A.A.
Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je po hitnom postupku i glasovima svih prisutnih zastupnika Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom ZDK-a, čime su se stekli uslovi za isplatu porodiljnih naknada u iznosu od 1.000,00 KM za sve porodilje u ovom kantonu.
Skupština je krajem prošlog mjeseca usvojila rebalans budžeta za 2022. godinu kojim su osigurana potrebna sredstva, a primjena zakona s usvojenim izmjenama počet će od 1. septembra ove godine. Porodiljne naknade bit će isplaćivane svim zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u istom iznosu.
- Zakon predviđa da se naknada plaće zaposlenim porodiljama sada utvrđuje u visini od 1.000 KM mjesečno, za vrijeme trajanja porodiljskog odsustva, što je znatno povoljnije rješenje u odnosu na dosadašnje. Također, da se novčana pomoć ženi-majci koja nije u radnom odnosu ostvaruje u visini od 1.000 KM - najduže 12 mjeseci od dana rođenja djeteta. Prava na naknadu, u skladu sa zakonom, mogu ostvariti sve porodilje koje ranije nisu ispunjavale uslove za ostvarivanje ovog prava - bilo po osnovu imovinskog cenzusa ili zbog neispunjavanja u pogledu radnog staža ili porodilja, jednostavno, nije podnosila zahtjev. Također su propisani povoljniji uslovi i iznosi za ostvarivanje navedenog prava te omogućeno da u izuzetnim okolnostima - smrti majke, napuštanje djeteta…ovo pravo može ostvariti otac djeteta, ako je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavnaje, što do sada nije bilo regulisano - napomenula je resorna ministrica Azra Sinanović.
Ostvarivanje prava na porodiljsku naknadu iz budžeta ZDK omogućeno je i ženama-povratnicama iz ZDK-a na teritoriju entiteta Republika Srpska, ako je sjedište njenog poslodavca na području ZDK-a, ukoliko isto pravo ne mogu ostvariti u mjestima povratka, a što, napomenula je ministrica Sinanović, nije bilo regulisano dosadašnjim zakonom.
Ministarstvo je, napomenula je, uputilo dopis centrima za socijalni rad i općinskim službama da "pravovremeno organizuju svoje poslovanje i pripreme za zamjenu ovih rješenja". Dužni su, podvukla je, u roku od 45 dana od dana stupanja na snagu izmjena i dopuna pomenutog zakona, zamijeniti dosadašnja rješenja novim rješenjima te ih uskladiti sa zakonom. Zaposlenim će se porodiljama, istakla je, vršiti uplata doprinosa u skladu sa zakonom.
- Prijedlog zakona predviđa i uvećanje za 20 posto za svako rođeno dijete majci koja rodi blizance, treće i svako sljedeće dijete - dodala je Sinanović.
Premijer Mirnes Bašić izrazio je zadovoljstvo što su institucije ZDK-a završile sve potrebne procedure kako bi porodilje dobile znatno veće porodiljne naknade.
-Nismo mogli bolje završiti ovaj mandat. Ima i drugih zakona, programa i aktivnosti koje je Vlada uradila u ovom mandatu, ali je ovo, mogu reći, srcu najdraža i najbliža, jer će porodilje na području ZDK-a imati 1.000,00 kao porodilje u Sarajevu, Tuzli i drugim kantonima koji su uveli ovu naknadu - rekao je premijer Bašić.
Naveo je da je Vlada za ovu godinu rebalansom budžeta osigurala potrebnih dodatnih 11 miliona KM za isplatu porodiljnih naknada, te da će sredstva biti osigurana i za najmanje naredne tri godine.
- Od Federalnog ministarstva finansija smo dobili trogodišnju projekciju punjenja budžeta i odgovorno tvrdim da će za ove namjene biti dovoljno sredstava u budžetu ZDK-a i u narednom četvorogodišnjem mandatu - kazao je premijer Bašić.
