Pokazalo je to zajedničko istraživanje Svjetske banke (WB) i Međunarodne revizorske i konsalting kompanije “PwC”, a u kojem su analizirane tri vrste podataka porezne politike u 190 država svijeta.
Sati i dani
Obimno istraživanje odnosi se na posljednjih 20 godina, a analizirani su porezna stopa, vrijeme za prijavu i uplatu poreza te broj potrebnih uplata. Naša država bila je u grupi centralne Azije i istočne Evrope.
Prema rezultatima, porezna stopa u BiH iznosi 22,6 posto, što nas svrstava u srednje opterećene države regiona. Najniža porezna stopa u našem regionu zabilježena je u Makedoniji i iznosi 13 posto, zatim slijede Kosovo sa 15,2 posto, Crna Gora sa 22,2 posto, Albanija sa 36,5 posto. Ipak, među državama regije najvišu poreznu stopu ima Srbija, gdje porezno opterećenje iznosi 39,7 posto.
Kada govorimo o vremenu koje je potrebno za prijavu i uplatu poreza, BiH zauzima ubjedljivo posljednje mjesto. Tako je u našoj državi potrebno 411 sati ili malo više od 17 dana za sve potrebne porezne prijave i uplate. Najmanje vremena za poreze izgube Makedonci – 119 sati (malo manje od pet dana), slijedi Kosovo sa 155 sati (malo više od šest dana), zatim Srbija sa 226 sati (više od devet dana), Albanija sa 261 satom (10,8 dana) i Crna Gora, gdje je potrebno 300 sati (12,5 dana).
Istraživanje je obuhvatilo i količinu potrebnih uplata, a naša država ponovo je na posljednjem mjestu, koje dijeli s Albanijom. Dakle, u BiH i Albaniji potrebne su po 34 uplate, a najbolji rezultat ponovo ima Makedonija sa sedam uplata, zatim slijede Kosovo s deset uplata, Crna Gora sa 18 i Srbija sa 33 uplate.
Naša stvarnost
Ekonomski analitičar Damir Miljević za „Avaz” je kazao da ovo istraživanje mjeri porezni sistem države.
– Kada je riječ o visini poreskog opterećenja, BiH ima skoro najniže poreze u regiji. Ali, sve to pada u vodu kada pogledamo ostale pokazatelje koji mjere učinak poreskog sistema, zakonske i podzakonske akte i rad poreskih službi. Kada to uzmemo u obzir, ispada da smo među tri najgore države u regionu – smatra Miljević.
Dodaje da je to odraz naše stvarnosti, zato što je BiH država sa, praktično, najnižim porezima, u koju niko ne investira.
– Mislim da se 50 posto odluke nekoga da dođe u našu državu i investira zasniva na onome što mu kažu poslovne kolege, drugih 50 posto oslanja se na ovakve vrste istraživanja. Definitivno je teško zamisliti nekoga da želi uložiti u državu u kojoj mu treba 411 sati da aplicira i plati poreze – naglasio je Miljević.
Prema njegovim riječima, investitori ne žele gubiti vrijeme, što rezultira činjenicom da BiH ima najjeftiniju radnu snagu, najniže poreze, jeftinu energiju, a u prvoj polovini ove godine svega 100 miliona eura ulaganja.

(avaz.ba)

Slovenski je parlament u četvrtak s velikom većinom prihvatio izmjene zakona o strancima kojima se predviđa zatvaranje granice u slučaju novog masovnog migracijskog vala tzv. balkanskom rutom, no nije isključeno da bi o njemu zbog brojnih kritika mogao odlučivati i ustavni sud, navode u petak slovenski mediji.

Mogućnost da o sukladnosti kontroverznog zakona sa slovenskim ustavom odlučuje i ustavni sud ne isključuju ni u koaliciji premijera Mire Cerara, čiji su zastupnici glasovali za zakon, navodi ljubljansko "Delo".

Prema zakonu protiv kojega je glasovalo samo 18 od 90 zastupnika, zakon će stupiti na snagu nakon što bude objavljen u službenom listu, a aktivirat će se na prijedlog vlade u slučaju ako na slovensku granicu dođe veliki broj izbjeglica odnosno migranata, na prijedlog vlade i uz odobrenje obične natpolovične većine parlamentarnih zastupnika.

