Francuska ambasadorica u Bosni i Hercegovini gđa Claire Bodonyi i direktorica regionalnog ureda UNESCO-a za Evropu, gđa Ana Luiza Thompson de Flores svečano su otvorile obnovljenu kino salu Doma kulture "Edhem Mulabdić" uz prisustvo načelnika Maglaja, Doboja i Šamca, predstavnika lokalne vlasti i drugih gostiju.

"Danas na upotrebu i korištenje predajemo vam objekat vrijedan preko 300 hiljada eura, reprezentativan prostor koji treba da služi za zbližavanje ljudi, promociju kulture i jedinstva u različitosti po čemu je ovo mjesto i poznato. Iskrenu zahvalnost dugujemo francuskom narodu" , ističe Općinski načelnik Mehmed Mustabašić.

Ambasadorica Republike Francuske u Bosni i Hercegovini, gđa Claire Bodonyi ponosna je na dosadašnji rad i konačan izgled obnovljenog objekta. Sretna je što kultura nije stala u našem gradu, već opstala i aktivnosti koje su bile unutar Doma kulture "Edhem Mulabdić" mogu nastaviti sa svojom apsolutnom realizacijom. Pozorišne predstave i filmske projekcije ponovo će zablistati u Maglaju. 

"Zajedno sa UNESCO odlučili smo da radimo na obnovi kulturnih objekata, jer kultura ne prestaje nego ostaje i preživljava u svim uslovima. Pomogli smo obnovu ovog objekta i da znate da će ona biti jedna od najmodernijih u Bosni i Hercegovini. Pred vama je mnogo dobrih filmova" , ponosno ističe ambasadorica gđa Claire Bodonyi.

Tokom svečanosti svoj doprinos dao je i Kamerni muzički ansambl osnovne muzičke škole iz Maglaja. U sklopu ceremonije prisutni su imali priliku pogledati projekciju francuskog filma "Želim biti glumica" i otvaranje fotografske izložbe "Ici prochainement".

maglaj.ba

Osam osoba koje su jučer lišene slobode u akciji koju je provelo ovo Tužilaštvo u saradnji sa pripadnicima MUP-a TK na području Tuzle, a osumnjičeni su za nezakonitu eksploataciju uglja i sječu šume u većim količinama, su danas uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu predati u nadležnost Tužilaštva.

Postupajući tužioci će donijeti naredbu o provođenju istrage, ispitati osumnjičene, nakon čega će se najvjerovatnije nadležnom Općinskom sudu Tuzla staviti prijedlog za određivanje jednomjesečnog pritvora za sve osumnjičene.

Podsjećamo, jučer su po naredbi Općinskog suda Tuzla i nalogu Tužilaštva pripadnici MUP-a TK izvršili pretrese na deset lokacija u okolini Tuzle, kada su osumnjičeni i lišeni slobode. Prilikom pretresa su pronađene i privremeno oduzete radne mašine, bageri, kamioni, improvizirane radne mašine za izvlačenje drveta, te različiti predmeti za koje se sumnja da su korišteni prilikom izvršenja krivičnih djela.

Ove osobe su osumnjičene da su u periodu od avgusta do oktobra 2016. godine u organizovanoj grupi, na lokalitetima eksploatacionih polja na kojima pravo na eksploataciju mineralne sirovine ima Rudnik „Kreka“ u naselju Moluhe i Rasovac u Tuzli, koristeći različitu mehanizaciju, radne mašine i alate, iskopavali ugalj u većim količinama, tovarili na kamione i prodavali ga većem broju ljudi.

Također, protiv nekoliko osoba će istraga biti otvorena i radi postojanja osnova sumnje da su u istom periodu u organizovanoj grupi, koristeći različitu mehanizaciju i radne mašine, u tuzlanskim prigradskim naseljima naseljima Moluška Rijeka, Lipnica i Brgule, na lokacijama kojima upravlja JP „Šume TK“, sjekli veću količinu stabala, tovarili drvo na kamione i prodavali ga većem broju ljudi.

Ove osobe su osumnjičene da su počinili krivično djelo teška krađa u vezi sa iskopavanjem i prodajom uglja, te krivično djelo šumske krađe veće količine stabala, u sticaju sa krivičnim djelom udruživanje radi činjenja krivičnih djela.

