Mladenci prilikom vjenčanja kod matičara moraju uplatiti takse na račun opšine, a njihov iznos varira zavisno od toga o kojoj se opštini u Bosni i Hercegovini radi i da li je u pitanju izlazak na teren, pa su negdje besplatne, a negdje se penju do čak 700 KM.
Na primjer, u Kalinoviku su mladenci oslobođeni taksi, dok u opštini Stari grad u Sarajevu moraju platiti i do 700 KM.
U većini opština vjenčanje kod matičara košta od 50 do 150 KM, zavisno od toga da li se vjenčanje obavlja tokom radnog vremena, u prostorijama opštine ili u restoranu.
Najskuplje je vjenčanje u opštini Stari grad Sarajevo, ukoliko je ono van matičnog ureda, pa mladenci moraju duboko zavući ruke u džepove i platiti 700 KM.
"Isključivo zbog cijene smo odlučili da se vjenčamo radnim danom. Zašto da dajemo 200 kad možemo platiti dvije KM", kaže jedan mladi bračni par iz Kotor Varoša.
Neki ipak taj čin žele podijeliti s porodicom i najbližima, pa ne pitaju za cjenovnik.
"Izabrali smo da vjenčanje bude u restoranu kako bi rodbina i prijatelji mogli prisustvovati našem činu stajanja na ludi kamen. Jeste da je značajno skuplje u odnosu na vjenčavanje u opštini, ali valjda se vjenčavamo samo jednom u životu, pa ćemo nekako pretrpjeti taj trošak", priča buduća mlada Anita J.
U manjim mjestima vjenčanja su rijetka, pa su opštinske vlasti mladence oslobodile plaćanja taksi ili je ona simbolična, između 20 i 50 KM, jer tako žele mlade podstaknuti da se lakše odluče na bračni život.
Na takav korak neplaćanja takse su se odlučile opštine Kalinovik, Vlasenica, Donji Vakuf, Bileća, Trebinje...
Ni u Foči matičar vam neće naplatiti vjenčanje, s tim da postoji opcija čašćavanja matičara.
"Mostar ima mnogo lijepih mjesta gdje mladenci mogu reći sudbonosno 'da', pa je broj vjenčanja u prostorijama opštine smanjen. Visokom cijenom želimo ograničiti broj vjenčanja van zgrade opštine, ali i matičarima olakšati posao", pravdaju matičari visoku cijenu, koja u Mostaru van službenih prostorija iznosi 300 KM.
U Banjaluci se sklapanje braka uglavnom obavlja subotom i nedjeljom u galeriji Muzeja savremene umjetnosti i besplatno je. Ako mladenci žele taj čin obaviti van službenih prostorija grada ili kancelarija svih 16 mjesnih ureda, cijena je 200 KM i uplaćuje se budžetu grada Banjaluka. 
Prema zakonu, vjenčanje pred matičarom je potrebno najaviti ranije, prikupititi potrebnu dokumentaciju, koja, osim ličnih dokumenata, podrazumijeva i potvrdu matičnog ureda da budući mladenci nisu odranije u zakonskom braku.
Potrebni dokumenti
- ovjerena fotokopija lične karte
- rodni list, original, ne stariji od šest mjeseci
- uvjerenje o državljanstvu, original, ne starije od šest mjeseci
- potvrda o slobodnom bračnom stanju, original, ne starija od šest mjeseci

(nezavisne.com)

Hrvatska je u prosincu ponovo bila među zemljama Europske unije s najvišim stopama nezaposlenosti, a ponovo je prednjačila i po njezinom padu na godišnjoj razini, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

U Hrvatskoj je sezonski prilagođena stopa nezaposlenosti, utvrđena metodologijom Međunarodne organizacije za rad (ILO), u prosincu iznosila 11,4 posto i ostala je nepromijenjena u odnosu na prethodni mjesec, pokazuju podaci Eurostata.

Hrvatska je time bila među zemljama EU s najvećom nezaposlenošću, koje je predvodila Grčka sa stopom nezaposlenosti od 23,0 posto (u listopadu). Slijede Španjolska s 18,4 posto, Cipar sa 14,3 posto i Italija s 12 posto, prenosi HRT. 

Najniže stope nezaposlenosti zabilježile su u prosincu Češka, od 3,5 posto, i Njemačka, od 3,9 posto.

