Građanin s prosječnim primanjima, ako uzmemo u obzir podatke Agencije za statistiku, trebao bi raditi 22 godine da bi sebi priuštio vozilo od 315.000 KM, i to bez ikakvih drugih izdataka.

Mercedes AMG G 63 najskuplji je uvezeni automobil u januaru 2023. godine. Neko bi rekao da je 315.000 KM (tačnije 314.923 KM) vrtoglav iznos, ali vlasniku ovog luksuznog vozila očito nije.

Dok cijene hrane i osnovnih potrepština divljaju, vrijednosti nekretnina skaču u nebo i mnogi jedva preživljavaju iz mjeseca u mjesec, nekima to nije problem. Uzme li se u obzir da prosječna neto plaća, prema posljednjim podacima Agencije za statistiku za decembar 2022., iznosi 1.190 KM, to znači da je vlasnik za ovog Mercedesa izdvojio čak 265 prosječnih mjesečnih primanja građana.

Drugi najskuplji uvezeni automobil je isti Mercedes, ali nešto niže cijene, za oko 15.000 KM, odnosno iznosio je malo više od 300.000 KM. Porsche-911 GT3 treći je na popisu, a za njega je netko izdvojio 258.909 KM. To su podaci Uprave za neizravno oporezivanje BiH, piše Avaz.

Građanin s prosječnim primanjima, ako uzmemo u obzir podatke Agencije za statistiku, trebao bi raditi 22 godine da bi sebi priuštio vozilo od 315.000 KM, i to bez ikakvih drugih izdataka.

Za top deset najskupljih automobila uvezenih u BiH u prvom mjesecu 2023. UNO BIH naplatila je uvozne dadžbine u iznosu nešto manjem od 435.000 KM.

Osim tri navedena, u BiH su u januaru uvezeni i automobili koji su iznosili:

– 242.476 KM Porsche-911 Carrera 4.
– 241.238 KM Porsche-911 Targa 4S.
– 231.565 KM Porsche-911 Carrera 4S.
– 221.658 KM Mercedes Benz G 400 D.
– 215.242 KM Mercedes Benz G 400 D.
– 175.220 KM Mercedes Benz AMG GLE53 4matic+.
– 174.273 KM Porsche Cayenne S.

Preduzeće Dobojputevi planira gradnju postrojenja asfaltne baze u Jelahu, kapaciteta 160t/h u opštini Tešanj, saznaje portal Akta.ba.

Naime, kako se navodi u rješenju za okolinsku dozvolu koje je izdalo Federalno ministarstvo okoliša i turizma parcela na kojoj će se graditi baza ima površinu od 23.944 m2, a cjelokupna je u vlasništvu investitora. Manipulativni prostor iznosiće oko 4.000-5.000 m2.

Na lokalitetu će se nalaziti slijedeći elementi: asfaltna baza sa pratećom procesnom opremom, nadstrešnice za frakcije i manipulaciona površina. Osnovni proizvod asfaltne baze jesu asfaltne mase, a proces proizvodnje biće prema standardu i dokumentaciji "Benninghoven Eco 2000.

Užu okolicu čine proizvodni-industrijski objekti zone: mašinska obrada metala "Ogrić metali ing" d.o.o. Tešanj.

Pored ovih objekata, još okolicu čine zelene obrađivane površine uz rijeku Usoru koja je udaljena od pogona asfaltne baze cca 700 m i nalazi se zapadne strane pogona. Širu okolicu čine proizvodni, poslovni i stambeni objekti Jelaha i opštine Usora.

Pored naseljenog i izgrađenog područja užu i širu okolicu čine zelene površine, obrađivane i neobrađivane, šumoviti krajolici i brdski reljef. U užoj okolici pogona nema spomenika kulturne baštine BiH .

"Proces proizvodnje asfalta na asfaltnoj bazi u vlasništvu "Dobojputevi" d.d. Doboj Jug tipa "Benninghoven Eco 2000" sastoji se od više tehnoloških faza i operacija", navedeno je u opisu tehnološkog procesa.

Federalno ministarstvo rada i socijalne politike podsjeća da su Pravilnik o postupku raspoređivanja radnika na poslove sa povećanim rizikom i o postupku prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda radnika koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/23) i Pravilnik o sadržaju i načinu podnošenja o povredi na radu i profesionalnim oboljenjima (“Službene novine Federacije BiH”, broj: 9/23) stupili na snagu te ih je s tim u vezi Ministarstvo učinilo dostupnim na web stranici Ministarstva.

Pravilnicu su 08.02.2023. godine objavljeni u Službenim novinama Federacije BiH.

Kazali su da su navedenim pravilnicima propisane određene forme obrazaca koje su također objavljene na stranici Ministarstva i kojih su poslodavci dužni da se pridržavaju.