Zakonski prijedlog s restrikcijama za migrante prihvaćen je unatoč pozivu Vijeća Europe da se to ne čini, a Amnesty International u svojoj je reakciji, nakon što je zakon prošao parlamentarnu proceduru, naveo da se radi o velikom "koraku natrag" u poštivanju ljudskih prava u Sloveniji.

Isto su u predstavci parlamentu iznijeli predstavnici 21 nevladine i humanitarne organizacije koje djeluju u Sloveniji, među njima Caritas, Crveni križ, Unicef i Jezuitska udruga za izbjeglice, navode danas slovenski mediji.
S problematičnim se je zakonom Slovenija svrstala uz Austriju i Mađarsku, koje su već usvojile slična zakonska rješenja, navode neke nevladine udruge i međunarodne organizacije.

Pokušaj "kriminalizacije" izbjegličke politike

Radi se o pokušaju "kriminalizacije" izbjegličke i migracijske problematike, izjavila je u razgovoru za Slovensku televiziju u petak dr. Neža Kogovšek Šalamon, direktorica nevladine udruge Mirovni institut, dodavši da je riječ o trendu koji se iz SAD-a i Australije širi u Europu, te da je i novi američki predsjendik Donald Trump najavio udaljavanje SAD-a od odredaba Ženevske konvencije.

Slovenija u cijelosti prati trend kriminalizacije migracija koje se prikazuju samo kao sigurnosni problem koji zahtijeva kontrolu, sličnu onoj koja se koristi u obuzdavanju kriminaliteta, kazala je Kogovšek za Slovensku televiziju.

Idemo tragom država koje prednjače u kriminalizaciji migracija (tzv. "krimigraciji"), a to su SAD i Australija koje na tom području vode najizrazitiju nehumanu i nehumanističku politiku, kazala je Kogovšek.

Prema važećem europskom pravu, ilustrirala je Kogovšek mogući slučaj s kojim bi se mogla susresti slovenska policija na granici s Hrvatskom, moguće je odbiti zahtjev izbjeglice za azil u Sloveniji ako se utvrdi da ga je već zatražio u Hrvatskoj, ali  prema međunarodnim konvencijama treba pri tome djelovati "po unaprijed predviđenom postupku" koji ne smije biti u suprotnosti s međunarodnim konvencijama o zaštiti izbjeglica i pravu na azil.
 
Slovenija ne može nekim svojim unutarnjim aktom ili propisom unaprijed poništiti tako važne stvari kao što su Ženevska konvencija, koja je dio međunarodnog prava ili Dublinska uredba, koja je dio pravne stečevine Europske unije, upozorila je Kogovšeg Šalamon.

Predsjedavajući Vijeća ministara Bosne i Hercegovine Denis Zvizdić kazao je danas, nakon susreta s izvjestiocem Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristianom Dan Predom, da je veoma važno definirati pojam "federalizacije" koji se spominje u jednom od amandmana uloženim na rezoluciju o BiH koju priprema Evropski parlament kako se to ne bi pogrešno tumačilo.

Zvizdić je na pres-konferenciji istaknuo da se takav pojam može sasvim drugačije tumačiti, pojašnjavajući da federalizam unutar BiH može biti tumačen samo kao dalja dezintegracija na bazi etničke teritorijalizacije što je za BiH potpuno neprihvatljivo i u suprotnosti s njenim evropskim tendencijama.

Dodao je da federalizam znači novu etničko-teritorijalnu reorganizaciju, podjelu, praktično jednu vrstu dezintegracije BiH i upravo to je razlog zašto taj pojam treba biti jasno definiran kako ne bi bio izvor različitih proizvodnih tumačenja u BiH.

- U ovom trenutku svi smo opredijeljeni za Dejtonski mirovni sporazum. Nema govori ni o kakvim procesima centralizacije, unitarizacije ili federalizma i mislim da to mora biti vrlo precizno i jasno naznačeno unutar amandmana koji je predložen - poručio je Zvizdić.

Dodao je da je u samom Izvještaju skrenuta pažnja na određene probleme s kojima se suočava kompletan region uključujući BiH, a naveo je i da je došlo više stotina amandmana koje su uložili evropski parlamentarci i grupacije političkih stranaka unutar Evropskog parlamenta.

- Većina takvih amandmana je u potpunosti prihvatljiva, podržava i jasno detektuje, prepoznaje napredak BiH na putu evropskih integracija - naglasio je Zvizdić koji je prošlu godinu nazvao najuspješnijom evropskom godinom za BiH.

