Tehnološki centar sa računarima i licenciranim softverima nove generacije zamijenio je radionicu sa škripovima i strugovima u Mješovitoj srednjoj školi u Gračanici.

Više od polovine uloženog novca osigurali su lokalni privrednici, jer su i njima potrebni radnici sa modernijim stručnim obrazovanjem.

Nastava sa modernim alatima daleko je zanimljivija od ranijih stručnih predavanja. Srednjoškolci rade i uče na aktivan način.

"Trenutno skidam ostatak materijala koji se nakupio prilikom printanja. Konačni proizvod će biti držač na našoj ploči", kaže Šejla Tursunović, učenica IV razreda MSŠ Gračnica.

Drugi učenik kaže kako programira procese obrade kako bi dobio proizvod određenih karakteristika na osnovu modela koji je prethodno izmodelovan u SolidCam softveru.

"Moj zadatak je izabrati adekvatan pripremak kao i režime obrade", navodi on.

Tehnološki centar je nova dimenzija u stručnom obrazovanju u Gračanici. Situacija prije mjesec dana bila je potpuno drugačija, izvještava Radio Slobodna Evropa.

"Nismo imali normalnog kompjutera, a nismo ni zamišljali da ćemo imati 3D printere i CNC mašine. Prije uopšte nismo imali praksu za CNC operatere, dok nam je sada sve omogućeno kao primjena najnovijeg softvera koji je 2021. godište i više", kažu u Centru.

Pored učenika i predavači se moraju educirati za rad sa naprednim tehnologijama. S njima će raditi domaći proizvođači mašina. Tu je i 3D CNC mašina koja omogućava učenicima da kroz konkretne zadatke koje dobiju na računaru modeliranjem naprave konkretni proizvod.

"Ovo je ogroman korak. Ovdje je bila radionica za ručnu obradu, šrkipovi i slično", kaže Sabina Ahmetagić, profesorica mašinske grupe predmeta.

Početni korak ka savremenijoj nastavi inicirali su privrednici koji su pokrenuli osnivanje Tehnološkog centra.

Ideja je da se dobiju tehničari koji će biti sposobni da nadomjeste nedostatak inžinjera u kompanijama.

"Završena je prava faza projekta, a u drugoj fazi će nastati interakcija između najboljih inžinjera, najboljih majstora, profesora i privrednika", kaže Sead Jahić iz Udruženja privrednika Gračanica.

U moderniju nastavu privrednici su uložili 50.000 eura, dok su Ministarstvo obrazovanja TK, Mješovita škola i lokalna vlast izdvojili 40.000 eura.

(RSE)

Brojne spasilačke ekipe iz Bosne i Hercegovine učestvovale su u akcijama potrage i spašavanja u Turskoj nakon što su početkom februara južne provincije u zemlji pogodili razorni zemljotresi, javlja Anadolija.

Među tim ekipama su bili i pripadnici Gorske službe za spasavanje općine Novi Grad Sarajevo koji su zajedno sa Civilnom zaštitom Općine Novi Grad Sarajevo i Oružanim snagama BiH učestvovali u humanoj misiji izvlačenja i spašavanja ljudi ispod ruševina u turskoj provinciji Hatay.

Ovi hrabri momci i djevojke otputovali su među prvim ekipama iz Bosne i Hercegovine u zemljotresom pogođene regije kako bi pomogli u spašavanju ljudi.

U razgovoru za Anadoliju govorili su o akcijama spašavanja, ali i o tome koliko su im na terenu bile korisne obuke i edukacija za hitne slučajeve i reagovanje na katastrofe koje su završili prethodnih godina u saradnji Turske agencije za saradnju i koordinaciju (TIKA) i turske organizacije IHH.

Na obukama koje TIKA realizuje u Bosni i Hercegovini od 2017. godine, prisustvovalo je dosad oko 200 osoba. U spasilačkim timovima iz BiH, koji su bili u Turskoj bilo oko 30 osoba koje su prošle ove obuke.

