosni i Hercegovini preovladavati oblačno vrijeme sa kišom, a na vrhovima planina sa susnježicom ili snijegom. Tokom noći na sjeveru i sjeverozapadu Bosne očekuje se prelazak kiše u susnježicu i snijeg. Vjetar slab do umjeren, povremeno sa jakim udarima, južni i jugozapadni. Dnevna temperatura od 12 do 18 °C.

U Sarajevu pretežno oblačno vrijeme sa kišom povremeno. Dnevna temperatura oko 13 °C.

Privredna komora Zeničko-dobojskog kantona i GIZ (projekat Stručno obrazovanje u BiH) organizovali su u Zenici Simpozij: Svjetionici stručnog obrazovanja: primjeri dobre prakse dualno organizovanog stručnog obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu. Nakon uvodnih riječi predstavnika Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport, Privredne komore i Ministarstva za privredu Zeničko-dobojskog kantona uslijede su prezentacije učesnika Simpozija.

Učesnici su bili predstavnici uspješnih tešanjskih firmi: Inox Ajanović, Mann- Hummel, Artisan, Saračević i Pobjeda, predstavnica srednjeg stručnog obrazovanja bila je Mješovita srednja škola, Tešanj. U izlaganjima učesnika, a potom i diskusiji najviše pažnje je posvećeno važnosti kvalitetne praktične nastave za privredne subjekte, marketingu i promociji zanimanja u sklopu stručnog obrazovanja, praktičnoj nastavi usmjerenoj na realne radne procese i predstavljanju primjera dobre prakse.

Mješovita srednja škola na Simpoziju je realizovala temu : Partnerska saradnja mjesta učenja- srednje stručne škole i poslovnog subjekta- u sklopu saradnje mjesta učenja, temu je prezentovala nastavnica praktične nastave Munevera Alić, inače koordinatorica za praktičnu nastavu u našoj školi. Naši predstavnici bili su direktorica Jasminka Mujkanović, pomoćnik direktorice Mujo Zeničanin, pedagogica Adela Srkalović i nastavnica praktične nastave Munevera Alić.

Diana Babić , predsjednica Privredne komore ZDK, dodijelila je priznanja „ svjetionicima stručnog obrazovanja “ , istaknutim poslovnim subjektima koji obučavaju učenike u sklopu dualno organizovanog stručnog obrazovanja u Zeničko-dobojskom kantonu.

Više od 600.000 građana napustilo je BiH u posljednjih deset godina, nezvanični su podaci Unije za održivi povratak i integracije u BiH i taj broj raste iz godine u godinu.

"Zaključno s 2021., naši volonteri evidentirali su odlazak 484.996 građana. Ovom broju treba dodati podatak da su u 2022. godini Posavska i Zapadnohercegovačka županija izgubile 15.000 stanovnika, od kojih je oko 70 posto mladih, najviše iz Odžaka, Domaljevca, Šamca i Modriče", rekla je za sarajevski Avaz predsjednica Unije Mirhunisa Zukić.

Masovan odlazak mladih prisutan je i u Doboju te Derventi, Tesliću, Bosanskoj Gradišci, Prijedoru, Prnjavoru...

"Postotak mladih koji odlaze iz Ljubuškog, Širokog Brijega i Gruda je čak oko 80 posto. Grahovo je grad duhova, u Drvaru se zatvaraju škole i služe samo za glasanje na izborima, istočna Bosna ostaje pusta. Imamo toliko tužnih gradova i, prema pristiglim podacima, procjenjujemo da se iz BiH u posljednjih deset godina iselilo 600.000 građana", navela je Zukić.

Dodala je da se podaci još prikupljaju i obrađuju.

(N.N.)

Vlada Hrvatske uputila je danas u parlamentarnu proceduru Prijedlog zakona o trgovini, prema kojem bi trgovine nedjeljom bile zatvorene, a trgovci bi mogli odabrati 16 nedjelja u godini tokom kojih bi radili.

Novi zakon trebalo bi da stupi na snagu 1. jula, rekao je ministar privrede i održivog razvoja Davor Filipović.