Na godišnjoj je razini stopa nezaposlenosti u Hrvatskoj smanjena u prosincu za 3,6 postotnih bodova, najviše među zemljama Unije. Hrvatska time peti mjesec zaredom prednjači među zemljama EU padom stope nezaposlenosti na godišnjoj razini.

Izrazitiji pad zabilježile su još Španjolska, za 2,3 postotnog boda, i Portugal, za dva postotna boda.

Bez posla je u EU u prosincu bilo 20,065 milijuna građana, od čega njih 15,571 milijun u eurozoni. Time je njihov broj smanjen za 159 tisuća u odnosu na studeni u EU, te za 121 tisuću u eurozoni. Na godišnjoj je razini manji za 1,839 milijuna u EU, te za 1,256 milijuna u eurozoni.

U Hrvatskoj je prema podacima Eurostata bez posla u prosincu bilo 206 tisuća građana, dvije tisuće manje nego u studenom. U odnosu na prosinac 2015. godine njihov je broj smanjen za 75 tisuća.

Stopa nezaposlenosti među mladima u EU iznosila je u prosincu 18,6 posto i time je ostala nepromijenjena u odnosu na revidiranu vrijednost za studeni. U odnosu na prosinac 2015. godine manja je za 0,9 postotnog boda, pokazuju podaci europskog statističkog ureda.

Bez posla je u prosincu 2016. u EU bilo 4,219 milijuna mladih, od čega 2,957 milijuna u eurozoni. Na godišnjoj razini njihov je broj smanjen za 196 tisuća u EU, te za 88 tisuća u eurozoni.

Najviše su stope nezaposlenosti mladih među zemljama EU bilježile Grčka, od 44,2 posto (u listopadu), Španjolska, od 42,9 posto, i Italija, od 40,1 posto. Najnižu stopu nezaposlenosti mladih bilježila je u prosincu Njemačka, od 6,8 posto.

Hrvatska je u četvrtom tromjesečju 2016. u toj dobnoj skupini bilježila stopu nezaposlenosti od 28,0 posto, čime ju je pretekao Cipar s 32,8 posto u istom razdoblju, pokazuju podaci Eurostata.

(FENA) I.B.

Poziv za roditelje djece predškolskog uzrasta, koja su evidentirana i upisana ove školske 2016/17 u Osnovnu školu „1 mart“ Jelah.
Upis u Obavezni program predškoskog odgoja i obrazovanja će se vršiti u prostorijama PPU „Blizanci“ Jelah (prostor u zgradi HG3) ili u PPU „Svjetlost“ Ul. Braće Kotorić br.46 (prema vlastitom izboru) u periodu od 06.02.(ponedjeljak) do 10.02.2017 (petak).
15h - 17 h svaki radni dan
OBAVEZNA DOKUMENTACIJA
- rodni list djeteta
- ljekarsko uvjerenje
Prilikom upisa nije potrebno dovoditi djecu.

PPU „Blizanci“ PPU „Svjetlost“

Centar javne bezbjednosti Doboj podnio je Okružnom javnom tužilaštvu u tom gradu izvještaj protiv supružnika M.K. s područja općine Teslić, zbog osnova sumnje da je počinio krivična djela neovlašteno fotografisanje i neovlaštena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija, a protiv J.K. zbog osnova sumnje da je počinila krivično djelo neovlaštena proizvodnja i promet oružja ili eksplozivnih materija.

Za M.K. postoji osnov sumnje da je u toku 2015. i u prvoj polovini 2016. godine osjetno povrijedio privatnost svojih komšija (supružnici s djetetom) na način da ih je bez njihove saglasnosti više puta fotografisao.

Fotografije oštećenih, njihove kuće i pomoćnih prostorija M.K. je pohranjivao u računarima, saopćeno je danas iz Centra javne bezbjednosti Doboj.

Za M.K. postoji osnov sumnje da je posjedovao automatsku pušku i zajedno sa svojom suprugom J.K. držao u pomoćnom objektu.

Prijavljena J.K. je rješenjem Centra za socijalni rad Teslić određena kao staratelj suprugu kome je zbog bolesti djelimično oduzeta poslovna sposobnost. 

Na osnovu naredbe Osnovnog suda Teslić izvršen je pretres kuće i pomoćnih prostorija supružnika M.K. i J.K., prilikom čega su izuzeti računari u kojim su se nalazile fotografije.

Oduzeta im je i automatska puška.

(FENA) L.A.