Obuke su realizovane u oblasti jačanja kapaciteta urgentne medicine, te potrage i spašavanja u prirodi u ljetnim i zimskim uslovima, urbane potrage i spašavanja (USAR), te spašavanja na i pod vodom.

Kada je TIKA 2017. pokrenula projekat jačanja kapaciteta za odgovore na krizne situacije u BiH kroz kontinuirane edukacije spasilaca i medicinskih ekipa te donaciju opreme, niko nije mogao ni pomisliti da će stečeno znanje primijeniti upravo u Turskoj nakon velike katastrofe.

Projektom su po prvi put obuhvaćene kako entitetske službe u BiH tako i Gorske službe spašavanja. Po prvi put ti ljudi, koji inače u kriznim situacijama odlično sarađuju bez obzira iz kojeg dijela BiH dolaze, zajedno su učestvovali na edukacijama gdje su obučavani od strane instruktora AFAD-a i IHH.

Ujedinjeni u istom cilju, brojni spasioci su prošli nekoliko ciklusa edukacija, a više od 30 njih steklo je i zvanje instruktora koji su registrirani od strane Ministarstva sigurnosti u okviru Mehanizma zaštite i spašavanja EU-a.

Plan je bio da učestvuju na velikoj međunarodnoj pokaznoj vježbi, koja se organizuje svake godine u Turskoj. Međutim, umjesto na pokaznu vježbu većina ih je došla na pravu akciju spašavanja, nakon razornih zemljotresa.

Radeći sa svojim nekadašnjim instruktorima iz AFAD-a i IHH, timovi iz BiH su dali ogroman doprinos u spašavanju ljudskih života.

– Obuka i edukacija ključni –

Pamela Bejdić iz Gorske službe za spasavanje općine Novi Grad Sarajevo, završila je nekoliko serija obuka Turske agencije za međunarodnu saradnju i koordinaciju (TIKA).

“Prošle godine smo završili sve cikluse USAR obuke (Urbana potraga i spašavanje), a pored te obuke i druge obuke kao što je spašavanje u nepristupačnim terenima pod vodom, na vodi itd. Za našu akciju u Turskoj najznačajnija mi je bila ovaj USAR obuka. Mislim da bez tek obuke ne bismo mogli postići rezultate koje smo postigli, a to je spašavanje deset građana. To je bio i razlog zašto smo mi otišli dole jer smo bili sposobni i obučeni. Zahvaljujući toj obuci naš tim je pokazao da smo spremni da reagujemo u tim situacijama. Ta obuka nam je bila ključna u spašavanju unesrećenih u ovoj katastrofalnoj nesreći”, rekla je Bejdić.

Semra Japalak, koja je također učestvovala u akciji spašavanja u Turskoj, ističe da su im obuke pomogle, posebno prilikom pristupa unesrećenim osobama.

“Također je jako bitno da znamo na koji način pristupiti ljudima koji očekuju da ćemo izvući njihove članove porodice, kako ih u tom trenutku smiriti. Jako je bitno da ih saslušamo ili da im pružimo neki savjet”, kazala je Japalak.

Dodala je da su bili u centru Turske humanitarne organizacije IHH gdje su se uvjerili u njihovu odličnu organizaciju rada na terenu.

“Organizacija u svakom poslu je jako bitna, ali ovdje ima veću dimenziju jer su ovo nepredvidive okolnosti gdje imamo jako puno stresa i pomiješanih emocija koje treba kanalisati ali isto tako biti profesionalan u onome što radimo. Tu sam bila fascinirana sa ‘leadership skills’ (liderske vještine) koje su imale osobe zadužene za organizaciju, a to su osobe koje su bile instruktori mojim kolegama u GSS-u. Pored ljudskog kadra, oni su jako vodili računa da samo obučeni rade određene stvari. Sav taj ‘leadership skills’ je nešto što ću zasigurno ponijeti kroz život sa sobom”, rekla je Japalak.

