Zbog poremećaja na svjetskom tržištu i viših cijena sirovina, kafa će u narednom periodu dodatno poskupjeti i na tržištu Bosne i Hercegovine.

Naime, ogromne zalihe zrna kafe u Vijetnamu se smanjuju te će to još više pogurati rastuće globalne cijene te bi se zalihe do kraja septembra mogle prepoloviti u odnosu na prethodnu godinu.

Da će doći do poskupljenja kafe na domaćem tržištu potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar i šef proizvodnje u “Fabrika Coffee” iz Banjaluke, koji kaže da su cijene kafe na berzanskim tržištima abnormalno skočile.

“Očekuje se da u narednih 15 dana bude poskupljenje sirovina od 10 do 15 odsto. Najvjerovatnije će doći i do poskupljenja kafe, ali ćemo se mi za naše klijente i korisnike potruditi da to bude minimalno i da ovaj period trenutnih cijena održimo što je moguće duže”, istakao je Grbić za “Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, sirovine su u odnosu na prošlu godinu poskupjele za više od 35 odsto.

“Dobavljači govore da bi cijene kafe trebalo da se stabilizuju do oktobra, međutim sumnjam u to. Poskupljenje se najviše odnosi na sirovinu za proizvodnju domaće kafe jer je u Brazilu došlo do vremenskih nepogoda i uništeno je više miliona vreća kafe. Sirovina ima, ali ih je teže nabaviti, međutim mi imamo stalne dobavljače koji se trude da nas uvijek ispoštuju”, naglasio je Grbić.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, naveo je za “Nezavisne novine” da je poskupljenje kafe krenulo još prošle godine.

“Zadnjih desetak dana naglo su berzanske cijene kafe otišle gore, kao i dolar, i mi očekujemo da će cijene kafe biti povećane. Još je rano govoriti jer ne znamo kako će se berza ponašati narednih dana. Neki pretpostavljaju da će cijene ići gore, a sigurno je da neće ići dolje”, kazao je Banjac.

Po njegovom mišljenju, kafa bi trebalo da poskupi jer od prošle godine proizvođači ovog napitka loše posluju zbog povećanja cijena sirovina.

“Trenutna cijena kafe je oko 17 KM po kilogramu. Ima i jeftinijih varijanti, koje koštaju oko 14 KM. I cijene drugih sorti kafe rastu na svjetskom tržištu, tako da ne znamo koliko će se ove cijene zadržati”, naglasio je Banjac.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 11.147.903 kilograma kafe u ukupnom iznosu od 115.185.986 KM, računajući i plaćene dažbine.

“Najviše kafe je ove godine došlo iz Brazila, i to za skoro 65 miliona KM računajući plaćene dažbine. Zatim slijedi kafa iz Indije za više od 20 miliona KM računajući dažbine, te Italije za 14 miliona KM”, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U istom periodu prošle godine uvezeno je 12.706.445 kilograma kafe u ukupnom iznosu od 80.475.398 KM.

I ovaj podatak pokazuje da je prošle godine uvezeno više kilograma kafe nego ove, i to za manje novca, što se jedino može opravdati višim cijenama ovog toplog napitka.

S druge strane, iz BiH je ove godine izvezeno 87.643 kilograma kafe vrijednosti 910.394 KM.

Smanjenje stope PDV za vrijeme rekordno visokih cijena osnovnih životnih namirnica predstavljalo bi znatno olakšanje za džepove građana. Dok životni standard za brojne građane u Bosni i Hercegovini postaje sve lošiji, parlamentarci, čini se, ne brinu mnogo. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela nijednu olakšavajuću mjeru, iako je inflacija dosegla historijski nivo.

Na olakšavajuće mjere u borbi protiv enormnih poskupljenja i dalje bezuspješno čekamo. Smanjenje PDV-a za osnovne životne namirnice jedna je u nizu predloženih mjera. Ipak, nulta stopa PDV-a na životne namirnice rezultirala bi i povećanjem stope PDV na luksuznu robu sa 17 na 22 posto. No, za vrijeme ekonomske krize traži se slamka spasa, pa građani ne kriju da bi ove izmjene Zakona o PDV-u bile značajne, ali ne polažu nade da će se parlamentarci smilovati i olakšati im na uštrb punjenja budžeta.

Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini odavno je premašila iznos prosječne plate, a na policama u trgovinama građane nerijetko dočekaju nove, više cijene. Stoga, izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje bi rezultirale nultom stopom PDV-a na osnovne životne namirnice, građanima se čine značajnim. Međutim, stručnjaci upozoravaju da smanjenje ili ukidanje PDV-a ne znači nužno i smanjenje cijena životnih namirnica.

Komisija u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana prihvatila je nultu stopu PDV-a na osnovne namirnice, ali diferencijacija sa sobom nosi složene procedure, tvrde stručnjaci.

"Treba napomenuti da je diferencijacija jedan izuzetan proces. UIO je naglasila da je to vrlo teško izvesti. Ali ukoliko bi se to i desilo, nema garancije da bi došlo do pada cijena proizvoda i usluga, posebno u vrijeme inflacije", ističe ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

"Protivnik sam diferencirane stope PDV-a. Mislim da ova stopa od 5% PDV-a ima populističku konotaciju. Treba prikupiti prihod na osnovu PDV-a i da onda dio tih prihoda usmjeravamo u socijalno davanje", smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Dok evropske zemlje, ali i susjedi smanjuju stopu PDV-a i traže način da olakšaju građanima za vrijeme jedne od najvećih ekonomksih kriza, u Bosni i Hercegovini takav scenario teško je dostižan. Za sada tek prijedlozi i čekanja da isti budu usvojeni.

(akta.ba)

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doba FBiH došlo je do izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH na osnovu kojeg će ukoliko ga potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH svi oni koji su se svojevoljno penzionisali prije 65 godine moći raditi i primati penziju.

Na prijedlog zastupnika Zijata Mušića (SDA) usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, koje se tiču člana 116.

"Radi se o članu 116 koji je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim. Penzija je stečeno pravo. U članu 116 se radilo o tome da neki mogu imati penziju i raditi, a dok ovi neki koji imaju oko 400 KM penziju, uglavnom su to iz boračke populacije, ne mogu raditi. Oni moraju tu penziju zamrznuti. Ustavni sud FBiH je presudio da se član 116 briše. Nemam šta dalje obrazlagati", rekao je tada predlagač Mušić.

Iz Zavoda PIO MIO FBiH kažu da to nije logično jer se daje pravo na primanje penzije i rad onima koji su otišli u prijevremenu penziju, dakle svojom voljom odlučili da više neće raditi, te još apsurdnije primateljima invalidske penzije.

"Dakle, imaju pravo raditi oni kojima su doktori medicine, na temelju ocjene njihove radne sposobnosti, kazali da su trajno nesposobni za rad, te su isključivo zahvaljujući takvoj ocjeni ljekara ostvarili pravo na penziju", rekli su iz Zavoda, dodajući da će napraviti još jedan poremećaj na tržištu rada i onemogućiti mladima da se zaposle.

Također, na posljednjim izmjenama Zakona iz februara ove godine na član 116. se dodalo "a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života".

Da podsjetimo, Ustavni Sud FBiH je 2019 godine. Član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju proglasio neustavnim zbog činjenice da nigdje u Evropi penzionerima nije ograničeno pravo da moraju birati između posla i penzije.

Iz Zavoda kažu kako je ovaj član nakon presude Suda izmijenjen.

"Njime je definirano da penzioneri koji su penziju ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje penzije, biti i u radnom odnosu", pojasnili su.

Naglašavaju da argumenti da se ovime pomaže borcima su izmišljeni jer, osim što su 500.000 Bosanaca i Hercegovaca bili, na razne načine, borci, ogromna većina onih koji su otišli u prijevremenu penziju, a naročito u invalidsku, po osnovu radne invalidnosti, nema veze sa ratnim statusom i ratnim zaslugama.

Na pitanje, koliki je broj onih koji trenutno primaju penziju i platu, su istakli da je teško doći do tačnog broja jer se podaci vode u više baza, ali da takvih slučajeva ima.

"Uglavnom je riječ o osobama deficitarnih zanimanja za koje poslodavci iskažu potrebu nakon što one steknu uvjete za penziju, odnosno ostvare pravo na njezino korištenje. Nerijetko ih poslodavci angažiraju na pola godine do godinu dana, odnosno dok se za isti posao ne obuči neko od njihovih kolega. Završetkom obveznog osiguranja, pod uvjetom da je trajalo više od šest mjeseci, korisnik penzije može zatražiti ponovni izračun penzije, pri čemu će se uzeti u obzir novoostvareni staž osiguranja, a sve u skladu s člankom 117. Zakona o MIO", pojašnjeno je.

