Vlada Republike Srbije uvela je zabranu izvoza svježeg mlijeka te povećala cijene. Bosna i Hercegovina je jedna od zemalja koja uvozi mlijeko od ovog susjeda.

"U cilju omogućavanja redovnog snabdjevanja stanovništva mlijekom i sprečavanja odliva sirovine van granica zemlje, Vlada Republike Srbije donijela je odluku o zabrani izvoza sirovog i pasterizovanog mlijeka, osim za Republiku Sjevernu Makedoniju i Republiku Albaniju“, saopštila je Vlada Srbije.

Srbija je odlučila poštedjeti zemlje "Otvorenog Balkana" ove zabrane, što pokazuje da će imati države regiona koje su dio inicijative imati privilegije. BiH je, uprkos pozivima, odbila da bude dio ove inicijative.

Proizvođači mlijeka u Srbiji kažu da je ova nestašica mlijeka "uvertira" i da će biti sve gore, pošto je taj sektor uništen. U Privrednoj komori Srbije apeluju na građane da ne stvaraju zalihe i kažu da je riječ o kratkotrajnom poremećaju na tržištu.

Vlada Srbije je donijela odluku i o povećanju cijena mlijeka.

Dugotrajno mlijeko sa 2,8 odsto mliječne masti od sada će, umjesto 119,99 dinara (2 KM), koštati najviše 128,99 dinara (2,14 KM), propisala je danas Vlada Srbije izmjenom Uredbe o ograničenju visine cijena osnovnih životnih namirnica. Istovremeno, država je smanjila trgovcima maržu na sve vrste dugotrajnih mlijeka sa 12 odsto na maksimum pet odsto.

Nova maksimalna cijena mlijeka važiće od srijede, 7. septembra – dan poslije objave u Službenom glasniku.

Kompanija Imlek, čije mlijeko se uvozi i u BiH, saopštila je danas da je proizvodnja sirovog mlijeka u Srbiji smanjena zbog rasta troškova, prije svega zbog poskupljenja stočne hrane, da je to uzrok smanjenog otkupa od proizvođača, ali da nema trajne nestašice mlijeka.

(akta.ba)

Zakon o izmjenama i dopunama Zakona o socijalnoj zaštiti, zaštiti civilnih žrtava rata i zaštiti porodice sa djecom Zeničko-dobojskog kantona stupio je na snagu 3. septembra ove godine, ali će se primjenjivati retroaktovno od 1. septembra – kazala je u razgovoru za Fenu ministrica rada i socijalne skrbi ZDK-a Azra Sinanović.

Ministarstvo je, međutim, već nakon utvrđivanja samog teksta tog zakona obavijestilo sve prvostepene organe, odnosno centre i nadležne službe socijalne zaštite da poduzmu aktivnosti te izvrše reorganizaciju poslova i zadataka kako bi se pravovremeno pristupilo provedbi.

Skupština ZDK-a spomenute je izmjene usvojila na sjednici od 24. augusta ove godine, a u skladu s početkom augusta usvojenim rebalansiranim budžetom ZDK-a u kojem je osiguran novac za isplatu porodiljnih naknada zaposlenim i nezaposlenim porodiljama u identičnom iznosu od po 1.000 KM mjesečno, najduže 12 mjeseci ili do povratka zaposlenih majki na posao.

– Danom stupanja na snagu ovog zakona, Ministarstvo je dostavilo Upute o postupanju u primjeni, kao i nove obrasce za podnošenje zahtjeva. Sve porodilje koje podnesu zahtjev u periodu od 60 dana od dana primjene zakona moći će ostvariti naknadu plaće ili pomoć u iznosu od 1.000 KM – navela je ministrica Sinanović.

Prvostepeni organi po službenoj su dužnosti obavezni da u roku od 45 dana, od dana stupanja na snagu izmijenjenog zakona, izvrše zamjenu rješenja.

-Trenutno, prvostepeni organi mijenjaju važeća rješenja i prema propisanim procedurama će izvršiti trebovanja sredstava. Ovisno o prispjelim trebovanjima potrebnih sredstava centara za socijalni rad i nadležnih službi, zavisi i dinamika isplata naknada i pomoći.
Sve porodilje koje dobiju rješenje u septembru, moći će očekivati i isplatu naknada i pomoći početkom novembra, a eventualno i ranije – najavljuje Sinanović.

Prvostepeni organi trenutno su, dodaje, u postupku zamjene rješenja za 1.258 porodilja koje su u radnom odnosu te 207 rješenja porodilja koje nisu u radnom odnosu, a što je ukupno 1.465 porodilja.