Osvrnuo se i na nekoliko amandmana koji nemaju dovoljno razumijevanja i nisu bazirani na relevantnim činjenicama kada se govori o situaciji u BiH, a oni se odnose na pitanja svih oblika ekstremizma, radikalizacije, prijetnji od terorizma koje su globalni problem, a ne samo problem BiH te je podvukao da u tom smislu ne treba i ne smije biti preuveličan.

Izvjestioc Evropskog parlamenta za Bosnu i Hercegovinu Cristian Dan Preda, koji boravi u posjeti BiH, najavio je da će se o izvještaju koji sačini razgovarati u okviru Odbora za vanjske poslove u utorak i o njemu glasati te da je reakcija na Izvještaj Evrospke komisije objavljen u jesen 2016. godine.

Ocijenio je da je ulaganjem velikog broja amandmana pokazano zainteresiranost evropskih parlamentaraca za BiH stoga je čestitao na do sada provedenim reformama jer je prošla godina bila veoma dobra godina sa stanovišta ekonomskih i socijalnih reformi te je pozvao da se tim putem nastavi obećavši da će BiH imati podršku Evropskog parlamenta u tom smislu.

Sugovornici su razgovarali i o odgovaranju na više od 3.000 pitanja iz Upitnika Evropske komisije, a Dan Preda je posebno naglasio da je važno ponuditi kvalitetne odgovore na pitanja jer je to prilika za zemlju da veoma jasno sagleda stanje kada je su u pitanju ekonomija, funkcioniranje institucija, ali i ambicije BiH.

Izrazio je nadu da će bh. političari imati dogovor oko ispunjavanja pitanja iz Upitnika jer je to tehničko, a ne političko pitanje niti je on prilika da se izazovu nove političke konfrontacije.

- Odgađanje odgovaranja na pitanja nije dobra ideja. To se odnosi ne samo na Upitnik nego i kada su u pitanju reforme. Ni to ne treba odgađati jer primjera radi postoje nove rasprave o zakonu o penziono-invalidskom osiguranju, a odgađanje provođenja ove reforme za nekoliko sedmica ili mjeseci nije dobra ideja - stav je evropskog izvjestitelja za BiH.

Podsjetio je da se jučer sastao s federalnim premijerom Fadilom Novalićem, ali ne i s premijerkom Republike Srpske Željkom Cvijanović te ju je pozvao u Brisel kako bi s njom razgovarao o evrospkoj integraciji BiH, naglašavajući da je RS važan dio BiH i oni moraju biti uključeni u dijalog o budućoj integraciji zemlje.

Pozvao je još jednom da se konačno uspostavi zajednički parlamentarni Odbor u okviru sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) koji bi bio veoma važno tijelo za dijalog bh. i evropskih parlamentaraca.

- Ovo se blokira jer se preferira uvođenje nacionalnog principa, a to je za nas neprihvatljivo. Generalno etnoizacija je velika prepreka dobrom i kvalitetnom životu bilo kojeg društva - zaključio je Preda.

Na kraju je pozvao da se ne odustane od podrške kulturnim manifestacijama koje se održavaju u BiH jer je to ono po čemu je zemlja poznata u svijetu, a kulturnjake, s kojima se tokom posjete također sastao pozvao je da dođu u Brisel i susretnu se s predstavnicima Odbora za kulturu.

Tada bi se, dodao je Dan Preda, razgovaralo o mogućnostima eventualnih pomoći važnih kulturnih dešavanja jer je to važan doprinos BiH i dio je zajedničkog identiteta.

(FENA) J.Č.

Vlada Zeničko-dobojskog kantona poručila je danas u saopćenju za javnost da podržava projekt "Plava voda", ali da će u daljim procedurama kreditnog zaduženja i obezbjeđenja povrata kredita i dalje insistirati na, kako kažu, poštivanju zakonskih procedura.

U saopćenju Vlada navodi da je na svojoj sjednici od 23. januara razmatrala informaciju o realizaciji projekta "Plava voda" i s ciljem njegove dalje realizacije donijela tri zaključka prema kojima u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH, Vlada traži od Gradskog vijeća Zenica garancije za povrat kredita na iznosu od 11.470.800 EUR.

U drugom zaključku Vlada ZDK, prema istom zakonu, traži od Fonda za zaštitu okoliša Federacije Bosne i Hercegovine garancije za povrat kredita na iznos od 2.829.200 EUR.