(akta.ba)

Evropska unija spremna je finansirati kapitalne infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, no te investicije i dalje ugrožava neodgovorno ponašanje bh. političara, istaknuli su u srijedu iz sjedišta Delegacije EU-a u Sarajevu.

Nakon što je u utorak u promet puštena nova dionica autoceste na koridoru Vc kod Doboja, iz Delegacije EU-a su podsjetili kako je riječ o važnom projektu koji ne bi bilo moguće realizirati bez finansiranja iz evropskih fondova, prenosi Hina.

Evropska komisija za to je izdvojila 15 miliona eura bespovratnih sredstava, što je bio osnov da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobri dodatnih 70 miliona eura kroz povoljnu kreditnu liniju.

Dionica duga nešto više od šest kilometara spojena je na ranije izgrađenu autocestu Doboj – Bosanska Gradiška, s odvojkom za Banju Luku.

Brisel sankcionira secesionističku politiku RS-a

Taj je pravac ujedno najkraća i najbolja cestovna poveznica između centralne Bosne i Hrvatske, koja će u cijelosti biti iskorištena kada bude pušten u promet novi most preko Save kod Gradiške.

Taj je most dovršen, no još nije izgrađena cesta na hrvatskoj strani koja bi ga povezala s autocestom Zagreb – Lipovac, a plan je da se završi početkom 2024. godine.

Ključna autocesta na panevropskom koridoru Vc između Budimpešte i Ploča, koja kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi u dužini od gotovo 330 kilometara i koja se gradi već više od dva desetljeća, još nije dovršena.

Na teritoriju bh. entiteta Republika Srpska radovi su tek počeli, i to upravo izgradnjom šest kilometara zaobilaznice i petlje kod Doboja.

Ostalih pedesetak kilometara trebalo je biti izgrađeno uz finansijsku podršku EU-a, no sve je sada zamrznuto, jer je Brisel na taj način ranije ove godine odlučio sankcionirati secesionističku politiku koju vodi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik.

"Vlasti u Bosni i Hercegovini ne koriste puni potencijal mehanizama finansiranja EU-a, a uz to riskiraju gubitak stotina miliona eura u ulaganjima u transport i energetsku infrastrukturu. Delegacija EU-a u Bosni i Hercegovini poziva političare da ne propuste prilike koje nudi Unija", piše u izjavi koja je objavljena u srijedu.

Dodik traži ‘druge izvore finansiranja’

Dodik je u utorak naznačio kako od svojih političkih planova neće odustati, a da će RS autocestu graditi bez obzira na stavove EU-a, odnosno da će taj entitet naći druge izvore finansiranja.

Isto je najavio i entitetski premijer i Dodikov stranački saradnik Radovan Višković.

"Da li ćemo i kada završiti izgradnju autoputa odluku donosi RS i niko drugi", kazao je Višković.

Vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine sada prognoziraju kako bi oni autocestu na koridoru Vc u dijelu koji prolazi kroz taj entitet mogli dovršiti u narednih šest godina, odnosno do kraja 2028. godine.

Za razliku od RS-a, u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju osigurana sredstva za kompletnu dionicu autoceste na svom teritoriju.

(akta.ba)

Pedesetpetogodišnji državljanin Bosne i Hercegovine poginuo je tokom radova u slovenskom Kopru.

Kako javlja 24ur, on je poginuo kada se kamion, kojim je vršio utovar zemlje, prevrnuo na krov. Vozač je ostao zarobljen u vozilu, a nažalost od pritiska tereta je preminuo.

Nesreća se dogodila jučer oko 11 sati u Svetom Antonu.

Iz PU Kopar saopćeno je kako se, prilikom utovara, kamion kretao u rikverc. Udario je u zemlju i prevrnuo se na krov.

Vatrogasci su rezali vozilo kako bi došli do njega, ali je ljekar konstatovao smrt.

Državljanin BiH imao je radnu dozvolu i prebivalište u Sloveniji.

Preminuo je Izet Muharemović iz Cazina.

Obavještavamo Vas da će dana 01.09.2022 godine (Četvrtak) doći do prekida u isporuci električne energije u terminu od 09:00 h do 09:30 h i drugi termin od 14:30 h do 15:00 h na trafo područiju: Novo Selo Šeljme , Hanići , Piropromet , Stojčinovići , Bedaci , Lepenica Brdo , Hamzići , Lepenica Polje.