-Međutim, s obzirom da je novo zakonsko rješenje znatno povoljnjije i da je otvorena mogućnost da pravo ostvare sve porodilje koje imaju djecu uzrasta do godine dana, očekujemo da bi oko 3.200 porodilja moglo ostvariti propisanu naknadu u iznosu 1.000 KM mjesečno – ističe resorna ministrica.

Prvostepeni organi, kazala je, pravovremeno su upoznati te su već pristupili reorganizaciju poslova i zadataka, odnosno iznalaženju boljih tehničkih i drugih rješenja.

-Prema našim informacijama, nema poteškoća i rješenja bi trebala biti zamijenjena tokom septembra, dakle prije isteka roka od 45 dana, a kako je to propisano zakonom. Ministarstvo je proslijedilo Uputstvo za postupanje u provedbi ovog zakona te sve obrasce potrebne za podnošenje zahtjeva – napomenula je.

Kantonalni zakon uskladili su sa Zakonom o materijalnoj podršci porodicama s djecom u Federaciji Bosne i Hercegovine, od 01. 07. 2022. godine, a prava na naknadu mogu ostvariti sve porodilje.

-Sve zaposlene i nezaposlene porodilje, koje ranije nisu ispunjavale uslove za ostvarivanje ovog prava – bilo po osnovu imovinskog cenzusa ili zbog neispunjavanja uslova u pogledu radnog staža ili porodilja nije podnosila zahtjev – sada mogu ostvariti pravo na naknadu od 1.000 KM. Propisani su povoljniji uslovi i iznosi za ostvarivanje navedenog prava te omogućeno da, u izuzetnim okolnostima – smrti majke, napuštanja djeteta…, pravo može ostvariti i otac djeteta ukoliko je prijavljen na evidenciji nadležne službe za zapošljavanje. To do sada nije bilo regulisano – ističe Sinanović.

Pravo na porodiljnu naknadu, dodaje, omogućeno je i ženama povratnicama iz ZDK-a na područje entiteta Republika Srpska, koje će predmetno prava ostvarivati iz Budžeta ZDK-a ako je sjedište njihovog poslodavca na području ZDK-a te ukoliko isto pravo ne mogu ostvariti u mjestima povratka u RS-u, što također u dosadašnoj praksi nije bilo regulisano.

-Te porodilje podnose zahtjev u nadležni centar prema sjedištu poslodavca. Zakonom je propisano i da se porodiljama koje rode blizance, treće i svako slijedeće dijete, novčana pomoć na mjesečnom nivou uvećava za 20 posto za svako novorođeno dijete. Omogućeno je pravo i na zdravstveno osiguranje za porodilje koje nisu u radnom odnosu za vrijeme trudnoće, porođaja i uzrasta djeteta do godinu dana, ukoliko ne mogu biti osigurane po drugom osnovu. Propisano je da se mjesečna naknada roditelja-njegovatelja ne uzima u primanja, kao i to da hranitelj koji je srodnik hranjeniku ne učestvuje u finansiranju njegovog izdržavanja – kaže Sinanović.

ZDK je, podsjeća ona, drugi kanton u FBiH koji je u tekst svog zakona ugradio “reformske odredbe o načinu procjene, podrške i upućivanja djece sa teškoćama u razvoju, u skladu sa Međunarodnom klasifikacijom funkcioniranja, invaliditeta i zdravlja“. To će se realizirati na način da će na području tog kantona jedno stručno tijelo vršiti procjenu djecu i u koordinaciji sa ustanovama zdravstva, obrazovanja i socijalne zaštite prikupljati potrebne podatke te u kontinuitetu “pružati podršku djeci s teškoćama u razvoju – od detekcije poteškoće do 15 godine života djece“.

U Bosni i Hercegovini danas će preovladavati sunčano vrijeme uz malu do umjerenu naoblaku, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Dio prijepodneva po kotlinama će biti magle. U večernjim satima se očekuje jače naoblačenje koje će tokom noći na petak usloviti kišu, pljuskove i grmljavinu.

Jače grmljavinsko nevrijeme je izgledno u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Vjetar slab do umjerene jačine južnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 27 i 33 stepena Celzijusova.

U Sarajevu pretežno sunčano. Krajem dana se očekuje naoblačenje. Najviša dnevna temperatura zraka oko 30 stepeni Celzijusovih.

U petak se očekuje pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Lokalno su moguće i intenzivnije padavine. Jutarnja temperatura od 14 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28 stepeni.

U subotu umjereno, ponegdje pretežno oblačno vrijeme sa lokalnim pljuskovima. Jutarnja temperatura od 14 do 19, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 27, na jugu do 30 stepeni Celzijusovih.

U nedjelju umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa pljuskovima i grmljavinom. Jutarnja temperatura od 12 do 17, na jugu do 19, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 29 stepeni.