U trećem zaključku, ističe se u saopćenju, Ministarstvo finansija ZDK-a zatražilo je potrebnu dokumentaciju od Gradskog vijeća Zenica na osnovu koje će, a u skladu sa Zakonom o dugu, zaduživanju i garancijama u FBiH, utvrditi kreditnu sposobnost Grada Zenica.

Vlada ZDK-a u saopćenju navodi da je svjesna značaja projekta "Plava voda", koji je aktuelan od davne 1980. godine, pa 1990. i 2005. godine, zato ga je podržavala i dalje ga podržava.

Istovremeno, Vlada ZDK-a poziva da se ne politizira ovaj humani projekt važan za područje Srednje Bosne, te da se uz njega ne vežu političke stranke.

(FENA) L.A.

Predsjedništvo Stranke demokratske akcije Hrvatske (SDAH) raspustilo je stranačku organizaciju u Rijeci te imenovalo povjerenika Senada Durakovića, a kao razlog navode zamiranje dosadašnjeg rada stranke, neaktivnost i slabe izborne rezultate.

 Potpredsjednik SDAH Šaban Kadrić kazao je na konferenciji za novinare da je riječki ogranak raspušten, a dosadašnji predsjednik Ismet Mešanović razriješen zbog zamiranja rada ogranka posljednjih nekoliko godina, kao i nedovoljno dobrih rezultata stranke na izborima.

 Vrhunac su, dodao je, bili prošli parlamentarni izbori kada je na riječkom području za kandidata SDAH za saborskog zastupnika bošnjačke nacionalne manjine glasovalo samo 10 birača, a očekivalo se dvjestotinjak glasova. Kadrić je ustvrdio kako je očito riječ o opstrukciji dosadašnjeg Predsjedništva.

 Naveo je kako na ovom području, prema službenim podacima, živi 2,7 posto Bošnjaka, što predstavlja veliki birački korpus koji otvara mogućnost sudjelovanja Bošnjaka u vlasti, uz kvalitetnije stranačko djelovanje. 

 Riječki SDAH trebao bi organizirati skupštinu tijekom veljače ili ožujka, na kojoj će se izabrati stranačka tijela. Ogranak ima ovlast autonomno donijeti odluku o mogućem koaliranju na sljedećim lokalnim izborima, a bitno je da se vodi interesom Bošnjaka, rekao je Kadrić i dodao da je imenovano povjerenstvo koje će voditi ogranak do skupštine. 

 Senad Duraković je kazao kako dosad s dosadašnjim predsjednikom riječkog ogranka Mešanovićem nije uspio organizirati sastanak o primopredaji, te da Mešanović odbija vratiti ključeve stranačkih prostorija i dokumentaciju. SDAH Rijeke sada djeluje u prostoru Vijeća bošnjačke nacionalne manjine.

 Inače, u prosincu je na predsjedništvu SDAH raspušten i zagrebački ogranak stranke.

(FENA) G.P.

Bijela kuća objavila je u četvrtak da predsjednik Donald Trump planira uvesti novi porez od 20 posto na sve proizvode iz Meksika čime će finansirati gradnju zida duž granice s tom zemljom.  

Finansiranje gradnje zida koji bi trebao zaustaviti ilegalne migrante iz Meksika izazvalo je velike napetosti između dviju zemalja  te je meksički predsjednik Enrique Pena Nieto objavio da otkazuje posjet Washingtonu koji je bio zakazan za utorak. 

Trump je u srijedu potpisao ukaz za projekt gradnje zida na granici između Sjedinjenih Država i Meksika čime ispunjava najupečatljivije obećanje iz svoje izborne kampanje, prenosi Hina.

(FENA) B.D.

Priprema odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije koja su u nadležnosti Ministarstva vanjskih poslova Bosne i Hercegovine odvija se predviđenom dinamikom, a do sada je pripremljeno oko 70 posto odgovora te je istaknuto da nijedno pitanje ne predstavlja poseban izazov.

Piše: Hana Imamović

Odgovaranje na Upitnik jedan je od koraka u pristupanju države punopravnom članstvu u Evropskoj uniji, a kako je Feni rečeno u ovom ministarstvu predviđeno je da se pripreme odgovori ili da doprinos za odgovore za nekoliko poglavlja.