– Spašavanje u nepristupačnim terenima –

Benjamin Poturak, spasilac – volonter, prošao je također brojne obuke i edukaciju organizirane pod pokroviteljstvom TIKA-e.

“Pod pokroviteljstvom TIKA-e sam prošao šest ciklusa obuke i stekao zvanje instruktora spašavanja u nepristupačnim terenima i instruktora spašavanja u urbanim sredinama, to jest ruševinama. Obuke koje sam prošao u TIKA-i su dosta utjecale na moj profesionalni razvoj i usavršavanje kao spasioca. Imali smo priliku sada kroz obuku urbanog spašavanja, spašavanja u ruševinama pokažemo sve što smo naučili i da budemo rame uz rame s našim instruktorima na terenu nakon zemljotresa”, kazao je Poturak.

Ipak, vratili su se u BiH donekle zadovoljni jer je njihov tima uspio spasiti deset ljudi.

“Moja ekipa je spasila deset ljudi, a kažu da ko spasi jedan život kao da je spasio cijelo čovječanstvo. Kada smo se predstavili da smo ekipa iz Bosne i Hercegovine, vidjeli smo suze ljudi i to je ostavilo velikog traga na sve nas”, kazao je ovaj spasilac, dodajući da neke scene nikada neće moći zaboraviti.

“Scena kada smo spasili šest ljudi iz jedne ruševine, to jest jednu kompletnu porodicu koji su nepovrijeđeni izvučen. Ta njihova sreća i suze, pogotovo kada smo se predstavili da smo iz Bosne i Hercegovine, to će mi ostati u vječnom sjećanju kao jedna pozitivna strana, ali naravno mi smo bili u jednoj takvoj situaciji da smo vidjeli i veliki broj mrtvih. Ostat će nam uvijek u sjećanju scena koju će biti teško zaboraviti, a to je kad smo podigli jednu ploču i na stepenicama ugledali oca i majku zagrljene i u sredini njihova beba. Sve troje su bili mrtvi”, ispričao je Poturak.

Kako je na kraju kazao, život se nastavlja i mogu biti bar donekle zadovoljni u ovom bh. spasilačkom timu jer su tokom misije uspjeli spasiti deset ljudi, uključujući djecu.

Ukupno trinaest timova za potragu i spašavanje od 234 osobe iz Bosne i Hercegovine stiglo je u Tursku odmah nakon zemljotresa koji je odnio desetine hiljada života, kako bi dali doprinos u ovoj veoma zahtjevnoj spasilačkoj misiji.

Prema dostupnim prognostičkim materijalima i ovo proljeće (odnosno period od 1. marta do 31. maja) na prostoru Bosne i Hercegovine trebao bi da bude topliji u odnosu na prosječnu proljetnu temperaturu zraka za period 1981.- 2010. godine.

Vjerovatnoća ostvarenja prognoze je umjerena i kreće se do 60 posto, navedeno je u prognozi Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Izgledno je da bi sva tri mjeseca mogla biti toplija u odnosu na referentni niz. Pozitivna odstupanja u sjevernim i djelimično u centralnim područjima biće nešto izraženija u odnosu na jug zemlje. Najveće pozitivno odstupanje temperature očekuje se u maju.

Proljeće 2023. godine, u poređenju sa istim razdobljem prošle godine, trebalo bi biti nešto toplije. Prodori hladnih zračnih masa sa sjevera kontinenta koji će oboriti temperaturu zraka ispod prosječnih vrijednosti mogući su tokom čitavog promatranog perioda, a pojava mraza do treće dekade aprila.

Očekivani broj mraznih dana (minimalna temperatura zraka < 0,0 °C) u Bosni tokom proljeća 2023. je do 20, a na području južne Hercegovine do četiri mrazna dana.