Naglasio je da će jedan od izvora finansiranja biti i dodatna sredstva od 20 miliona KM koje će Zenički-dobojski kanton dobiti naredne godine po osnovu izmjena Zakona o pripadnosti javnih prihoda u FBiH.
Press služba ZDK
Danas, 24. avgusta, ponovo se sjećamo našeg Fahrudina Hrvića, osnivača i direktora Antena Radija.
Navršava se šest godina otkako nas je napustio a nama, njegovim kolegama u redakciji, se čini kao da je bilo jučer. Ipak, kada pogledamo to kroz prizmu zbivanja od kako nije sa nama, onda je to dugo, predugo...
Vjerujemo da ne nedostaje samo nama nego i mnogima od vas koji su ga se sjetili danas i u mislima i u dovama.
Hvala svima vama koji ste tada bili a i ostali uz nas.
Našem Fahki veliki rahmet.
Skupština ZDK usvaja izmjene zakona potrebnih za isplatu porodiljnih naknada od 1.000 KM
24 Avg 2022U sjedištu institucija Zeničko-dobojskog kantona počela je sjednica Skupštine ZDK, na čijem će se dnevnom redu danas naći samo tri tačke.
Nakon što su prije 20 dana usvojili rebalans budžeta za 2022. godinu te u sklopu njega i obavezu isplate porodiljnih naknada na mjesečnom nivou od 1.000 KM, zastupnici će danas po hitnom postupku usvajati i zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice s djecom.
Izmjenama pomenutog zakona stvorit će se i zakonski uslovi da se, već od 1. septembra ove godine, počnu isplaćivati porodiljne naknade zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u istom iznosu, godinu dana od rođenja djeteta ili do povratka majki na posao, a što će ostati zakonska obaveza i za naredni period.
Danas će se usvajati, također po skraćenom postupku, i prijedlog zakona o izmjenama Zakona o naučnoistraživačkoj djelatnosti ZDK, kao i Odluka o osnivanju Turističke zajednice ZDK. Skupština je ranije ove godine usvojila Zakon o turizmu ZDK, kojim je predviđeno osnivanje Turističke zajednice ZDK te i osnivanje turističkih zajednica u općinama i gradovima tog kantona.
Zajednička komisija oba doma Parlamentarne skupštine BiH za usaglašavanje teksta Zakona o dopunama Zakona o porezu na dodatu vrijednost /PDV/ usaglasila je danas uvođenje diferencirane stope PDV-a u BiH od nula odsto na osnovne životne namirice, hranu i opremu za djecu, sjemenski i sadni materijal, te od 22 odsto na luksuznu robu.
Na ostale proizvode i usluge primjenjivala bi se dosadašnja jedinstvena stopa PDV-a od 17 odsto.
Prema usaglašenim dopunama Zakona, Uprava za indirektno oporezivanje /UIO/ BiH zadužena je da precizira na koju će se robu primjenjivati ove stope PDV-a, čija je primjena vremenski ograničena do 31. decembra.
Na inicijativu SDS-a, Predstavnički dom Parlamentarne skupštine BiH usvojio je uvođenje stope od pet odsto za prvu kategoriju proizvoda, te stope od 22 odsto za luksuzne proizvode.
Nakon što je Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH usvojio amandmane srpskog delegata Dušanke Majkić o uvođenju nulte poreske stope za prvu kategoriju proizvoda i ograničavanje primjene zakona do 31. decembra, te davanje UIO da precizira proizvode na koje će se primjenjivati nove poreske stope, uslijedilo je formiranje Zajedničke komisije oba parlamentarna doma za usaglašavanje teksta zakona.
Poslanik SDS-a Mirko Šarović, koji je pozdravio usvajanje nulte poreske stope, rekao je novinarima da je nezadovoljan vremenskim ograničavanjem primjene zakona, te najavio da će odmah u Predstavničkom domu biti pokrenuta procedura da se dogovorena nulta stopa PDV-a primjenjuje trajno.