Oko 900 dužnosnika State Departmenta potpisalo je interni protestni memorandum u kojemu se izražava nezadovoljstvo uredbom američkog predsjednika Donalda Trumpa o imigraciji i zabrani ulaska u SAD državljanima sedam muslimanskih zemalja, rekao je za Reuters izvor blizak dokumentu.

Visoki dužnosnik State Departmenta potvrdio je da je memorandum predan vršitelju dužnosti državnog sekretara Tomu Shannonu preko internog "protestnog kanala", procesa kroz koji dužnosnici mogu izražavati svoje nezadovoljstvo nekom politikom.

Glasnogovornik Bijele kuće Sean Spicer rekao je da je upoznat s pismom, ali je naglasio da karijerni diplomati mogu ili "slijediti politiku ili mogu ići kud žele".

U nacrtu dokumenta koji je Reuters dobio na uvid navodi se da Trumpova uredba kvari odnose s pogođenim zemljama, potiče antiameričko raspoloženje i šteti onima koji traže ulazak u SAD na temelju humanitarnih razloga.

U pismu se tvrdi da je uredba protivna "američkim vrijednostima poput nediskriminacije, fair playa i dobrodošlice stranim posjetiteljima i imigrantima", prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Podaci UNCHR-a iz 2015. godine pokazuju da je dom za gotovo polovinu izbjeglica na svijetu pružilo deset zemalja. Najviše izbjeglica primila je Turska, tačnije 3,1 miliona, javlja Anadolu Agency (AA).

Podaci UN-ovog Visokog komesarijata za izbjeglice (UNHCR) iz 2015. godine pokazuju kako se na svijetu nalazi 21,3 miliona izbjeglica.

Osim toga, 65,3 miliona ljudi je prisilno raseljeno, od toga je 40,8 miliona ljudi raseljeno unutar zemlje, a 3,2 miliona ljudi tražilo je azil u razvijenim zemljama.

UNHCR je saopćio kako je u 2015. godini u prosjeku svake 24 minute neko ostajao bez krova nad glavom, odnosno dnevno više 34.000 ljudi bilo je primorano na migracije.

Čak 51 posto izbjeglica čine maloljetnici. U 2015. godini u domovinu se vratilo ukupno 201.400 izbjeglica, a većinom je riječ o izbjeglicama iz Afganistana.

Podaci za 2016. godinu Direkcije za migracije pri turskom Ministarstvu unutrašnjih poslova pokazuju kako se u Turskoj nalazi 3,1 miliona izbjeglica, što je najviše na svijetu.

Većinu izbjeglica u Turskoj, odnosno 2,8 miliona, čine Sirijci, a ostale izbjeglice porijeklom su iz Iraka, Afganistana, Irana, Somalije i ostalih zemalja.

Ostalih devet zemalja koje su primile najviše izbjeglica, prema podacima UNHCR-a iz 2015. godine, su Pakistan (1,6 miliona), Liban (1,1 miliona), Iran (979.400), Etiopija (736.100), Jordan (664.100), Kenija (552.000), Uganda (428.400), Čad (420.000) i Sudan (356.200).

Najviše izbjeglica porijeklom je iz Sirije (4,9 miliona), zatim Afganistana (2,7 miliona) i Somalije (1,1 miliona).

Izbjeglice iz Pakistana gotovo u potpunosti potiču iz Afganistana.

Turska, Pakistan i Liban pružaju dom za 30 posto izbjeglica na svijetu.

Migrantska kriza u 2015. godini podijelila je Evropu. Dok su jedni zagovarali politiku otvorenih vrata, drugi su postavljali žice i druge barijere.

Statistika UNHCR-a iz 2015. godine pokazuje da se među deset evropskih zemalja koje su primile najviše izbjeglica nalaze Njemačka (316.115), Francuska (273.126), Švedska (169.520), Austrija (153.119), Italija (118.047), Holandija (88.536), Norveška (50.389), Belgija (35.314), Grčka (16.121) i Danska (16.000).