Ukupna sezonska suma padavina prema istim prognostičkim materijalima trebala bi biti na širem području BiH nešto niža u odnosu na višegodišnji prosjek. Iznadprosječne sume padavina prognoziraju se u sjeveroistočnim područjima. Raspored padavina bit će neujednačen, a najviše padavina prognozira se sredinom proljetnog perioda.

Očekivane ukupne količine padavina trebale bi biti približno jednake u odnosu na proljeće 2022. godine.

Dostupni prognostički materijali za područje BiH, po pitanju padavina, predviđaju umjerenu (oko 40 posto) vjerovatnoću ostvarenja prognoze. Pojava snijega je izgledna, ali periode padanja snijega u ovom tipu prognoze nije moguće prognozirati, saopćeno je iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH.

Iz FHMZ napominju da je prognoza padavina na duži vremenski period složenija i sa manjom vjerovatnoćom za uspješnost u odnosu na prognozu temperature.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sve očigledniji problemi s popunjavanjem redova u Oružanim snagama (OS) BiH natjerali su nadležne u resoru odbrane na zajedničkom nivou vlasti da promijene pravila pristupanja službi te pomjere starosnu granicu u nadi da će promijeniti stanje u kasarnama.

Vijeće ministara BiH je, naime, na posljednjoj sjednici usvojio Prijedlog zakona o izmjenama i dopunama Zakona o službi u OS BiH, kojim predviđa lakši prijem u službu, jednostavnije upravljanje karijerom vojnih osoba, a stav je da će na taj način doprinijeti boljoj kadrovskoj popunjenosti.

Izmjene i dopune zakona su fokusirane na redefiniranje pojma obuke za prijem, omogućavanje trajanja javnog oglasa za prijem vojnika tokom cijele godine, kao i na pomjeranje starosne granice vojnika i podoficira u postupku prijema u čin podoficira ili oficira do navršenih 40 godina života u trenutku potpisivanja ugovora.

"Cilj je osigurati veći interes mladih osoba za prijem u kategoriju vojnika iz civilstva, zbog mogućnosti duže karijere i napredovanja. Na ovaj način osigurao bi se kontinuitet operativne sposobnosti te pravovremeno i potpuno izvršenje misije OS u skladu sa Zakonom o odbrani BiH, tim prije što im nedostaje 1.215 profesionalnih vojnih osoba, odnosno 222 oficira, 178 podoficira i 815 vojnika", otkriveno je u prijedlogu zakona.

U tom dokumentu je, između ostalog, navedeno da je u proteklom periodu obezbijeđeno više od 67 odsto personala u OS. U brojkama to znači da su 6.732 lica primljena u službu od 2008. do 2021. godine, a istovremeno je prestala služba za 6.774 vojna lica, od toga na lični zahtjev 1.763 prije zakonskog kraja službe.

Uz to, do 2025. godine očekuje se prekid službe kod 3.546 profesionalnih vojnih lica, među kojima su oficiri, podoficiri i vojnici.

"Evidentan je, u procesu prijema, očigledan pad interesovanja kandidata za službu u OS BiH prema postojećim zakonskim rješenjima. U 2012. godini broj prijavljenih kandidata na oglas za 300 vojničkih mjesta bio je 6.610, dok je 2021. godine za isti broj mjesta prijavljenih bilo 1.007 kandidata", navedeno je u tom dokumentu koji je potpisao sada već bivši ministar odbrane BiH Sifet Podžić.

O kadrovskim "prazninama" u OS BiH nedavno je govorio i parlamentarni vojni povjerenik Boško Šiljegović, otkrivajući detalje iz izvještaja o radu za 2022. godinu, koji još nije razmatran u Parlamentu BiH. Tada je ocijenio da stanje nije zadovoljavajuće jer je, prije svega, očigledan odliv profesionalnih vojnih lica i manjak materijalno-tehničkih sredstava.