Prema njegovim riječima, problem je i to što što UIO treba da precizira na koje će se proizvode primjenjivati diferencirane poreske stope umjesto dosadašnje opšte od 17 odsto.
"S obzirom na to da je iz UIO najavljeno za to potrebno vrijeme, osnovano sumnjamo da do primjene nulte, odnosno diferencirane stope ne bi moglo doći u vremenskom roku predviđenom za primjenu zakona, odnosno do kraja godine", rekao je Šarović.
(akta.ba)
Nakon brojnih zahtjeva građana i trgovaca Vijeće ministara BiH je 15. juna donijelo odluku kojom se ograničio izvoz ogrjevnog drveta, peleta i koja je trebala ograničiti cijene na domaćem tržištu. Više od dva mjeseca nakon odluke cijene su i dalje iste.
Kada je Vijeće ministara Bosne i Hercegovine 15. juna ove godine donijelo odluku o privremenoj zabrani izvoza određenih šumskih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta očekivanje građana je bilo da će doći do smanjivanja cijena što bi omogućilo barem mali predah već dobro pritisnutim budžetima.
"Zabrana izvoza i oblovine i peleta i ogrjevnog drveta uvodi se iz prostog razloga što je pelet poskupio 155 posto u odnosu na prošlu godinu. Izvoz je povećan za 78 posto sa tendencijom daljnjeg povećanja. I ogrjevno drvo je poskupilo za blizu 40 posto. Za oblovinu je cijena porasla za skoro 400 posto, a izvoz porastao za blizu pet posto. Da nismo donijeli ovakvu mjeru, šta bi naši građani?", kazao je tada ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa Staša Košarac.
Pitanje koje je ministar Košarac postavio "Šta bi naši građani?" ostalo je i dalje neodgovoreno jer do snižavanja cijena nije došlo.
Kao jedan od razloga zašto nije došlo do snižavanja cijena na tržištu navedena je i izmjena odluke o zabrani izvoza. Izmjenom su iz zabrane izvoza izuzeti drveni briketi. Kako je proizvodnja drvenih briketa jednostavnija od proizvodnje peleta to je omogućilo proizvođačima da se lagano prebace na briket i nastave izvoziti kao i ranije.
Federalna tržišni inspektorat izvršio je inspekcijski nadzor kod 14 proizvođača i trgovaca, te kako je krajem jula izvjestio ministar trgovine Zlatan Vujanović kod većine kontrolisanih subjekata je utvrđen niz nepravilnosti i nedostataka.
Tada je ministar Vujanović zaprijetio da će ukoliko do 24. septembra ne dođe do ispoljavanja ekonomskog patriotizma, Vlada FBiH će predložiti nove mjere zaštite građana, ne isključujući i najrestriktivnije zakonske mjere, te zahtjev za produženje trajanja Odluke Vijeće ministara BiH o zabrani izvoza ogrijevnog materijala do kraja ove godine.
Ipak, sve ove najave i priče i dalje ne pružaju građanima toliko potrebno olakšanje. Neki proizvođači ostvaruju ekstra profit, a vlastima nedostaje ili volje ili sposobnosti da se pozabave sa ključnim pitanjima za budžete građana.
Kao jednu od osnovnih karateristika domaćih vlasti može se navesti spora rekacija. Cijene ogrjeva je već u proljeće ove godine bila duplo veća u odnosu na 2021. godinu. Vlastima su trebali mjeseci da uvedu mjeru zabrane izvoza, koja nije bila apsolutna, a zatim i da tu istu mjeru dodatno oslabe izuzimanjem drvenih briketa.
Čak i ako je postojala dobra volja kod vlasti da se kroz odluku o zabrani voza određenih šumskih drvnih sortimenata, ogrjevnog drveta i proizvoda od drveta pomogne građanima to se nije desilo, pa i ne mogu dobiti pozitivnu ocjenu.