Izdvojit ćemo najznačajnije novosti koje donose Pravilnik 1 i Pravilnik 2:

Utvrđuje se nova forma i sadržaj Izvještaja o povredi na radu i profesionalnom oboljenju, kao i obaveze poslodavca i radnika u navedenim situacijama, kao sastavni dio Pravilnika 1;
Pravilnikom 2 definišu se poslovi i uvjeti rada, kao i raspoređivanje radnika na poslove sa povećanim rizikom;
Propisuju se opći i specifični elementi prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda, sadržani prema programima iz priloga II i III, kao sastavnim dijelovima Pravilnika 2;
Propisani su novi Obrasci za postupak prethodnih i periodičnih ljekarskih pregleda za radnike koji obavljaju poslove sa povećanim rizikom*.
*Izvještaji o obavljenim prethodnim i periodičnim ljekarskim pregledima izdati u skladu sa Pravilnikom o uslovima za utvrđivanje radnih mjesta sa posebnim uslovima rada i ljekarskim pregledima radnika na tim mjestima („Sl. list SRBiH“, br. 2/91), ostaju na snazi do nastupanja obaveze za obavljanje novog periodičnog ljekarskog pregleda, računajući prema rokovima utvrđenim u prilogu III iz člana 11. stav (2) ovog Pravilnika.

Pravilnici su stupili na snagu dana 09.02.2023. godine, od kada prestaje primjena prethodno važećih pravilnika koji reguliraju istu materiju, a koji su bili na snazi od 1991. godine.

Podsjetimo, na sjednici Doma naroda 1. oktobra 2020. godine usvojen je novi Zakon o zaštiti na radu FBiH. Zakon je na snagu stupio 7. novembra 2020. godine, a objavljen je u Službenim novinama FBiH 79/20.

Riječ je o reformskom zakonu koji je usklađen s međunarodnim dokumentima odnosno samom direktivom. Zakon propisuje obaveze za sve poslodavce, kako za one iz realnog sektora tako i za poslodavce iz javnog sektora.

Zakon se primjenjuje na sve one institucije koje su reguliane zakonom o radu institucija BiH što podrazumjeva udruženja i fondacije, jer ne postoji zakon na državnom nivou. Obavezu primjene Zakona imaju i oružane snage i policijski službenici, sve do momenta dok se za njih ne donese poseban propis.

Jedna od obaveza poslodavaca je bila je i izrada internog Pravilnika o zaštiti na radu, te donošenje Akta o procjeni rizika.

(akta.ba)

Udruženje poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine i Savez samostalnih sindikata BiH još jednom pozivaju predstavnike izvršne i zakonodavne vlasti u FBiH da hitno usvoje neophodne izmjene zakona koje bi omogućile povećanja plaća zaposlenima u FBiH u iznosu do 400 KM.

Podsjećaju da su još krajem prošle godine pokrenuli aktivnosti i preko ovlaštenih predlagača zakona, u hitnu parlamentarnu proceduru uputili inicijativu za izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH. Konačan cilj izmjena i dopuna ovih zakona jeste povećanje svih plaća zaposlenih u realnom sektoru koje bi iznosilo do 400 KM.

Prema predloženim izmjenama i dopunama dva zakona, na ove povećane neto plaće privredna društva i obrtnici plaćali bi samo umanjene doprinose za penzijsko osiguranje, što bi omogućilo da ukupno povećanje plaće ide direktno radnicima.

"Naši prijedlozi su bili vremenski ograničeni do donošenja sistemskih zakona o doprinosima i porezu na dohodak u FBiH, kojima bi se smanjilo opterećenje rada koje je u ovome trenutku najviše u Evropi. Nadali smo se da će naši prijedlozi biti brzo usvojeni u Parlamentu FBiH i da ćemo već u februaru biti u prilici isplatiti značajno povećane plaće radnicima. Nažalost, to se nije desilo, februar se bliži kraju, a još nemamo informaciju kada će naši prijedlozi biti razmatrani u Parlamentu FBiH", kaže Adnan Smailbegović, predsjednik UPFBiH.

Iz UPFBiH još jednom naglašavaju hitnost donošenja ovih izmjena i dopuna, kako bi se zaposlenima u realnom sektoru pomoglo da lakše podnesu povećane troškove života, a istovremeno barem dijelom zaustavio odlazak kvalifikovane radne snage iz BiH.

Podsjećamo da je kroz sedam potpisanih kolektivnih ugovora sa sindikatima iz realnog sektora prošle godine, minimalna plaća povećana na iznos od 630 do 775 KM, u zavisnosti od djelatnosti, što je značajno povećanje u odnosu na iznos minimalne plaće koju je utvrdila Vlada FBiH. Predlažući izmjene i dopune Zakona o doprinosima FBiH i Zakona o porezu na dohodak FBiH, UPFBiH i SSS BiH žele osigurati značajnije povećanje ne samo minimalne, nego i svih drugih plaća zaposlenih u realnom sektoru u FBiH, navodi se u saopćenju.