"Nedostaje ljudi, ne bih da otkrivam sve, ali u jednoj brigadi nedostaje 150 osoba. Sve je to povezano s odlivom, odlaskom profesionalnih vojnih lica iz službe", rekao je Šiljegović govoreći o podacima koje je dobio tokom prošlogodišnjih obilazaka lokacija na kojima su smještena vojna lica.

Iz resora odbrane su poručili da novi zakon neće dovesti do prekoračenja odobrenog broja osoba u sistemu odbrane, a to je 10.011, niti većih troškova.

Ministarstvo odbrane BiH će, kako je potvrđeno, izmjene i dopune Zakona o službi u OS dostaviti Parlamentu na razmatranje po skraćenoj proceduri usvajanja. Dokument bi trebalo da prečešlja i parlamentarna zajednička komisija za odbranu i bezbjednost nakon formiranja.

Evropska komisija je u srijedu, 1. marta u okviru zakonodavnog paketa o cestovnoj sigurnosti, predložila uvođenje jedinstvene digitalne vozačke dozvole u EU-u i nova pravila koja će olakšati naplatu prometnih kazni počinjenih u nekoj drugoj zemlji članici, kao i oduzimanje vozačkih dozvola.

Današnjim paketom nastoji se pojednostaviti pravila o vozačkim dozvolama i istodobno ih prilagoditi tehnološkom i medicinskom napretku kako bi mladi vozači bili dobro obučeni, izjavila je povjerenica za promet Adina Valean.

Novi paket također bi trebao eliminirati nekažnjivost onih koji čine prometne prekršaje u nekoj drugoj članici kroz bolju razmjenu informacija o počinjenim prekršajima i diskvalifikaciju vozača koji čine teške prometne prekršaje, dodala je povjerenica.

Komisija predlaže uvođenje digitalne vozačke dozvole kako bi se olakšalo priznavanje dozvola između država članica, olakšala i pojednostavila zamjena ili produljenje vozačke dozvole. Cijeli postupak izdavanja digitalne vozačke dozvole moći će se obaviti ‘online’.

To će biti prva digitalna vozačka dozvola u svijetu. To će također olakšati zamjenu vozačke dozvole izdane u nekoj državi koja nije članica, ali ima slične sigurnosne standarde, za dozvolu u EU-u. Pored digitalne, koju će vozači imati u svojem mobilnom telefonu, zadržat će se i vozačka dozvola u fizičkom obliku.

Novi paket za cestovnu sigurnost predviđa probno razdoblje za mlade vozače od najmanje dvije godine nakon polaganja ispita i pravilo nulte tolerancije na vožnju pod utjecajem alkohola za mlade vozače. Iako mladi vozači čine samo 8 posto od svih vozača, 2 od 5 smrtonosnih sudara uključuju vozače mlađe od 30 godina.

Također se predviđaju promjene u obučavanju i testiranju vozača kako bi se bolje zaštitili posebno ranjivi sudionici u prometu, pješaci, biciklisti, osobe koje se kreću na električnim skuterima.

Prijedlog predviđa i mogućnost polaganja teoretskog i praktičnog vozačkog ispita na materinjem jeziku u nekoj drugoj članici EU-a.

Predlaže se i da vozači s položenom B kategorijom mogu upravljati vozilima teškim do 4,25 tona umjesto sadašnjih 2,5 tone ako ta vozila nemaju motore s unutarnjim sagorijevanjem.

Komisija predlaže novu direktivu kojom bi se reguliralo oduzimanje vozačkih dozvola za teške prometne prekršaje bez obzira u kojoj su zemlji počinjeni. Sada još uvijek postoje rupe koje omogućavaju da državljanin jedne zemlje kada mu zbog teškog prometnog prekršaja bude oduzeta dozvola, ode u svoju zemlju, prijavi nestanak i dobije novi dozvolu.

Po novom prijedlogu to više neće biti moguće. U prijedlogu su navedeni teški prometni prekršaji zbog kojih se oduzima vozačka dozvola u cijeloj Uniji. To su prekomjerna brzina, 50 km/h više od dopuštene, vožnja pod utjecajem alkohola ili droge te izazivanje smrtnog slučaja ili teških povreda u prometu.