(klix.ba)
Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 25.08.2022.(četvrtak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:
- PJD Doboj-Jug
Trafo područje Matuzići škola br.9006, od 08:00 do 14:00 sati
Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.
IZVJEŠTAJ
PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA
OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)
|
Red. Broj |
VRSTA INFORMACIJE |
DNEVNO STANJE |
|
|
1. |
Prirodne nepogode i druge pojave i događaji |
/ |
|
|
2. |
Stanje puteva |
Magistralni put M-17: Šamac-Sarajevo i magistralni put M-4: Doboj-Banja Luka: suhi. Regionalni put RP-474: Novi Šeher-Prnjavor: suh. Lokalni putevi: suhi. Saobraćaj se jutros odvija po suhim putevima i bez posebnih ograničenja. |
|
|
3. |
Klimatološki i drugi uslovi |
Stanje u 08:00 sati: oblačno; -Temperatura zraka u 08:00 sati: 18ºC; -Relativna vlažnost: 100%; -Relativni pritisak: 1016 mbar; -Pravac i brzina vjetra: - m/s; -Količina padavina za protekla 24 sata: 0,5 lit/m2; -Vodostaj rijeka: BOSNA, USORA,TEŠANJKA -U granicama normalnog. Vodostaj Usore u Kaloševiću jutros je iznosio 72 cm. |
|
|
4. |
Informacije iz Policijske uprave |
U protekla 24 sata na području općine evidentirano je: - 1 krivično djelo, - 2 saobraćajne nezgode sa materijalnom štetom, - 1 narušavanje javnog reda i mira i - 5 prijava građana. |
|
|
5. |
Informacije iz Službe hitne pomoći i porođajnog odjela |
-Služba hitne pomoći u protekla 24 sata evidentirala je 58 intervencija, od toga 3 zbog povreda. U bolnicu su upućene 4 osobe. |
|
|
6. |
Snabdjevanje energentima, vodom i stanje telefonskih veza |
ELEKTRIČNA ENERGIJA- Uredno snabdjevanje. VODA- Snabdjevanje vodom korisnika vodovodnih sistema Tešanj, Jelah i Kraševo jutros se vrši uredno i ista zadovoljava zahtjeve Pravilnika o zdravstvenoj ispravnosti vode za piće. TELEFONSKE VEZE- Uredno funkcionišu. |
|
|
7. |
Ostale informacije |
/ |
|
Završne večeri Festivala održat će se 09. septembra (veče narodne muzike) i 10. septembra (veče zabavne muzike).
"Studentsko ljeto" kao festival mladih i neafirmisanih pjevača tadašnje države (Jugoslavije) održan je 1964. godine kada je grupa maglajskih studenata odlučila napraviti kulturnu manifestaciju.
https://www.instagram.com/p/Cgj8jT8I2i7
Danas je ovo jedan od najstarijih festivala u Bosni i Hercegovini. Od 1997. godine prerasta u kulturnu manifestaciju koja traje nekoliko mjeseci sa nizom kulturnih sadržaja, te je zapravo takmičenje pjevača amatera koje se održava dvije noći zaredom.
NEKADAŠNJI UČESNICI FESTIVALA
Mnogi učesnici “Studentskog ljeta”, tada još kao neafirmisani pjevači, danas su veliki stvaraoci sa zapaženom karijerom, kao što su: Severina, Lepa Brena, Željko Samardžić Đulijano, Asim Brkan, Omer Livnjak, Hasiba Agić, Goran Gerin, Šerif Konjević, Alma Čardžić, Dobrivoje Topalović, Daniel, Slađana Milošević, Marija Mihajlović i drugi.
Voditelji festivala bila su najveća imena bh. I jugoslovenskog novinarstva: Oliver Mlakar, Svetislav Vuković, Mića Orlović, Milovan Ilić Minimaks, Senad Hadžifejzović, Deana Vukotić, Sanja Damić, Zoran Kapetanović i mnogi drugi.