U povodu općinskog praznika 9. septembra – Dana oslobođenja općine Tešanj od fašizma upućujemo iskrene čestitke svim građanima naše općine u zemlji i inostranstvu, a posebno živim učesnicima Narodnooslobodilačke borbe 1941-1944.

Ponosno podsjećamo na naš historijski kontinuitet u borbi za dobro, a protiv zla. Sjećanje na 9. septembar nas prije svega podsjeća na one koji su položili svoje živote u borbi protiv fašizma tokom Narodnooslobodilačke borbe, a istovremeno i na sve one koji su položili svoj život u odbrani tokom 1992-1995. braneći Bosnu i Hercegovinu, svoju porodicu i zajedničke vrijednosti.

Općina Tešanj danas ima jasnu viziju i jasne ciljeve, ali i snagu u ljudskim i drugim resursima.

Još jednom svim građanima čestitamo 9. septembar – Dan oslobođenja!

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA                           OPĆINSKI NAČELNIK

        Amir Kurtić, dipl. ing. elteh.                                              mr.sc. Suad Huskić

Već nekoliko mjeseci u rudnicima Kreka Tuzla nestašica je uglja za prodaju domaćinstvima. Pokazuju to i stotine kamiona koji čekaju utovar na tuzlanskim rudnicima. Građani u strahu da će zimu dočekati bez ogreva. Iz EP kažu da je prioritet široka potrošnja, termoelektrane, škole, bonnice. Tek nakon toga komercijalna prodaja, izvještava O kanal.

Sead Alibašić živi u naselju Dubrave, stotinjak metara od rudnika. Kaže da nije nabavio ugalj jer ga nema, a i cijena je previsoka, tvrdi.

"Voze za Srbiju, voze ne znam ni ja gdje, a za nas mještane nema. Ne znam kako ćemo zimu prezimiti. Vjerujte da je i toliko ugalj skup, otišla je cijena, ja ne znam kako će mnogi izaći na kraj", rekao je Sead Avdibašić, mještanin naselja Dubrave.

Ispred kapija rudnika Šikulje, danima, na utovar čeka stotinjak kamiona. Apeluju na upravu EP da krene u ozbiljniju prodaju, jer kako kažu prevoznici, dnevno se utovari tek nekoliko kamiona.

"Nije gora situacija bila, sad ti narodu lažeš. Nema ništa drugo osim ovog rudnika Šikulje, svi su za nas rudnici zatvoreni. Banovići nešto malo imaju ali i to ide za Srbiju. Kad kažeš ljudima nema uglja, postaješ nepošten kod mušterija i firmi sa kojima radimo", kazao je Sevledin Kurtić, prevoznik.

Iz Sindikata rudara Rudnika Kreka kažu da je nedostatak uglja posljedica neulaganja u rudnike.

"Žalosno je i skoro nemoguće objasniti ljudima da se na kantonu gdje se vadi uglaj i gdje to stanovništvo osjeti posljedice vađenja uglja, taj ugalj ne mogu kupiti", izjavio je Zuhdija Tokić, predsjednik Sindikata rudara Rudnika Kreka.

Kriza, pojačana potrošnja i strah od nestašice uglja dodatno su pojačali brige stanovništva, a globalni trend zamjene uglja drugim energentima, zahvatio je našu zemlju.

"Mi smo uspostavili prioritete. Prioritetu su Elektroprivreda BiH, javna potrošnja, a tu govorimo o ustanovama školama, zavodima i bolnicama i široka potrošnja – domaćinstva. Tek ako nakon toga nešto ostane, može se prodavati kao komercijalni ugalj ili izvoziti", kaže Admir Andelija, generalni direktor Elektroprivrede BiH.

Iako je proizvodnja u rudnicima Kreka zadovoljavajuća, uzevši u obzir prosjek iz prethodnih godina, uglja evidentno je nema dovoljno. Posljedice će snositi građani, od kojih mnogi, kako zbog nestašice tako i zbog visokih cijena, ove godine neće moći nabaviti ugalj za ogrev.

Nova školska godina za osnovce i srednjoškolce na području Zeničko-dobojskog kantona počinje sutra. Prvog septembra u školske klupe će u odnosu na ranije godine nešto veći broj prvačića dok je prema statističkim podacima u ovom kantonu nastavljen negativni trend broja upisanih učenika u osnovne i srednje škole. S druge strane, kroz udžbeničku politiku, ulaganja u renoviranje i adaptaciju školskih objekata te unaprjeđenje materijalnog statusa uposlenika nadležni nastoje unaprijediti obrazovni sektor u ovom kantonu.

U 65 osnovnih javnih i privatnih škola u ZDK-u za narednu školsku godinu upisan je 3.051 prvačić, dok je prvi put broj upisanih učenika manji od 29.000.