Tako će Ministarstvo vanjskih poslova učestvovati u odgovaranju na određena pitanja iz oblasti regionalne saradnje i međunarodnih obaveza, iz oblasti pristupa tržištu rada, u dijelu koji se odnosi na konzularna pitanja te u okviru oblasti o kretanju kapitala i plaćanja, u dijelu koji se odnosi na međunarodnopravna pitanja.

Dio pitanja predviđeno je za ovo ministarstvo i iz poglavlja 23. (Pravosuđe i osnovna ljudska prava), u okviru Građanskih prava EU - prava na slobodno kretanje i boravak, te diplomatska i konzularna zaštita.

Ministarstvo je zaduženo i za oblast koja se u okviru poglavlja 24. tiče migracija, vizne politike, zaštite eura od krivotvorenja te u okviru strateških inicijativa da bi se pomoglo stvaranje evropskog istraživačkog prostora u dijelu koji se odnosi na konzularna pitanja.

Također, priprema odgovore i na pitanja iz poglavlja 26. (Obrazovanje i kultura), u okviru Obrazovanja, osposobljavanja i mladih - Pristupa obrazovanju građana Evropske unije, u dijelu koji se odnosi na brojčane podatke kojima raspolaže MVP o broju državljana EU koji se obrazuju u BiH.

Tu su i poglavlja 30. (Vanjski odnosi), u okviru Zajedničke trgovinske politike i Razvojne politike i humanitarne pomoći, u dijelu koji se odnosi na multilateralna pitanja, te poglavlja 31. (Vanjska, sigurnosna i odbrambena politika), u okviru Zajedničke vanjske i sigurnosne politike, kao i Zajedničke sigurnosne i odbrambene politike EU, koja je sastavni dio Zajedničke vanjske i sigurnosne politike.

- Postoji određeni broj pitanja za koja moramo sačekati stav Predsjedništva BiH, a potom dati odgovor Ministarstva, zbog ustavnih i zakonskih nadležnosti. Osim toga, postoji i određeni broj pitanja kojima se traži dostavljanje vrlo obimne evidencije, za što će Ministarstvo morati uložiti više vremena za pripremu odgovora - pojašnjeno je Feni.

Ministarstvo je u novembru imenovalo Koordinacioni tim za pripremu i izradu odgovora na pitanja iz Upitnika Evropske komisije za pripremu mišljenja o bh. zahtjevu za članstvo u Evropskoj uniji, a radi osiguranja efikasne koordinacije pripreme i izrade odgovora.

Prijedloge odgovora pripremaju nadležne organizacione jedinice Ministarstva vanjskih poslova BiH, a Koordinacioni tim ih usmjerava, razmatra prijedloge odgovora i verificira ih.

Članovi koordinacionog tima su predstavnici Kabineta ministra, Kabineta zamjenika ministra, predstavnik sekretara, svi pomoćnici ministra, uključujući osim pomoćnika ministra za multilateralne odnose još dodatno i predstavnika Odsjeka za EU, te šefovi i predstavnici samostalnih organizacionih jedinica Ministarstva.

Na pitanje da li će biti potrebno predlagati i usvajati nove propise u procesu davanja odgovora na Upitnik, Feni je potvrđeno da Ministarstvo vanjskih poslova, u okviru svojih zakonskih nadležnost i u saradnji drugim bh. institucijama, ulaže kontinuirane napore radi usvajanja Zakona o vršenju vanjskih poslova BiH.

Ističu da je to neophodna osnova za unapređenje postojeće strukture i tehničke osposobljenosti za učešće u vanjskoj, sigurnosnoj i odbrambenoj politici u vrijeme pristupanja Bosne i Hercegovine Evropskoj uniji.

- S tim u vezi, a tokom ovog procesa, posebno se u obzir uzimaju obaveze u ovom domenu preuzete Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju, ali i ključne smjernice zajedničke vanjske i sigurnosne politike Evropske unije - zaključili su u izjavi za Fenu iz Ministarstva vanjskih poslova BiH.

(FENA) F.F.

Radio postaja Texarkana Hits 105 iz Teksasa zabranila je emitiranje Madonninih pjesama zbog njezinih izjava o američkom predsjedniku Donaldu Trumpu, prenose mediji.

"Zabrana emitiranja Madonninih pjesama na postaji Hits 015 nije pitanje politike, već patriotizma (...). Kada bi se sve postaje ugledale na našu, to bi bila jaka financijska poruka pop zvijezdi", objavio je direktor radio postaje Terry  Thomas na Facebooku.