U Berlinu dogovorena izrada plana primjene propalih mirovnih sporazuma za istočnu Ukrajinu do kraja novembra.
Susret je organizovan u trenutku rasta napetosti između Rusije i Zapada zbog vojne podrške Moskve režimu u Siriji.
Ukrajina, Njemačka, Francuska i Rusija usaglasile su se da do kraja novembra izrade plan primjene propalih mirovnih sporazuma za istočnu Ukrajinu, kazao je ukrajinski predsjednik Petro Porošenko nakon pet sati razgovora čelnika četiri države.

"Od sada do kraja novembra moramo se dogovoriti o koracima. Bit će riječi o dokumentu kojim će se utvrditi provođenje svih sporazuma iz Minska", kazao je nakon susreta s njemačkom kancelarkom Angelom Merkel, francuskim predsjednikom Francoisom Hollandeom i ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom.

Ukrajina i Rusija usaglasile su se i o povlačenju ukrajinskih te snaga separatista koje podržava Moskva iz četiri područja sukoba u regiji Donbas, kazao je Porošenko nakon prvog susreta tzv. "normandijskog formata" u više od godinu dana.

Naoružani posmatrači

Dogovorili su i da će posmatrači iz Organizacije za evropsku sigurnost i saradnju (OSCE) moći biti naoružani i da se njihove aktivnosti u praćenju provedbe mirovnih sporazuma iz Minska neće ometati.

"Nema alternative 'normandijskom formatu'", kazao je Porošenko. "Plan bi trebao imati nastavak u obliku provedbe sporazuma iz Minska i garancije za njihovu provedbu."

Separatističko nasilje izbilo je na istoku Ukrajine 2014. i od tada je poginulo 9.600 osoba. Primirje koje su četiri zemlje dogovorile u februaru 2015. u Minsku zaustavilo je teške borbe ukrajinske vojske i pobunjenika koje podržava Rusija, no sukobi se nastavljaju duž linije razdvajanja. Rusija i Ukrajina međusobno se optužuju za povrede primirja.

Napetost između Rusije i Zapada

Susret je organizovan u trenutku rasta napetosti između Rusije i Zapada zbog vojne podrške Moskve režimu u Siriji i vijesti da je Rusija uputila vojne brodove prema Siriji kako bi se nastavila opsada Halepa.

Porošenko je kazao kako će održavanje lokalnih izbora biti predmet daljih razgovora i Ukrajina ustrajava da će održati izbore u Donbasu tek nakon što se strane snage povuku.

Putin, koji nije bio i Berlinu od ruske aneksije Krima 2014. godine, novinarima je nakon sastanka rekao kako sporazumi iz Minska moraju biti osnova rješenja krize. Kazao je i kako je dogovoreno da se proširi misija posmatrača OSCE-a.

Nakon završetka susreta o Ukrajini njemačka kancelarka Angela Merkel i francuski predsjednik Francois Hollande nastavili su razgovarati s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom o Siriji.

Izvor: Al Jazeera

Troje otmičara, francuskih državljana, djevojčice Maše Prenković Specijalni sud u Beogradu proglasio je danas krivim i izrekao im presudu od ukupno 26 godina zatvora, javlja Tanjug.

Otmičarima, Sebastianu Bransi je presuđeno 10, njegovoj supruzi Gorin Alexis Sandrin Bransi devet, a njenoj kćeri iz prvog braka Emerini Ulije Kristel na sedam godina zatvora.

Sebastian Bransi nije do sada iznosio obranu već se branio šutnjom, dok su drugooptuženi, njegova supruga Gorin Alexis Sandrin Bransi i njezina kći Emerin Ulije Kristel tvrdile da nisu znale ništa o otmici djeteta i krivicu prebacile na Sebastiana.

Tužiteljstvo za organizirani kriminal podiglo je optužnicu protiv troje francuskih državljana, zbog kaznenog djela otmice maloljetnog djeteta, izvršene 13. ožujka u Ulici braće Jerkovića kod broja 227, u Beogradu označivši Sebastiana Bransi Michela kao organizatora kriminalne skupine.

Smatra se da su oteto dijete htjeli podmetnut francuskom sudu, kako bi DNK analizom utvrdili da nevjenčani suprug trećeoptužene Emerin Ulije Kristel, s kojim nisu u dobrim odnosima, nije biološki otac djeteta.

Izricanju presude prisustvovali su roditelji male Maše.

(FENA) M.K.

Nalazi američkih znanstvenika sugeriraju kako se u ustima i probavnom sustavu osoba koje pate od migrena bilježi izraženija prisutnost nekih sojeva bakterija, prenose mediji.

Istraživači s University of California pojašnjavaju kako je riječ o bakterijama čije djelovanje reducira prisutnost nitrata.