Pravila o prekograničnoj provedbi prometnih kazni koja su sada na snazi pomogla su osigurati da nerezidentni cestovni prijestupnici ne ostanu nepoznati. Unatoč tome, u 2019. oko 40 posto prekograničnih prekršaja ostalo je nekažnjeno, bilo zato što počinitelj nije identificiran ili zato što ne postoji način da se počinitelja natjera da plati.

Taj problem Komisija nastoji riješiti današnjim prijedlogom da se nadležnim tijelima dopusti pristup nacionalnim registrima vozačkih dozvola i pojača suradnja između nadležnih tijela u državama članicama.

Sadašnja pravila o prekograničnoj razmjeni podataka o počinjenim prekršajima pokrivaju prijestupe poput prebrze vožnje ili vožnje pod utjecajem alkohola.

Komisija sada predlaže da se to proširi i na sljedeće prekršaje: neodržavanje dovoljnog razmaka između vozila; opasno pretjecanje; opasno parkiranje, prelazak preko jedne ili više punih crta, vožnja u krivom smjeru; nepoštivanje pravila o oslobađanju koridora za hitnu pomoć te korištenje preopterećenog vozila, piše Jutarnji.hr.

Agencija za zaštitu ličnih podataka BiH spriječila je Savjet ministara BiH da objavi spisak zaposlenih koji su novčano nagrađeni za rezultate u radu. 

Na sjednici u novembru prošle godine, ministri su se usaglasili da se objelodani zbirni pregled isplaćenih novčanih nagrada zaposlenim u institucijama BiH na mjesečnom nivou.

Ta informacija je trebala sadržavati ime i prezime nagrađenog, iznos nagrade, naziv organizacione jedinice u kojoj zaposleni radi, kao i razloge za njezinu dodjelu.

Takođe, tada je dogovoreno da podaci neće biti objavljeni ako je riječ o vojnim osobama, policijskim službenicima, zaposlenim u Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji te zaposlenim koji su upućeni u mirovne i druge misije izvan BiH.

Međutim, tek što se trebalo krenuti sa ovom praksom koja je trebala povećati transparentnost u institucijama BiH, Agencija za zaštitu ličnih podataka se pojavila sa zahtjevom da odluka nije uskladu sa Zakonom o ličnim podacima.

Naime, Agencija je mišljenja da odredbe ove odluke koje propisuju obavezu objave zbirnih podataka o isplaćenim novčanim naknadama zaposlenima u na službenoj internet stranici institucije nisu u skladu sa principom pravičnosti i zakonitosti.

Zbog toga Agencija od Savjeta ministara zahtijeva da odluku uskladi, a ako ne postupi po njenim instrukcijama, najavljuje pokretanje upravnog spora.

Zbog toga je Ministarstvo finansija i trezora spremilo novu odluku kojom obavezu objave podataka o nagrađenima na internet stranici jednostavno ukida.

“Imajući u vidu stav Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH u vezi sa predmetnom problematikom, Ministarstvo finansija i trezora je pripremilo Odluku o izmjeni Odluke o okvirnim kriterijima za dodjelu novčane nagrade zaposlenim u institucijama Bosne i Hercegovine kako bi se stekli uslovi za njenu primjenu počev od dana njenog donošenja”, navode u ovom ministarstvu obrazlažući novonastalu situaciju.

Inače, prema okvirnim kriterijumima koji su propisani još 2010. godine pravo na nagradu imaju zaposleni koji su kvalitetno obavljali svoje zadatke i završavali ih prije zadatog roka, mijenjali druge, radili u komisijama ili na državnim projektima.

Ukupan fond za isplatu novčane nagrade, planira se u procentu od 2,50 odsto od iznosa neto plate institucije u kojoj nagrađeni radnik radi.