Kao članovi stručnog žirija bili su: Ismet Arnautalić, Damjan Babić, Jovan Adamov, Kostadin Kostadinovski, Julio Marić, Milenko Prodanović, Mojmir Sepe, Slobodan Vujović, Zvonko Kovačić, Stevan Burka, Dževad Šabanagić, Gertruda Munitić, Ashar Kurtović, Asim Horozić, Ognjen Bomoštar, Hana Čizmić i mnogi drugi.
Orkestri koji su pratili izvođače bili su članovi orkestara svih centara nekadašnje JRT.
U MAGLAJ OVE GODINE DOLAZE UČESNICI IZ CIJELE REGIJE
Festival mladih i neafirmisanih pjevača najstariji je festival u Bosni i Hercegovini. „Studentsko ljeto“ nekada je bila kruna svih amaterskih festivala koji su se održavali kako u BiH tako i zemljama regiona. U Maglaj ove godine dolaze izvođači sa prostora Slovenije, Sjeverne Makedonije, Srbije, Hrvatske, Crne Gore te Bosne i Hercegovine.
Maglaj će ugostiti mlade izvođače-debitante sa splitskog festivala, krapinskog, ohridskog festivala, slovenačkog i hrvatskog izdanja šou programa „Ja imat talenat“ te „A strana“ i „The Voice“ Hrvatska. Dolazi nam i nekoliko učesnika „Zvezda Granda“. Neki će naustupiti sa autorskim pjesmama, biće i sevdalinke, narodne pjesme, domaćih i svjetskih hitova. Sve se pjeva uživo, bez matrice i play back-a, a učesnike će pratiti festivalski orkestar pod ravnanjem prof. Amira Muhareremovića, koji je zajedno sa Amilom Efendić raspisao aranžmane za festivalski orkestar. Festival će se ove godine održati 09. I 10. Septembra 2022. I dok se mnogi festivali gase, Maglaj živi “Studentsko ljeto”.
Poskupljenja u Bosni i Hercegovini ne prestaju. Izazov je zadovoljiti osnovne životne potrebe sa sredstvima s kojima raspolažemo u kućnom budžetu. I dalje izostaju konkretne ekonomske mjere koje bi utjecale na bolji životni standard građana, javlja BHRT.
Vlast poteže populističke mjere i posvećena je predstojećim izborima u Bosni i Hercegovini. Ovo je ocjena ekonomskih analitičara. Šta možemo očekivati na zimu?
Kupovina osnovnog i najpotrebnijeg. Novčanik sve prazniji, cijene sve više. To su glavni komentari građana širom Bosne i Hercegovine. Žale se na visoke cijene osnovnih životnih namirnica. Plaši ih dolazak zime koja je ekonomski neizvjesna. Vlast je prema njihovom mišljenju još jednom pokazala koliko ne vodi brigu o građanima.
Cijene proizvoda na svjetskom tržištu drastično opadaju – u Bosni i Hercegovini poskupljuju. Cijena goriva na svjetskom tržištu znatno je opala. Na benzinskim pumpama u BiH jedva primjetno.
Konkretni potezi pomoći građanima u oba entiteta ogledaju se u jednokratnoj pomoći. Akcize na gorivo još nisu ukinute. O garantovanom otkupu poljoprivrednih proizvoda vjerovatno se i ne razmišlja. Izostaju sistemska rješenja.
Jednokratna pomoć – gašenje požara. Mnogo je šansi propušteno. Izostale su jedinstvene ekonomske politike na nivou entiteta kao i sistemske mjere. Zato smo danas opijeni ali još ne znamo od čega. To je ocjena ekonomskog stanja u Bosni i Hercegovini.
Stopa inflacije u Bosni i Hercegovini iznosi 13,9 odsto. Globalni prosjek je 7,7 odsto. Procjena je da inflacija neće jenjavati. Alarma je previše, ali vlast kao da ih ne čuje. I dalje su svi potezi usmjereni za što bolje pozicioniranje pred start – 2. oktobra.