Novi nalazi su dobiveni analizom 170 uzoraka sline i 2000 uzoraka fekalnih tvari.

Neke ranije studije su već ukazale na povezanost unosa hrane s visokim udjelom nitrata i veće učestalosti migrena.

Riječ je raznim mesnim prerađevinama, ali i lisnatom povrću, piše stručni časopis mSystems.

(FENA) M.K.

Na temelju dopisa predstavnika Doma zdravlja Usora, pored redovnih kontrola ispravnosti vode Vodovoda Žabljak, urađena je i vanredna analiza dana 14.10.2016.g.

Obavještavamo sve korisnike Vodovoda Žabljak da je izvještaj o ispitivanju vode za piće uzorka od 14.10.2016., urađen od strane Instituta za javno zdravstvo Zenica broj: 10024/16, pokazao da je voda iz Vodovoda Žabljak ISPRAVNA ZA PIĆE, tj da zadovoljava kriterije po Pravilniku o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće.

VRT d.o.o. Žabljak

Kako se steže obruč oko posljednjeg uporišta džihadista u Iraku, sirijska vojska optužila je koaliciju predvođenu SAD-om da planira borcima  tzv.Islamske države omogućiti bijeg iz iračkog grada Mosula preko sirijske granice, poručujući da će se svim sredstvima suprotstaviti tom pokušaju, javljaju agencije.

"Svaki pokušaj prelaska granice predstavlja napad na suverenost Sirije (...) i bit će spriječen svim raspoloživim snagama", saopćila je sirijska vojska, prenosi Hina.

S tim u svezi oglasio se i ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov koji je kazao da će Moskva poduzeti vojne mjere ako borci IS-a prijeđu iz Mosula u Siriju.  Rekao je da Rusija prati ofanzivu iračkih snaga uz zračnu podršku SAD-a, dodajući da je grad opkoljen, ali ne u potpunosti i da ne zna zašto.

"Pratit ćemo i dalje situaciju i donijeti i političke i vojne odluke ako se u Siriji, gdje su prisutne i naše vojne jedinice na zahtjev legitimne vlade, pojave dodatni kontingenti Islamske države", rekao je Lavrov.

On je ocijenio da operacija iračkih i kurdskih snaga uz potporu šijitskih i sunitskih oružanih grupa neće biti laka, dodajući da će za regiju biti važno čije će snage zauzeti Mosul. U Iraku je prisutno i oko 5.000 američkih vojnih savjetnika za koje Lavrov tvrdi da su vojnici i da "u svakom slučaju, 5.000 'savjetnika' predstavlja veliku snagu".

U Iraku su i turske snage, a premijer Binali Yildrim je potvrdio da su se turski ratni avioni pridružili operaciji zauzimanja Mosula, dajući zračnu podršku iračkim snagama i kurdskim 'pešmergama'.

Turska insistira na sudjelovanju u operaciji zauzimanja Mosula, iako je u verbalnom ratu s Bagdadom zbog prisustva na teritoriju sjevernog Iraka. Ankara pak izražava bojazan zbog angažmana šijitskih milicija  u ovoj ofanzivi i kurdskih militanata suprotstavljenih Ankari.

I dok se očekuje rasplet ofanzive na Mosul, Međunarodna organizacija za migracije (IMO) upozorava da bi borci IS-a u pokušaju da se odupru padu svog posljednjeg uporišta u Iraku mogli desetke hiljada stanovnika grada upotrijebiti kao ljudski štit.

"Deseci hiljada ljudi mogli bi biti nasilno protjerani iz grada, a onda će biti uhvaćeni u zamku jer će se naći između dvije vatre i mogli bi poslužiti kao ljudski štit", upozorio je direktor IMO-a Thomas Weiss. On se pribojava da slučaj Mosul ima sve pretpostavke da postane "najveća i najsloženija humanitarna operacija u svijetu u 2017."

Međunarodni odbor Crvenog križa (ICRC) također strahuje da bi IS mogao upotrijebiti hemijsko oružje, što bi dodatno ugrozilo najranjivije grupa: djecu, žene, starije i invalide. ICRC je pozvao sve strane, uključujući i IS, da na frontu iskažu humanost i poštede civile. Iračka vlada, koalicijske snage i kurdski borci dodatno su upozoreni na poštivanje međunarodnog humanitarnog prava, ali dijalog i IS-om o "temeljnim pravilima ratovanja" nije još uspostavljen.