Do prekida će doći zbog vanrednih radova na elektro energetskim objektima.

Dodatne informacije možete dobiti na telefon 032-665-222 ; 032-665-225; 032-665-208.

Grupa ZAR objavila je spot za pjesmu "Mašina" koja se nalazi na njihovom posljednjem albumu "Srce kaže".

"Na ovaj način sve naše pjesme sa albuma "Srce kaže" su dobile spot. Za ovaj videozapis korišteni su snimci sa koncerta koji smo u julu održali u Tešnju. Ovo je dinamična i energična pjesma i imali smo želju da i ona ima svoj videozapis", kazao je Amir Pilav Cvale, lider grupe ZAR.

"Pored članova grupe u spotu se pojavljuje i veliki broj motorista. Moj sin Patrick, koji je i član ZAR-a, je motorista pa sam mu na ovaj način ispunio želju", dodao je.

Na koncertu u Tešnju nastupili su u izmijenjenom sastavu i na bini su bili prateći vokal Neda Petrušić, gitaristi Bane Jelić i Milan Kordulup, bas gitara Vuk Vukojević, klavijaturista Mladen Janković i za bubnjevima Igor Vukojević.
"Svi oni su dobili i svoje mjesto u spotu. Nastavljamo dalje raditi na pripremama za novi album. Do tada publika može uživati u našim pjesmama 'Mikrokosmos', 'Bijelo', 'Idi svojim putem', 'Biljeg', 'Kako si zaslužila'", poručuje Pilav.

U ovom momentu građani FBiH plaćaju najskuplji plin u regionu. Ni prognoze za naredni period nisu dobre najavljuju stručnjaci iz ove oblasti.

Energetske kompanije u FBiH kažu da je povećanje cijena plina bila neminovnost jer je došlo i do pada vrijednosti eura što je kumulativno rezultiralo novim povećanjem cijene prirodnog plina u iznosu od 23,3 posto.

Građani koji koriste plin kažu da je on već sad poskupio 100 posto. Prema računima koje smo dobili na uvid stanje je očigledno.

Uvidom u račune cijena plina kretala se ovako – prema računu iz 10/2021 cijena je iznosila 0,565 KM/Sm³, za 03/2022 cijena je bila 0,745 KM/Sm³, 04/2022 – 0,889 KM/Sm³ a 07/2022 – 1,078 KM/Sm³.

Vlada FBiH je do sada u tri navrata povećavala cijene plina. Samo od novembra do aprila prošle godine cijena plina se povećala za oko 52 posto.

Podsjećamo, na prijedlog Federalnog ministarstva trgovine Vlada Federacije BiH je 14.jula donijela odluku kojom se daje saglasnost na veleprodajnu cijenu prirodnog gasa za distributivna privredna društva na području Federacije Bosne i Hercegovine, počevši od 1. jula 2022. godine, a koja iznosi 998 KM/1000 Sm³, odnosno 0,998 KM/Sm³, i prema važećim uslovima za Bosnu i Hercegovinu.

Kako navode u praksi to značiti povećanje cijene plina od 23,3 posto. U ovu cijenu prirodnog gasa nije uračunat porez na dodanu vrijednost. Odluka će se kako kažu odnositi na treći kvartal 2022. godine.

Iz Energoinvesta su kazali da se cijene prirodnog plina usklađuju tromjesečno, a na bazi promjena cijena koje ispostavlja isporučalac gasa Gazprom Export.

“Obzirom da je ruski dobavljač Gazprom Export izvršio korekciju cijene prirodnog plina pozivajući se na promjene u kretanju naftnih derivata u posljednjih 9 mjeseci, navedena promjena je rezultirala neminovnim zahtjevom Energoinvesta Vladi FBiH za povećanjem cijene prirodnog prlina traifnim kupcima u iznosu od 23,3 posto u odnosu na cijenu iz predhodnog kvartala 2022. godine”, istakli su.

Moguća povećanja u oktobru

Stručnjak za gas Almir Bećarević nedavno je u intervjuu za medije potvrdio je da je “Plin u FBiH trenutno skuplji nego bilo gdje u regionu”.

Razlog je, kaže, prelazak na Turski tok, za šta podsjeća da je i ranije upozoravao kako će biti nepovoljan potez za bh. građane.