(akta.ba)

Predstavnički dom Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine bi na sjednici zakazanoj za danas trebalo da razmatra principe Prijedloga zakona o izmjenama Zakona o plaćama i naknadama u institucijama BiH, čiji je predlagač poslanik Šerif Špago (SDA).

Komisija za finansije i budžet Predstavničkog doma je jučer podržala principe predloženog zakona. Komisija je ovaj zakonski prijedlog razmatrala drugi put, jer Predstavnički dom državnog parlamenta, na sjednici krajem januara, nije prihvatio negativno mišljenje Komisije o predloženom zakonu te joj ga je vratio da ga ponovno razmotri i sačini novi izvještaj.

Predlagač navedenog zakona je u obrazloženju pojasnio da podnosi predloženi zakon kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima.

– S obzirom na to da je Zakonom o platama i naknadama u institucijama BiH utvrđen nesrazmjeran odnos u koeficijentima i plaćama, od najniže do najviše plate, te da je nacrtom zakona o budžetu institucija BiH i međunarodnih obaveza BiH za 2023. godinu izvršen obračun plata primjenom osnovice u visini od 630 KM, čime bi došlo do još većeg nesrazmjernog povećanja plata za radna mjesta sa većim koeficijentima, podnosimo prijedlog ovog zakona kako bi se uravnotežile plate budžetskim korisnicima – navodi se, između ostalog, u obrazloženju predloženog zakona.

Špago je jučer kazao da u zakonu ima određenih stvari koje bi možda trebali poboljšati, te da su zbog toga zakon uputili u redovnu proceduru.

Kaže da, iako nisu zvanične, ima primjedbi o granicama koeficijenata, “da li treba samo ograničiti rast plata izabranim i imenovanim zvaničnicima”.

Predstavnički dom bi danas trebao razmatrati i principe Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o zastavi BiH, koji je predložio poslanik Denis Zvizdić (NiP), a koji predviđa da se riječi “zajedničke institucije” zamijene riječima “institucije Bosne i Hercegovine”.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma je jučer utvrdila usklađenost sa Ustavom i pravnim sistemom BiH i podržala principe predloženog zakona.

Pred poslanicima bi se trebao naći i Prijedlog zakona o dopunama Zakona o sportu u BiH, čiji je predlagač također poslanik Denis Zvizdić.

Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma nije utvrdila da je prijedlog ovog zakona usklađen sa Ustavom i pravnim sistemom BiH, niti je podržala principe predloženog zakona, te će Predstavničkom domu dostaviti negativno mišljenje.

Predstavnički dom bi, osim navedenih zakonskih prijedloga, trebao razmatrati i više izvještaja iz svoje nadležnosti, javlja FENA.

Sudovi u Turskoj odredili su pritvor za 160 osoba za koje je utvrđena odgovornost u vezi s urušenim zgradama u zemljotresima pogođenim regijama na jugu zemlje.

Prema informacijama dopisnika Anadolije, u istragama koje je državno tužilaštvo pokrenulo u vezi s objektima srušenim u zemljotresima ili kod kojih je uočena promjena zoniranja privedeno je više od 500 osumnjičenih osoba.

Među privedenima, za 160 njih je određen pritvor, 175 je pušteno na slobodu uz izrečene mjere zabrane, dok se za 132 još uvijek traga. Jedan dio osumnjičenih je pušten na slobodu, javlja Anadolija.

Dvoje ministara u Vladi Zeničko-dobojskog kantona, Zlatko Jelić (rad i socijalna politika) i Tanja Radoš-Kosić (zdravstvo) iz Hrvatske demokratske zajednice Bosne i Hercegovine, napustili su iz protesta današnju sjednicu Vlade ZDK, potvrdio je Feni predsjednik Kantonalnog odbora HDZ-a BiH ZDK-a Iva Tadić.

Dodao je da sjednicu nije napustio treći ministar Hrvat – Vinko Marić iz Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad, čije je imenovanje bilo sporno te zbog čega su zastupnici Stranke demokrtaske akcije u Skupštini ZDK tražili da premijerka Amra Mehmedić Ustavnom sudu BiH uputi zahtjev za ocjenu ustavnosti imenovanja nove Vlade ZDK.

Trećina zastupnika Skupštine ZDK, predvođena zastupnicima SDA, jučer je uputila zahtjev za ocjenu ustavnosti predlaganja i imenovanja Vlade ZDK, nakon što je premijerka Mehmedić ignorirala njihov zahtjev.