UN očekuje masovni egzodus ljudi iz Mosula, njih preko milion, od kojih bi 700.000 trebalo hitnu pomoć. Diljem Iraka raspoređeno je oko 900 djelatnika ICRC-a koji se mjesecima pripremaju za odgovor na tu krizu. U prvoj fazi, ICRC će moći osigurati hranu, vodu i smještaj za oko 270.000 ljudi koji bježe iz Mosula. U područjima oko tog grada uspostavljeno  je 13 medicinskih centara za pomoć ljudima u slučaju hemijskog napada.

Prema najnovijim informacijama, više od 100 porodica dalo se u  bijeg iz južnih i istočnih predgrađa koja su najviše izložena ofanzivi prema središnjim dijelovima grada, navodeći da se borci Islamske države već koriste civilima kao ljudskim štitom pred napredovanjem iračkih i kurdskih snaga koje su osvojile okolna sela u dugo pripremanoj ofanzivi.

"Jasno je da se Daesh (što je arapski akronim za IS) počeo koristiti civilima kao ljudskim štitom i porodice koje ostaju u zgradama bit će mete zračnih napada"; rekao je Abu Mahir koji živi blizu gradskog univerziteta. 

Borci grupa koju predvodi Abu Bakr al-Bagdadi najavljuju veliki otpor, a novinska agencija Amaq, povezana s IS-om, jučer je pak objavila video poruku sunitskih džihadista u kojoj poručuju da će "poraziti Ameriku".

"A što se tebe, Ameriko, tiče, obećavamo (...) Amerika će biti poražena u Iraku i, dao Bog, još jednom otići ponižena, jadna i podvijena repa", kazao je u video poruci maskirani džihadistički borac.

Na odgovor se nije dugo čekalo. "Mosul će biti teška bitka. Bit će pobjeda i poraza", rekao je američki predsjednik Barack Obama koji je ranije u utorak najavio da će Islamska država biti poražena.

Iščekujući rasplet događaja, Evropa se pribojava povratka dodatno radikaliziranih islamističkih boraca nakon pada Mosula. I dok se steže obruč oko tog grada na sjeveru Iraku, prijestolnice "kalifata" proglašenog prije dvije godine, stručnjaci upozoravaju Evropu da se pripremi na povratak okorjelih, tvrdokornih i prekaljenih džihadističkih ratnika spremnih na nove napade.

"Zauzimanje Mosula, uporišta IS-a, moglo bi uroditi povratkom još nasilinijih islamističkih boraca", procjenjuje evropski komesar za sigurnost Julian King, podsjećajući da se u zonama sukoba nalazi oko 2.500 džihadista koji su državljani zapadnoevropskih zemalja. Ne očekuje, međutim, masovni priljev boraca IS-a u Evropu.

Raffaelo Pantucci, direktor Međunarodnih studija o sigurnosti, smatra da su borci koji su ostali bez "domovine" izuzetno opasni po Zapad.

"Obezglavljeni i bez ikakvog osjećaja revolucionarnog cilja, predstavljat će prijetnju i izazov za sigurnosne agencije diljem svijeta i dugi niz godina", napisao je Pantucci za Daily Telegraph, prenosi Hina.

Chriss Philips, stručnjak za protuterorizam u Ippsou vjeruje da IS, nakon gubitka kalifata, ulazi u novu fazu u kojoj će se okrenuti "gerilskom ratovanju i terorističkim akcijama". Smatra da osim Zapada, terorističkih napada neće biti pošteđena niti sjeverna Afrika i jugoistočna Azija, a prijetnja bi se mogla proširiti i na Rusiju.

Posebno zabrinutost zbog mogućeg povratka džihadista vlada u Francuskoj koja je bila pogođena nizom napada pristaša radikalnog islama. Samo u napadu 13. novembra  2015. u francuskoj je prijestolnici u krvavom piru islamista ubijeno 130 Parižana te domaćih i stranih turista. U svim tim napadima, mete islamista su bili i Židovi, što dodatno otežava stanje u Frnacuskoj koja broji najveći broj muslimana i Židova u Evropi.

Prema pisanju britanskog Independenta, francuski Židovi zbog porasta antisemitizma i broja napada inspiriranih ideologijom IS-a napuštaju Francusku. Prošle godine je Francusku napustilo više od 8.000 Židova, tražeći sigurnost u Izraelu. To je najveća stopa odlazaka u odnosu na bilo koju drugu evropsku državu, ali u skladu s trendom kojemu svjedočimo posljednjih nekoliko godina u Francuskoj. Radi se, ističe Independent, o najmasovnijem odlasku Židova od osnivanja Izraela 1948.