“Nije se vodilo računa kad se prelazilo na ovaj tok. Sve se znalo. Rat u Ukrajini sa ovim nema veze. Ako nafta ode od 200 do 300 dolara i dođe do prekida isporuke gasa iz pravca Rusije, to će biti uticaj rata na cijenu gasa, ali nju tada niko neće moći platiti”, naveo je.

Međutim, ono što je sada apsurdno, nastavlja Bećarević, jeste da je trenutno gas u Federaciji BiH skuplji nego bilo gdje u regionu.

“Ne treba biti pametan i na internetu pogledati da je cijena gasa u Srbiji 0,6 kf, u FBiH je 1,25 KM. Gas nam je skuplji i nego u Hrvatskoj, jer se ovdje samo vodi računa da se izvuče novac. Država će na porastu cijena nafte na benzinskim pumpama i sada na porastu cijena gasa, oprihodovati između 200 i 250 miliona KM za godinu dana na PDV-u”, pojašnjava Bećarević.

Kako on kaže da je moguće novo povećanje cijena plina moguće je već u oktobru.

“U slučaju vraćanja cijene barela nafte na 130 dolara očekujte novo povećanje cijene gasa od oktobra. Tada će cijena gasa biti između 1.30 i 1,40 KM”, upozorava Bećarević.

Ukidanje PDV-a ili subvencije

Računi sa novom povećanom cijenom plina u Federaciji BiH još nisu stigli a kako se situacija odvija mala je vjerovatnoća da će cijana biti uvećana za “samo” 23 posto.

“Plinska godina” počinje 1. oktobra za građane je jedina nada da Vlada FBiH ukine PDV ili da KS subvencionira cijene plina.

Ministar komunalne privrede KS Enver Hadžiahmetović nedavno je rekao je da će nakon detaljnih analiza vladi dostaviti zahtjev za subvencioniranje povećanje cijene plina u Kantonu Sarajevo.

“Mi ćemo učiniti sve da vladi dostavimo informaciju ili zahtjev da se ide na neki način u subvenciju cijene onoliko koliko mi možemo podnijeti kao vlada. Moramo izvršiti dobre analize, vidjeti koji su to projekti koje nismo pokrenuli da ih možda prolongiramo, pa da sredstva koja imamo usmjerimo u subvenciju”, rekao je.

On kaže da se ovakva povećanja cijena nisu mogla predvidjeti ili ostaviti u rezervi sredstva koji bi bila korištena u ove svrhe. I sa ovim povećanjima kažu da plin ostaje kao najjeftiniji energent za grijanje.

(Akta.ba)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prijedlog Ministarstva za poljoprivredu, šumarstvo i vodoprivredu, na današnjoj sjednici usvojila je odluke o raspodjeli sredstava poticaja za poljoprivredne proizvodnje u ukupnom iznosu 1.346.475,00 KM.

Resorni ministar Mirsad Hadžić naglasio je da su se, nakon rebalansa Budžeta i dopune Programa poticaja u poljoprivredu za 2022. godinu, stekli uslovi za isplatu prvih poticajnih mjera za tekuću godinu.

-Najznačajnija odluka je isplata poticaja farmerima za podršku proljetnoj sjetvi, kojih je obuhvaćeno 192. Ta mjera je produžena pa oni koji su zakasnili ili stekli uslove mogu se i dalje prijaviti. Rok je produžen do 1. septembra. Donesene su i odluke za poticaje svinjogojstvu, voćarstvo, udruženjima pčelara za njihove projekte - rekao je ministar Hadžić.

Za podršku registrovanim farmama goveda odobreno je 1.051.500,00 KM, registrovanu ovčarsku ili kozarsku proizvodnju 126.000,00 KM, projekte u oblasti pčelarstva 60.000,00 KM, proljetnu sjetvu 57.375,00 KM, nerealizovane zahtjeve iz prethodnog perioda i pomoć u posebnim okolnostima 33.600,00 KM te registrovanu svinjogojsku proizvodnju 18.000,00 KM.

-Današnje su odluke prve odluke prema našim poljoprivrednim proizvođačima. Očekujemo da ćemo do kraja ovog mjeseca završiti odluke za oko 80 posto poticajnih mjera te samim time steći pravo na isplatu. Ukupan iznos budžeta za poljoprivredu je 4.650.000 KM - napomenuo je Hadžić.

Najavio je da će ovo ministarstvo u narednih 15 dana donijeti Program poticaja za jesenju sjetvu.

Press služba ZDK