Madonna je prije nekoliko dana na ženskom maršu u Washingtonu govorila kako je razmišljala o dizanju Bijele kuću u zrak čime je izazvala oštre reakcije sa svih strana. 

"Doista sam razmišljala da li da dignem u zrak Bijelu kuću", kazala je pop zvijezda na prosvjedu protiv Donalda Trumpa. 

(FENA) I.B.

Regulatorna komisija za energiju u Federaciji Bosne i Hercegovine (FERK) na današnjoj je redovitoj sjednici donijela rješenja kojima se izdaju dozvole za rad za proizvodnju električne energije podnositeljima zahtjeva: DOO PETROL-P Bihać, HO Svjetlost d.o.o. Doboj Istok, Jaklići B&B d.o.o. Prozor-Rama i SAMELAY d.o.o. Tešanj.

Imatelji dozvola ovlašteni su obavljati djelatnost proizvodnje električne energije u proizvodnim objektima, solarne fotonaponske elektrane, a predmetne dozvole izdane su na razdoblje valjanosti pet godina, priopćeno je iz FERK-a.

U postupku izmjene i dopune Dozvole za opskrbu električnom energijom – dozvole II. reda FERK je donio rješenje za podnositelja zahtjeva HEP-Trade d.o.o. iz Mostara, dok su, također, u postupku izmjene i dopune dozvola za rad (licencija) iz sektora naftnog gospodarstva izdane dozvole podnositeljima zahtjeva JUNUZOVIĆ-KOPEX d.o.o. Lukavac i HIFA-OIL d.o.o. Tešanj.

Doneseni su zaključci vezano za provedbu postupka prijenosa Dozvole za rad za proizvodnju električne energije s postojećeg imatelja dozvole MIMS-INŽENJERING d.o.o. Sarajevo, odnosno imatelja dozvole SENDO d.o.o. Sarajevo na novog/budućeg imatelja dozvole ENERGONOVA d.d. Sarajevo.

S tim u svezi, odlučeno i kako će se u postupak opće rasprave uputiti Nacrt dozvole za rad za proizvodnju električne energije podnositelja zahtjeva ENERGONOVA d.d. Sarajevo.

Osim toga, u postupak opće rasprave upućuje se i Nacrt dozvole za rad (licencije) za transport naftnih derivata cestovnim prometom podnositelja zahtjeva TRGOŠPED d.o.o. Kakanj, te Nacrt dozvole za rad (licencije) za skladištenje naftnih derivata osim LPG-a podnositelja zahtjeva DOO PETROL-P Bihać.

Tekstovi nacrta dozvola koji su u postupku opće rasprave mogu se dobiti svakim radnim danom od 11 do 13 sati, u sjedištu FERK-a ili preuzeti na web stranici FERK-a.

Zainteresirana javnost se detaljnije može informirati o rokovima za podnošenje pisanih komentara, preko web stranice FERK-a www.ferk.ba.

(FENA) I.B.

Iz Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) istakli su danas da su informacije o ukidanju biometrijskih pasoša i vraćanju na stare obrasce pasoških knjižica, ponovnom uvođenju viznog režima, promjeni elemenata zaštite i stepena sigurnosti ovih dokumenata pa samim time i mogućnosti njihovog lakšeg falsificiranja, koje su posljednjih dana plasirane putem pojedinih medija, neutemeljene, neprovjerene i netačne.

Također su naglasili da se izmjenom Pravilnika o obliku, sadržaju i minimalnim zaštitnim elementima pasoša, diplomatskog i službenog pasoša, koji je usvojen u decembru prošle godine, ne mijenjaju elementi zaštite i stepen sigurnosti pasoša te da će se građanima Bosne i Hercegovine i dalje izdavati biometrijski pasoši treće generacije.

- Pasoš će i dalje imati elektronski memorijski čip u kojem će se nalaziti svi biometrijski podaci. Ovo je najefikasniji oblik zaštite protiv krađe identiteta i falsificiranja, ali i najvažniji sigurnosni element dokumenta - naglašeno je u saopćenju.

Izmjenama ovog pravilnika, dodaju iz Agencije, ne mijenja se ništa značajno osim što se omogućava uvođenje i drugih tehnologija personalizacije te otvara mogućnost za veću konkurentnost i potencijalni broj ponuđača prilikom procedure nabavke pasoških knjižica, saopćeno je iz IDDEEA-e.

(FENA) L.A.