Dok sam Tadić tvrdi kako nije bilo razgovora o demokratskom bloku i naglašava da je za formiranje opozicionog bloka potrebna i volja lidera tih stranaka da pruže otpor vladajućim strankama, zamjenik predsjednika DS i vojvođanski premijer Bojan Pajtić tvrdi kako je vijest o okupljanju tzv. demokratskog fronta oko aktualnog počasnog predsjednika DS Borisa Tadića spin Srpske napredne stranke, čime se želi "oslabiti pozicija DS-a uoči izbora".
Po tvrdnjama beogradskih medija, Tadić namjerava okupiti dio DS-a koji ga podupire, zatim nekadašnje stranačke kolege koji su napustili DS, među kojima i bivšeg ministra pravosuđa Dušana Petrovića, danas čelnika stranke Zajedno za Srbiju (ZZS), Ligu socijaldemokrata Vojvodine (LSV) Nenada Čanka te Liberalno-demokratsku partiju (LDP) Čedomira Jovanovića.
Iz ZZS je saopšteno da su "te političke opcije njihovi prirodni saveznici", u LSV-u kažu kako su zainteresirani ići na izbore u tom bloku, dok šef LDP-a Čedomir Jovanović kategorički tvrdi da nikakvih razgovora nije ni bilo.
Prozvan u medijima, Boris Tadić nije rekao ni "da" ni "ne". U pismenom saopštenju istaknuo je da će moguće formiranje demokratskog bloka ovisiti isključivo o "potrebama političke realnosti i od toga koliko taj blok može pridonijeti neophodnom smanjenju opasne razlike između oporbe i vlasti koja ugrožava demokraciju u Srbiji i obesmišljava višepartijski sistem".
Ocijenivši kako ogromna prednost SNS-a u odnosu na druge stranke čini da izbori "ne budu pokazatelj volje građana, već predizborne i postizborne matematike", Tadić naglašava da je "za formiranje bloka opozicionih stranaka potrebna i volja lidera tih stranaka da pruže otpor strankama na vlasti, umjesto da se utrkuju ko će se od njih bolje, vođen isključivo ličnim interesima, kotirati u toj matematici".
Istovremeno, predsjednik Socijaldemokratske partije Srbije (SDPS) i potpredsjednik vlade i aktelni ministar trgovine Rasim Ljajić najavio je da će s Vučićevim naprednjacima do kraja tjedna usaglasiti koalicijski sporazum za zajednički izlazak na prijevremene parlamentarne izbore.
Ljajić je u prethodnoj vladi do 2012. godine, koju je kontrolisala Demokratska stranka u koaliciji sa socijalistima, bio ministar rada i socijalne skrbi. 
Vučić je uoči raspisivanja izbora najavio kako naprednjaci "sigurno neće vladati sami", odbijajući konkretnije se izjasniti o koalicijama prije nego budu poznati izborni rezultati. 
Srbijanski predsjednik i nekadašnji šef naprednjaka Tomislav Nikolić otvoreno je, u intervjuu za RTV Srbije, podupro Srpsku naprednu stranku na skorim izborima predviđajući da će ta stranka osvojiti 150 od ukupno 250 mandata, što bi bila lagodna natpolovična parlamentarna većina.
Prema medijskim procjenama, jedan blok na izborima činili bi naprednjaci sa sadašnjim koalicijskim saveznicima desnog centra - Novom Srbijom Velimira Ilića te uz sudjelovanje dvije manje stranke - Ljajićeve SDPS i  Pokreta socijalista Aleksandra Vulina, ministra bez portfelja zaduženog za Kosovo.
U drugom bloku mogli bi se naći Demokratska stranka Dragana Đilasa i Nova stranka Zorana Živkovića, nekadašnjeg člana DS i čovjeka koji je preuzeo mjesto premijera nakon ubistva Zorana Đinđića 2003. godine.
Unatoč zasad neuvjerljivim informacijama o mogućem stvaranju tzv. demokratskog fronta, beogradski list "Blic" se drži te opcije i u moguću koaliciju oko Borisa Tadića ubraja LSV Nenada Čanka, ZZS Dušana Petrovića te Udružene regione Srbije Mlađana Dinkića.
Poseban blok bio bi koalicija LDP Čedomira Jovanovića i Stranke demokratske akcije Sandžaka Sulejmana Ugljanina, ministra bez portfelja u sadašnjoj tehničkoj vladi.
Izborni prag za ulazak u parlament je pet posto, a za manjinske liste prirodni prag zavisi o broju izišlih glasača.
Prethodni parlamentarni izbori održani su 6. svibnja 2012. godine i na njima je učestvovalo 18 izbornih lista, a koalicijsku vladu formirala je Srpska napredna stranaka sa Socijalističkom partijom Ivice Dačića i Ujedinjenim regionima Srbije. Nakon preustroja vlade u rujnu 2013. na vlasti su ostali SNS i Socijalistička partija Srbije s manjim koalicijskim strankama.
Izbori za 250 zastupnika u srbijanskom parlamentu održavaju se po proporcionalnom izbornom sistemom s jednom izbornom jedinicom koju čini cijeli teritorij Srbije.