Prema prijedlogu, trgovac samostalno određuje kojih 16 nedjelja u godini su radne.

U sedmici u kojima je nedjelja radna, najveći dopušteni fond sati uvećava se za 15 sati, što čini maksimalno dopuštenih 105 radnih sati sedmično od ponedjeljka do nedjelje, prenose hrvatski mediji.

Premijer Hrvatske Andrej Plenković rekao je da će se radno vrijeme u trgovini regulisati na način da su trgovine zatvorene nedjeljom i onda kada su praznici, a sedmični maksimalni iznos radnih sati koje trgovac samostalno raspoređuje od ponedjeljka do subote određen je u trajanju od 90 sati.

Prijedlog je izmijenjen u odnosu na prvo čitanje tako što su napravljeni neki izuzeci koji uobičajeno rade nedjeljom i praznicima zbog specifičnosti, kao što su na primjer pekare, zatim prodajni objekti koji su dio željezničkih i autobuskih stanica ili aerodroma i trajektnih luka, benzinskih stanica, bolnica, hotela i drugih.

Takođe, izuzeci se odnose i na otkup primarnih poljoprivrednih proizvoda, prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na malo i prodaju vlastitih poljoprivrednih proizvoda na štandovima i klupama na tržnicama na veliko, prodaju na sajmovima i javnim manifestacijama te prodaju putem automata i prodaju na daljinu.

(N.N.)

Nakon što je Vlada Republike Srbije usvojila odluku o uvođenju prelevmana na mlijeko, kako bi zaštitili svoju proizvodnju od prekomjernog uvoza, bosanskohercegоvački domaći proizvođači koji su prošle godine u Srbiju izvezli mlijeka u vrijednosti većoj od 21 milion maraka, traže od bh. vlasti uvođenje kontramjera. Tvrde, bez prelevmana, u pitanje će biti doveden opstanak mljekarske proizvodnje u Bosnu i Hercegovinu.

Za domaće mljekare Srbija je jedno od glavnih izvoznih tržišta. Nemaju ništa protiv toga što Srbija štiti svoje poljoprivrednike, ali isto to za sebe traže od svoje države. Ako se to ne desi, poručuju, upitan je nastavakproizvodnje mlijeka u Bosni i Hercegovini.

"Oni su uveli mjere koje će zaštiti njihove proizvođače. Nadam se da će i naše Vijeće ministara donijeti odluku i da će recipročne mjere uvesti, To bi trebali pod hitno. Vidite ako se neće brinuti o našim poljoprivrdnim proizvođačima ja ne vidim onda svrhu njihovog postojanja", rekao je Amir Bulut, Udruženje poljoprivrednih proizvođača mlijeka i mesa SBK.

"Mi smo dali sedam dana da uradi se. Ne uradi se za sedam dana. Država nije zainteresovana za poljoprivredu i poljoprivrednike. Moraju donijeti isto i prelevmane za meso i govođe meso i sve ostalo", kazao je Vladimir Usorac, Udruženje poljoprivrednih proizvođača mljekara RS.

U Ministarstvu vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Bosne i hercegovine ističu da kada je riječ o uvođenju prelevmana na mlijeko i mliječne proizvode, prije donošenja recipročnih mjera treba sačekati zvaničnu odluku Vlade Srbije, ali i da se prema nezvaničnim informacijama ova odluka ne odnosi na BiH i ostale zemlje članice Cefte. Sličan stav ima i Vanjskotrgovinska komora BiH.

"Mi nemamo mogućnost niti imamo potrebe ovog momenta uraditi bilo kakvu recipročnu mjeru. U tom smislu možda možemo samo očekivati da vidimo sa kolegama iz Srbije da li postoji mogućnost eventualnog izuzeća BiH budući da se mi nalazimo zajedno sa njima u CEFTA prostoru", rekao je Zdravko Marinković, predsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH.

Udruženja poljoprivrednika – proizvođača mlijeka dala su rok od sedam dana vlastima BiH da nešto urade po pitanju zaštite domaćih farmera. U zavisnosti od toga, zavise, kažu, i njihovi dalji potezi.

(BHRT)