(capital.ba)

U Sjevernoj Makedoniji rafovi za hljeb jutros su ostali prazni, iako su pekari najavili da će hljeb isporučivati sve dok ne stupi na snagu odluka Vlade o zamrzavanju cijene na 33 denara, odnosno 0,53 eura.

Ljudi koji su jutros otišli ​​u kupovinu kažu da u prodavnicama nisu našli bijeli i polubijeli hljeb, a na rafovima su bili samo specijalni hljebovi, prenosi “Nova Makedonija”.

Vlada je zamrznula cijenu bijelog i polubijelog hljeba sa 450 grama na 33 denara do kraja maja i ukida subvencionisanu struju za preduzeća koja proizvode osnovne prehrambene proizvode.

Odluka je donijeta juče na sednici Vlade, a pekarska industrija, koja je dan ranije najavila da će prestati sa proizvodnjom hljeba ukoliko takva odluka bude donijeta, sačekaće da bude objavljena u Službenom glasniku i najaviće naredne korake.

Ovakve odluke Vlade uslijedile su nakon što su analize Ministarstva privrede i inspekcijske kontrole pokazale da neka od preduzeća nisu snizila cijene svojih proizvoda.

Premijer Dimitar Kovačevski rekao je juče na konferenciji za novinare u Vladi da neće dozvoliti neopravdano povećanje cijena.

Prema riječima ministra privrede Krešnika Bektešija, preduzeća nisu oštećena činjenicom da će cijena hljeba biti zamrznuta.

Zbog povećanog izvoza domaći kupci teško dolaze do uglja, čija cijena po toni ide i do 300 maraka, što potvrđuju prodavci ističući da na utovaru koji se dugo čeka vladaju velike gužve.

Prodavci koji su pristali da govore za “Glas” kažu da kupci svakodnevno zovu bez obzira na visoke cijene, koje variraju u zavisnosti od lokacije na kojoj se dostavlja mušterijama, zbog troškova prevoza.

Vlasnik firme “Hidex” iz Živinica Hidajet Nukić kaže da pred rudnikom u Banovićima vlada velika gužva te da uglja nema dovoljno za domaće tržište.

Dodao je da je u Banovićima uplata sada 244 KM po toni.

“Na utovar se u proteklom periodu čekalo do sedam dana i nikada se ne zna kada će se doći na red. Bez obzira na nalog i ako je sve uplaćeno unaprijed, redovi su ogromni”, kazao je Nukić.

Objasnio je da se sada može prodati i ugalj slabijeg kvaliteta, zato što ga nema, a potražnja je ogromna.

“Cijena su otišle u nebo pa je sada tona uglja oko 300 KM u zavisnosti da li je riječ o onom iz Banovića, Đurđevika, Ugljevika ili Zenice i gdje se vozi. To je preskupo za naš standard i uslove, ali šta je tu je”, kazao je Nukić.

Da u Banovićima trenutno vlada velika gužva potvrdio je i Mirza iz tog mjesta, koji kaže da je teško doći do uglja.

“Građani stalno zovu, a kada naruče moraju da čekaju. Međutim, to nije do nas, mi smo samo prevoznici”, rekao je Mirza, dodajući da se cijena tone uglja iz Banovića kreće oko 240 KM.

Objasnio je da zbog velikih gužvi i spore dostave gube mušterije.

Jedan prodavac uglja iz Banovića koji nije želio da mu navodimo ime kaže da je potražnja velika, ali problem je što utovar ide sporo.

“Iz Srbije dolazi veliki broj kamiona i na utovaru je ogromna gužva, a to onda nama koči poslovanje, jer ko prvi dođe do uglja njegove su i mušterije”, rekao je on.

Ispričao je da je cijena tone uglja sa 210 KM skočila na 240 maraka.

“Građani se žale, ali to je tako i ne može se ništa učiniti. Cijene su se promijenile prije 15 dana i trenutno neće još ići gore”, kazao je on.