– Na početku sjednice, naš ministar Jelić obrazložio je da bi sa dnevnog reda trebala biti povučena točka: Mišljenje Ministarstva za pravosuđe i upravu vezano za prijedlog zakona o izmjeni Zakona o Vladi ZDK, kojeg je u skupštinsku proceduru uputio poslanik u Skupštini ZDK Alen Kapković iz Bosanskohercegovačke inicijative – Kasumović Fuad.

Premijerka Amra Mehmedić nije željela povući tu točku pa su naših dvoje ministara napustili sjednicu – kazao je Tadić.

U prijedlogu zakona u članku 6, stavak 4, briše se odredba u kojoj se kaže da Vladu ZDK čine sedam ministara Bošnjaka te po dva iz reda Hrvata i Srba.

– Smatram da je to opasno, kao što sam kazao i jučer, jer postoji opasnost da u budućnosti u Vladi ZDK ne bude ministara iz reda Hrvata i Srba – naglasio je Tadić, koji je i u jučerašnjoj izjavi za Fenu najavio mogućnost da ta stranka napusti vladajuću koaliciju u ZDK. Kao razlog naveo je pritisak na njihove ministre i kadrove.

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 23.02.2023.(četvrtak) i 24.02.2023.(petak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

Dana 24.02.2023.(petak):

- PJD Tešanj
Trafo područje Tešanjka Mlin br.9016, od 09:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Proslavljeni pjevač Ado Gegaj dobio je jedinstveno priznaje u Austriji za poseban doprinos integraciji i muzičkom stvaralaštvu. Nagradu mu je uručio Peter Kajzer, guverner austrijske pokrajine Koruška.

"Ova nagrada je jedinstvena i najveća i mom sveukupnom stvaralaštvu. To je za mene senzacionalna vijest, iako ovde živim sa porodicom i državljanin sam Austrije. Zahvalan sam Bogu što mi je omogućio da putem muzike povezujem naše ljude. Ovdje nam je lijepo, a uz pesmu nam je najljepše", kaže Ado za Muzičku apoteku.

"Pjesmom reprezentujem Bosnu i bivšu Jugu, a ponašanjem i manirima Korušku i Austriju. Ljudi sa prostora bivše Juge navikli su na prečice i vrdanja, a ja ih savjetujem da se maksimalno ponašaju u skladu sa pravilima države u koju su došli. Veliko se sastoji od sitnica, mali ulog daje veliku dobit. Bolje da odvojimo dva evra za kafu i dva sata za druženje nego da se osamimo u šopingu i bacimo pare ni u šta", kaže on.

I tako već 15-ak godina Ado Gegaj ostvaruje divnu komunikaciju sa svim ljudima sa prostora bivše Jugoslavije koji žive u Koruškoj, naročito sa onima koji dolaze iz Bosne i Hercegovine.

"Što se tiče Koruške i Klagenfurta, imao sam želju da ostavim traga baš sa ljudima koji tu žive i rade. Da se družimo i činimo dobra dijela. To mu dođe kao navodnjavanje kap po kap, pa se ipak zalije cijela njiva. Hvala dragom Bogu, napravio sam nešto što su ljudi prepoznali, što je mnogo više od hitova i popularnosti", kaže Gegaj i dodaje:

"Ova nagrada mi znači naročito u vremenu hiperinflacije raznoraznih povelja, priznanja, zahvalnica, pehara, 'majstorskih pisama', 'životnih dijela'. Kontam da sam nešto slično dobio u Sarajevu ili Beogradu, pola njih bi reklo - ma on je to kupio!"

Ado Gegaj je čovjek nemirnog duha, a opet, svakom nastupu prilazi kao da mu je prvi. Voli da osvaja i nove meridijane, a zna da se skrasi tamo gdje mu je lijepo.

"Koruška je moj izabrani raj i moj mir. Klagenfurt ne bih mijenjao ni za Beč. Bistre rijeke, uređene planine, dvjesta hotela, država koja funkcioniše na svakom koraku. U takvom okruženju i naši ljudi se malo umjere i urede. A navikli smo da puno zinemo. Šta je za nas jedna krofna, odmah tri! Tamo gdje se janje okreće sve je puno, a ako je neka društvena priredba nigdje nikog.

"Imam sreću da ne pijem i ne pušim, pa uvijek imam viška energije. Ne mirujem i stalno nešto stvaram. Trudim se da ostavim dobra djela ne samo na nosačiima zvuka. Tek toliko da moja djeca mogu svijetla obraza da se kreću po cijelom svijetu.

Sve su to razlozi zbog kojih je guverner Koruške Peter Kajzer i prepoznao širi društveni angažman Ada Gegaja.

"Zahvalio sam se umjetniku iz Sarajeva Adi Gegaju za dugogodišnju posvećenost integraciji u Korušku. Svojom integralnom ulogom, posebno unutar bosanske zajednice, Ado daje važan doprinos našoj državi. Koruška je ujedinjena u različitosti", napisao je Kajzer u u objavi na svojoj Fejsbuk stranici.