Zbog mogućeg povratka džihadista niti Njemačka ne spava mirno. Ta je zemlja primila oko 900.000 azilanata, većinom muslimana, a Nijemci su sve više podozrivi prema migrantima, posebno nakon napada koje su u julu u ime IS-a počinili izbjeglice.

Šef njemačke unutarnje obavještajne agencije BfV Hans-Georg Maassen upozorava, međutim, na još jedan problem: radikalizaciju tek pristiglih migranata. Po njegovim riječima, već je otkriveno 340 islamista koji su se pod krinkom humanitarnih radnika infiltrirali u redove migranata u azilantskim centrima i vjeruje da je njihov broj daleko veći.

Što god da nam budućnost sprema, evropski povjerenik za sigurnost tvrdi da je sada "ključno" da evropske zemlje učvrste sigurnost svojih granica.

"Danas se na granicama EU-a prelagano prolaze imigracijske kontrole korištenjem lažnih dokumenata", upozorio je King, dodajući da će puno toga zavisiti o kompetentnosti agencija za kontrolu granica EU-a.

Britanska parlamentarka Janice Atkinson smatra da je Evropa postala "laka meta" te da bojazni od povratka džihadista nakon pada Mosula dolaze "prekasno". Zbog otvorenih granica, podsjeća Atkinson, s fronta u Iraku i Siriji već se vratilo oko 5.000 islamističkih boraca.

(FENA) B.D.

U subotu 29. oktobra, u organizaciji Saveza CŽR ZDK, biće obilježen Dan civilnih žrtava rata ZDK, koji se prošle godine po prvi put obilježio na području cijelog Kantona.

Odlukom Skupštine Zeničko-dobojskog kantona, Dan civilnih žrtava rata ZDK obilježava se 29. oktobra, na dan najvećeg stradanja civila u Maglaju tokom godina agresije. Ispred pumpe za vodu kod solitera od jedne granate ispaljene sa neprijateljskih položaja smrtno je stradalo 15 Maglajlija i Maglajki, od kojih su četvoro bila djeca. Ranjeno je tada 15 osoba.

Danas će u Bosni preovladavati pretežno oblačno vrijeme, uz postepeno smanjenje oblačnosti tokom poslijepodneva. U Hercegovini sunčano uz malu oblačnost. Vjetar, slab, istočni i sjeveroistočni, a prema kraju dana u skretanju na jugoistočni. Dnevne temperature od 10 do 16, na jugu od 17 do 20 °C. 

U četvrtak, 20.10.2016., u Bosni i Hercegovini pretežno oblačno vrijeme. Lokalno uz slabu kišu ili pljusak na jugu, zapadu i u Krajini. Vjetar umjerene jačine južnog i jugoistočnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 4 i 9°C, na jugu zemlje od 9 do 13°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 13 i 18°C, na jugu zemlje od 16 do 19°C.

U petak, 21.10.2016., u Bosni i Hercegovini oblačno sa slabom kišom prije podne. Više padavina poslije podne na jugu, istoku i u Krajini. Vjetar slab, u većem dijelu zemlje jugo. U sjevernim područjima Bosne vjetar sjevernog i sjeverozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje od 11 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 11 i 17°C, na jugu zemlje od 16 do 20°C.

U subotu, 22.10.2016., u Bosni i Hercegovini oblačno sa kišom prije podne. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka uglavnom između 5 i 10°C, na jugu zemlje od 10 do 14°C. Najviša dnevna temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje od 15 do 18°C.

U organizaciji Zemljoradničke zadruge Kapi života održana je četvrta po redu manifestacija Izbor naj poljoprivrednika općine Tešanj. Podrška razvoju poljoprivrede našeg kraja ogleda se u kontinuiranim općinskim poticajima, sajamskim potporama, edukativnim emisijama.

Ove godine za najbolje su proglašeni:
Animalna proizvodnja:
1.Beširević Adis-Vukovo (33.039 l mlijeka)
2.Hajrić Mustafa-Trepče (27.368 l mlijeka)
3.Jusufović Damir-Ravne (6.365 kg mesa)
Biljna proizvodnja:
1.Trepčić Adem-Šije (10.456 kg kornišona)
2.Bešić Sabina-Kalošević (2.698 kg malina)
3.Agić Senad-Rosulje (6.500 kg paprika)

Nagrade je obezbjedila Općina iz sredstava za unapređenje primarne poljoprivredne proizvodnje u 2016. godini.