- 1685. Rođen Johann Sebastian Bach, na čijem djelu se temelji njemačka glazbena tradicija. Suvremenici su ga cjenili kao virtuoznog orguljaša, a vrijednost njegovog glazbenog djela otkrivena je početkom 19. stoljeća u doba glazbenog romantizma.

- 43. p.n.e. Rođen Publije Ovidije Nazon, jedan od najvećih rimskih pjesnika i jedan od najčuvenijih autora stihova o ljubavi u svjetskoj literaturi. Najpoznatije djelo mu je "Metamorfoze". 

- 1796. Republika Francuska donijela Dekret o slobodi tiska, koji je po dolasku Napoleona na vlast dvije godine kasnije prestao da važi, a tisak je podvrgnut strogoj cenzuri. 

- 1850. Rođen je čehoslovački državnik i filozof Tomaš Masarik, profesor Praškog uiniverziteta, borac za neovisnost i prvi predsjednik Čehoslovačke (1918.-1935.). 

- 1475. Rođen je talijanski vajar, slikar, arhitekta i pisac Micelangelo Buonarotti. Opsjednut ljudskim tijelom, stvorio je monumentalnu sliku čovjeka kao Herkula i heroja, centralni lik Božjeg svemira. Michelangelo je, pored Leonarda da Vincija, jedan od najinspirativnijih umjetnika talijanske kasne renesanse, kao i svijeta umjetnosti općenito, s uzorom u svom prethodniku Donatellu.

- 1133. Rođen je engleski kralj Henry II Plantagenet, osnivač dinastije Plantageneta.

- 1677. Umro nizozemski filozof Baruch de Spinoza, jedan od najznačajnijih i najdosljednijih predstavnika racionalističke i monističke filozofije. Osnovna misao njegove filozofije izražena je u djelu Etika, posmrtno objavljenom, u kojem strogo racionalistički izlaže svoje učenje po kojem su Bog i priroda identični, a svijet beskonačan.

- 1473. Rođen poljski astronom Nikola Kopernik, prvi teoretik heliocentričnog sustava, nove slike svijeta kojom utemeljuje modernu astronomiju. Njegovo učenje bilo je u suprotnosti s crkvenom naukom o Zemlji kao središtu svijeta, zbog čega su mnogi njegovi sljedbenici stradali kao žrtve katoličke inkvizicije. Crkva je 1616. zabranila sva djela koja su se temeljila na Kopernikovim pogledima. Zabrana je skinuta 1757. godine.

- 1804. U Konigsbergu umro njemački filozof Immanuel Kant. Iz tvrdnje po kojoj se samo dobra volja kao autonomna može apsolutno pokazati dobrom, Kant dolazi do kategoričnosti svoga temeljnog moralnog zakona, do čuvenog kategoričkog imperativa: "Radi tako da bi maksima tvoga djelovanja s pomoću tvoje volje trebala postati općim prirodnim zakonom." Glavna djela su mu "Kritika čistog uma", "Kritika praktičnog uma" i "Kritika rasudne moći".

- 1792. Austrija i Pruska sklopile su savez protiv revolucionarne Francuske u strahu od širenja ideja građanske revolucije. To je bila prva od šest koalicija u koje su kasnije, protiv Napoleona, ušle i Rusija, Engleska i Turska i druge manje europske zemlje.