UIO

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH lani je iz BiH izvezeno oko 984.000 tona uglja, čija je vrijednost premašila 154 miliona KM. Godinu ranije izvezeno je oko 195.000 tona uglja vrijednosti 26,4 miliona KM.

Svojim izvještajem Uprava je skrenula pažnju i na jako niska primanja zaposlenih, koji, kako su naveli, nemaju motivaciju za rad.

Nedovoljan broj radnika, niska primanja, loši uslovi rada, nedostatak prostora, zastarjelost informatičke opreme i službenih vozila te nezainteresovanost nadležnih organa samo su neki od problema koji opterećuju rad Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH.

“U 2022. godini je za 146 zaposlenih prestao radni odnos u UIO po raznim osnovama, a obim poslova je znatno povećan i poslovne aktivnosti su sve složenije u odnosu na ranije godine funkcionisanja ove uprave. To nije propraćeno angažovanjem dovoljnog broja izvršilaca i adekvatnom organizacionom strukturom, što znatno otežava efikasno i efektivno izvršavanje poslova iz nadležnosti UIO”, navedeno je u Izvještaju o radu UIO BiH za 2022. godinu.

Svojim izvještajem Uprava je skrenula pažnju i na jako niska primanja zaposlenih, koji, kako su naveli, nemaju motivaciju za rad.

“U tom smislu prisutno je nezadovoljstvo zaposlenih”, naveli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Koliko problema imaju s radnicima možda najbolje govori podatak da je 44 odsto zaposlenih starije od 50 godina, te da u prosjeku svake godine UIO ostane bez više od 100 radnika.

“S obzirom na to da su poslovi iz oblasti indirektnog oporezivanja vrlo složeni i zahtijevaju duži period za edukaciju, nedostatak izvršilaca predstavlja vrlo ozbiljan problem koji će u budućnosti eskalirati i dovesti do situacije da UIO neće imati stručne izvršioce”, istakli su u UIO.

Takođe, istaknuto je i da je veći broj službenih vozila s obzirom na godinu proizvodnje i pređenu kilometražu upitne tehničke ispravnosti, te da nemaju dovoljan broj vozila za terenski rad.

Kao poseban problem u UIO su istakli nezainteresovanost nadležnih organa za stanje ljudskih resursa jer inertnost institucija po tom pitanju dovodi do opšteg nezadovoljstva zaposlenih u UIO i sve teže je zadržati stručni kadar.

“UIO ima ozbiljan problem sa raspoloživim brojem izvršilaca u odnosu na stvarne potrebe obima posla, posebno što u zadnje dvije godine nije bilo mogućnosti za raspisivanje javnog oglasa za popunjavanje upražnjenih radnih mjesta usljed nedobijanja saglasnosti Savjeta ministara BiH za dodatnim zapošljavanjem u UIO, a svake godine po raznim osnovama UIO napusti više od 100 izvršilaca“, rekao je za “Nezavisne novine” Ratko Kovačević, načelnik Odjeljenja za komunikacije i međunarodnu saradnju UIO.

Iako je Izvještaj UIO za prošlu godinu poprilično sumoran u smislu uslova rada, u Sindikatu radnika UIO kažu da je situacija još gora i da je opšte nezadovoljstvo svakodnevica.

“Mogu reći da je situacija prelila čašu i sve skupa je kulminiralo. Postoji opšte nezadovoljstvo. Zbog nedostatka broja izvršilaca ljudi moraju raditi mnogo više posla jer posao ne trpi i niko vas ne pita možete li ili ne. Ne znam iz kojeg razloga konkursi negdje stoje, a situacija je takva da svakodnevno imamo manje zaposlenih, što zbog odlaska u penziju, što zbog toga što ljudi nezadovoljni platom napuštaju Upravu”, rekla je za “Nezavisne novine” Ana Mrnjavac, predsjednica Sindikata radnika Uprave za indirektno oporezivanje BiH.