U Sarajevu je 31. januara 2017. godine održana konferencija o unapređenju razvoja lokalne samouprave u organizaciji Ambasade Švicarske i UNDP-a u Bosni i Hercegovini. Tom prilikom je potpisano pismo saradnje na implementaciji novog MEG projekta - Projekat okolišnog i privrednog razvoja.
Odabrano je samo 18 općina u BiH putem javnog poziva, na osnovu kvaliteta prijava i naprednosti stanja. Projekat je početno planiran za trajanje od četiri godine, a postoji mogućnost njegovog produženja.
Tokom prve faze projekat će pružiti podršku unapređenju privrednih zona, zaštiti okoliša, sektoru finansija, vodoprivrede, te saradnji sa privatnim sektorom u svrhu podrške otvaranju novih radnih mjesta. Ukupan budžet projekta je cca 22 miliona KM, a općine će moći koristiti razvojna sredstva od 4 miliona KM.
Prema najavama općina Tešanj će biti u mogućnosti koristiti sredstva u iznosu od cca 500.000 KM za razvoj vodovoda i kanalizacije, pod uslovom da i sama obezbijedi jednak iznos za ulaganje.
Konferenciji su prisustvovali Općinski načelnik i Predsjedavajući Općinskog vijeća Tešanj.

Načelnici općina Tešanj Suad Huskić, Teslić Milan Miličević i Žepče Mato Zovko sastali su se u Tešnju kako bi razgovarali o nastavku saradnje tri općine u narednom periodu. Ovo je prvi zvanični sastanak u novom mandatu, a ove općine su u prethodnom periodu sarađivale na projektima BEAR - područje poslovne izvrsnosti, COBEAR - nastavak BEAR projekta uz uključivanje privrednika, a od prošle godine sve tri općine su nosilac BFC certifikata. Općine Tešanj, Teslić i Žepče bilježe pozitivan ekonomski rast kada je u pitanju broj zaposlenih, ukupan promet i izvoz.

Intenzivnija saradnja naše tri općine, započeta je još 2012. godine. Trenutno se ta saradnja ostvaruje kroz projekat koji implementiraju TRA - Agencija za razvoj Tešanj, RAŽ Žepče, Opština Teslić i Udruženje privrednika općine Tešanj. Danas smo se sastali kao načelnici općina u novom mandatu. Razgovarali smo o rezultatima naše saradnje u prethodnim godinama i konstatovali da je u našim općinama ostvaren napredak na različite načine. Jedinstveni smo u tome da želimo saradnju nastaviti i u narednim godinama. Uskoro ćemo organizirati radni sastanak na kojem ćemo konkretizirati planove za budućnost, kazao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Saradnja općina Tešanj, Teslić i Žepče počela je projektom BEAR – područje poslovne izvrsnosti, što je prepoznao i FDI magazin, glasilo Financial Times-a i proglasio ovo područje Evropskom regijom budućnosti za 2014/2015. godinu. Zajednička saradnja tri općine rezultirala je povećanjem broja zaposlenih, prometa firmi i izvoza.
U projekat COBEAR koji je nastavak projekta BEAR, uključene su 33 kompanije sa područja Općine Tešanj u četiri sektora – metaloprerada, tekstilna industrija, prehrambena industrija i drvoprerada. Analiza je pokazala da je izvoz na uzorku ove 33 kompanije povećan za 42,64%, da je promet povećan za 23,66 %, dok je broj novouposlenih povećan za 13,89%.

Što se tiče moguće nestašice pasoških knjižica prema pisanju pojedinih portala i medija najavljene od marta, mi u MUP-u ZDK o tome nemamo nikakvih zvaničnih informacija, niti eventualnih najava iz Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH, navodi Nedžib Smajlović, šef Odsjeka za odnose sa javnošću u kabinetu kantonalnog ministra unutrašnjih poslova.

Izdavanje pasoša odvija se kod nas redovno, uobičajenom procedurom i bez ikakvih zastoja, a sve iporuke pasoških knjižica pomenuta Agencija dostavlja uredno i na vrijeme, te su u ovom poslu svi rokovi ispoštovani, ističe Smajlović, napominjući da u posljednje vrijeme bilježe blagi porast broja zahtjeva građana za izdavanje putnih isprava, ali da razloge za to ne znaju.

(V.J. RTVZE)

Generalni sekretar Sjevernoatlantskog saveza (NATO) Jens Stoltenberg trebalo bi sutra posjetiti Bosnu i Hercegovinu, saznaje Fena iz diplomatskih izvora, iako detalji njegove posjete za sada nisu poznati.

Stoltenbergova posjeta najavljeno je ranije trebala bi biti u direktnoj vezi s provjerom provođenja reformi koje NATO traži da bi bio aktiviran Akcioni plan za članstvo (MAP).

Generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović posjetu Stoltenberga BiH nazvao je simboličnom, ali koja neće direktno uticati na aktivaciju MAP-a, no ta posjeta šalje poruku da je NATO zainteresiran za BiH te da drži politiku „otvorenih vrata“.

