Slovenija, iako je rekla da će to učiniti, nije očistila dvije deponije od opasnih materija iz metalurško-hemijske industrije Cinkarna u Celju, dok Bugarska ni poslije četiri i po godine od isteka roka nije zatvorila deponije koje nisu u skladu sa standardima EU. Evropska komisija je u januarskom paketu odluka o kršenju evropskih propisa u zemljama članicama donijela ukupno 134 odluke, od kojih se 7 odnosi na izvođenje pred Evropski sud pravde.
Evropska komisija je izrazila zabrinutost jer Slovenija nije riješila pitanje dvije deponije na koje se odlaže opasan otpad iz Cinakrne Celje. Jedna deponija se nalazi samo 500 metara od centra Celja, a druga nedaleko od mjesta Bukovžlak, saopštila je  Komisija.
Na deponijama se nalaze velike količine zagađenog zemljišta a na obje lokacije je registrovan visok nivo toksičnih teških metala, dodaje se u saopćenju.
Komisija je prvo pokrenula proceduru zbog kršenja propisa protiv Slovenije u novembru 2012, a mišljenje je dala u junu 2013. Slovenija je priznala razmjere problema i potrebu da se pitanje deponija reši. Obavijestila je Komisiju o planovima za rješavanje pitanja deponija dostavivši i vremenski raspored za uklanjanje otpada.
Slovenija, međutim, nije poštovala plan pa je Komisija odlučila da zbog dugog perioda tokom koga se krše propisi, prisustva teških metala na deponijama i opasnosti koje to predstavlja po ljudsko zdravlje i životnu sredinu da tu članicu EU izvede pred Sud pravde.
Komisija je izrazila zabrinutost jer Bugarska nije zaštitila građane od posljedica lošeg upravljanja otpadom, odnosno jer, i pored upozorenja iz Brisela, nije zatvorila deponije koje nisu u skladu s propisima EU o odlaganju otpada. Prema Direktivi o deponijama, članice su morale da zatvore deponije koje nisu u skladu sa standardima EU do 16. jula 2009.
Po isteku tog roka, Komisija je pisala Bugarskoj zatraživši da je izvijesti o usklađenosti sa propisima EU.
Prema podacima koje su dostavile bugarske vlasti, 130 deponija nije radilo u skladu sa evropskim propisima. Zbog sporog napretka.  Komisija je odlučila da u aprilu 2012. pokrene prostupak zbog kršenja propisa protiv Bugarske, jer su još 124 takve deponije i dalje bile otvorene.
Bugarska je zatim obavijestila Komisiju da će 23 deponije u skladu sa propisima biti izgrađene do jula 2015, što bi trebalo da omogući da se postepeno zatvaraju deponije koje ne poštuju standarde.
Međutim, bugarske vlasti nisu dale nikakav vremenski okvir za zatvaranje deponija, a mnoge parnice koje se pred bugarskim sudovima vode u vezi sa izgradnjom novih deponija ukazuju da će planirani rok za izgradnju vjerovatno biti prekoračen, ocjenila je Evropske komisija.
Prema najnovijim podacima kojima raspolaže Komisija, nakon više od četiri godine od isteka roka za zatvaranje deponija u Bugarskoj je i dalje u funkciji 113 deponija koje nisu u skladu sa evropskim propisima.
Komisija je navela da je, da bi ubrzala zatvaranje i čišćenje neleglanih deponija, odlučila da izvede Bugarsku pred Sud pravde.Okvirna direktiva o otpadu reguliše tretman otpada u EU, uključujući prinicipe upravljanja otpadom, poput toga da zagađivač plaća.
Direktiva o deponijama utvrđuje standarde za deponije kako ne bi uticale na zdravlje, vodu, zemljište i vazduh. Prema propisima EU, aktivnosti na deponijama moraju biti bezbjedne i kontrolisane.  Evropska komisija je ovlaštena da pokreće pravnu proceduru protiv zemalja koje krše zakone EU. Procedura počinje time što komisija traži informacije od zemlje članice, pri čemu je rok za odgovor obično oko dva mjeseca.  
Ukoliko nije zadovoljna odgovorom, Komisija zemlji članici šalje zvaničan zahtjev da se usaglasi sa zakonima EU i obavjesti Komisiju kada to učini. Sljedeći korak, ukoliko se zemlja članica ne usaglasi sa propisima EU, može da bude obraćanje sudu. Zahtjev za kaznom može se podnijeti tek u drugom obraćanju sudu, ukoliko zemlja članica ne postupi u skladu sa prvom odlukom suda.

{fcomment}