U razgovoru za Fenu dodao je da se time pokazuje da kad BiH odgovori na ono što je pred nju postavljeno u Talinu prije gotovo sedam godina, bit će ispunjen posljednji preduvjet pred punopravno članstvo u tom vojnom i političkom savezu.

- S te strane važna je ova posjeta generalnog sekreta, ali s druge strane ne postoji politički konsenzus, odnosno nema spremnosti i odgovornosti bh. političara da građanima omoguće da žive u sigurnijem ambijentu - mišljenja je Hadžović.

Kao jedan od uvjeta na putu BiH ka NATO-u je uknjižba vojne imovine te Hadžović podsjeća da je od 63 lokacije uknjiženo njih 24, ali samo na prostoru Federacije BiH dok u Republici Srpskoj niti jedna lokacija nije uvedena kao ona koja treba biti registrirana na državu i data na upotrebu Oružanim snagama, odnosno Ministarstvu odbrane.

- Tu je vidljiv otpor s jedne strane te usprkos deklarativnim pokušajima još  ne postoji politički dogovor koji bi omogućio ispunjavanje ovog uvjeta - istaknuo je Hadžović.

Na pitanje da li promjena administracije u Sjedinjenim Američkim Državama može uticati na daljnji put  BiH ka NATO-u, Hadžović naglašava da se sa sigurnošću još o tome ne može govoriti je to pitanje  nije došlo na red novoizabranom američkom predsjedniku Donaldu Trumpu.

No, Hadžović smatra da će SAD insistirati da sve postojeće države članice NATO-a zajednički dijele troškove koje sada SAD pokriva sa 70 posto i vjerovatno će to biti odlučujuća determinanta za sudbinu, ukoliko se sve članice dogovore i prihvate takav uvjet.

- To će biti prvi test za NATO i odredit će sam pristup Amerike, odnosno Trumpa barem kako je najavljivao do sada - pojasnio je.

Govoreći o problemu koji je nastao kada je u pitanju angažiranje Oružanih snaga BiH na obilježavanju neustavnog „Dana Republike Srpske“, naglasio je da je time poslata poruka da BiH nije politički zrela zemlja jer je ovim uzdrman kompletan sistem odbrane.

Mišljenja je da BiH nema još odgovorne političare koji mogu ostvariti ono što je interes građana, iako je napravljen iskorak s knjiženjem vojne imovine i usvajanjem dokumenta nazvanog Pregled odbrane te opredjeljenjem za moderniziraju Oružane snage.

No, istaknuo je, politički nesporazum o 9. januaru „Danu RS-a“ poslat će drugačiju sliku, ali ipak naglašava da je uvijek dobro kada BiH posjećuju visoki zvaničnici jer to pokazuje da je BiH još u sferi interesa NATO-a.

Izrazio je bojazan da će se žaliti za periodom koji je iza nas kada su postojale mnogo bolje pretpostavke da se BiH priključi ovom vojno-političkom savezu jer će sa svakim danom sve biti teže uključiti se u ovaj savez, ali i u Evropsku uniju.

- Mijenjaju se okolnosti. Opterećeni smo dnevnopolitičkim unutrašnjim pitanjima koji nikome ne donose dobro posebno ne građanima ove zemlje - zaključio je u razgovoru za Fenu generalni sekretar Centra za sigurnosne studije Denis Hadžović.

Ministrica odbrane Bosne i Hercegovine Marina Pendeš ranije je kazala da je posjeta Stoltenberga planirana za februar planska aktivnost ovog ministarstva i drugih bh. institucija, ističući da je dvije godine rađeno na aktivnostima koje bi trebale dovesti do aktiviranja MAP-a.

Kazala je tada i da sve u potpunosti nije implementirano, ali za nju to ne znači da Stoltenberg ne treba doći u BiH i na neki način odati priznanje pripadnicima Oružanih snaga BiH koji aktivno učestvuju u mirovnim operacijama i doprinose miru u svijetu.

Cilj te posjete upravo je prezentiranje rezultata koji su postignuti u procesu pristupa BiH Sjevernoatlantskom savezu, a Stoltenberg je ranije kazao da će NATO aktivirati MAP kada BiH završi uknjižavanje vojne imovine i ta odluka trebala bi biti donesena ove godine.

Međutim, i dalje političari iz Republike Srpske naglašavaju da neće biti pristupanja BiH ovom savezu bez Republike Srbije koja je potpisnica Dejtonskog mirovnog sporazuma.

(FENA) J.Č.