„Ohrabrujuće je da smo imali veći broj prvačića u odnosu na prošlu godinu. Nadam se da će se ovaj trend nastaviti. Bilježimo blagi pad broja ukupno, ali smo dobili veći broj prvaćiča u odnosu na prošlu godinu“, ističe prof. dr. Spahija Kozlić, ministar za nauku, obrazovanje, kulturu i sport ZDK-a (SDA).

Kontinuirani pad broja osnovaca u protekle četiri godine je evidentan i po broju upisanih učenika u srednje škole. U prve razrede ove godine upisano je 2.903, a ukupno bi srednje škole trebalo pohađati 10.734 đaka.

Razlog je to za problem tehnološkog viška nastavnog osoblja koji resorno ministarstvo u saradnji sa strukovnim sindikatom rješava programom zbrinjavanja.

„Nastavnici su dopunjavali norme u različitim mjestima i školama. I ove godine smo riješili na način da smo zadržali po standardima i normativima broj učenika koji smo imali prošle godine“, dodaje Kozlić.

„Ostaje problem koji je evidentan, a to je da se smanjuje broj učenika. Imamo mnogo zaposlenih radnika, nastavnika, učitelja, profesora koji su zaposleni na određeno, na pola norme. Moramo tražiti rješenja izmjenama pedagoških standarda za kvalitetnije obrazovanje i zahtijevati prestanak ugovora na određeno već da se raspisuju konkursi na neodređeno“, ističe Đevad Hadžić, predsjednik Sindikata srednjeg i visokog obrazovanja ZDK-a.

Za nabavku udžbenika za učenike osnovnih škola Kantonalna vlada ove godine izdvojila je oko milion maraka, što je svojevrsno olaškanje roditeljima. Strateški cilj – da svi učenici imaju besplatne udžbenike blizu je potpune realizacije, a procudure nabavke su pojednostavljene.

„Kao i svake godine izvršena je nabavka udžbenika za tri razreda osnovnih škola. Objavljen je spisak odobrenih udžbenika u osnovnim školama ZDK-a, koji podrazumijeva jedan predmet jedan odobreni udžbenik“, kaže Bernadeta Galijašević, pomoćnica ministra za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK-a.

Poboljšanje infrastrukturnih uslova za izvođenje nastave renoviranjem i adaptacijom oko 60 školskih objekata dio je izdvajanja iz kantonalnog budžeta u obrazovni sektor. Kada je riječ o materijalnom statusu za oko 5 hiljada uposlenih u obrazovanju, sa strukovnim sindikatom je dogovoreno povećanje plaće za 10 posto potpisivanjem novog kolektivnog ugovora, što predstavlja treće uvećanje i usklađivanje plaća sa osnovnim životnim troškovima.

Zbog poremećaja na svjetskom tržištu i viših cijena sirovina, kafa će u narednom periodu dodatno poskupjeti i na tržištu Bosne i Hercegovine.

Naime, ogromne zalihe zrna kafe u Vijetnamu se smanjuju te će to još više pogurati rastuće globalne cijene te bi se zalihe do kraja septembra mogle prepoloviti u odnosu na prethodnu godinu.

Da će doći do poskupljenja kafe na domaćem tržištu potvrdio je i Dragan Grbić, glavni pržioničar i šef proizvodnje u “Fabrika Coffee” iz Banjaluke, koji kaže da su cijene kafe na berzanskim tržištima abnormalno skočile.

“Očekuje se da u narednih 15 dana bude poskupljenje sirovina od 10 do 15 odsto. Najvjerovatnije će doći i do poskupljenja kafe, ali ćemo se mi za naše klijente i korisnike potruditi da to bude minimalno i da ovaj period trenutnih cijena održimo što je moguće duže”, istakao je Grbić za “Nezavisne novine“.

Prema njegovim riječima, sirovine su u odnosu na prošlu godinu poskupjele za više od 35 odsto.

“Dobavljači govore da bi cijene kafe trebalo da se stabilizuju do oktobra, međutim sumnjam u to. Poskupljenje se najviše odnosi na sirovinu za proizvodnju domaće kafe jer je u Brazilu došlo do vremenskih nepogoda i uništeno je više miliona vreća kafe. Sirovina ima, ali ih je teže nabaviti, međutim mi imamo stalne dobavljače koji se trude da nas uvijek ispoštuju”, naglasio je Grbić.

Momčilo Banjac, direktor kompanije “Minea” iz Gradiške, naveo je za “Nezavisne novine” da je poskupljenje kafe krenulo još prošle godine.

“Zadnjih desetak dana naglo su berzanske cijene kafe otišle gore, kao i dolar, i mi očekujemo da će cijene kafe biti povećane. Još je rano govoriti jer ne znamo kako će se berza ponašati narednih dana. Neki pretpostavljaju da će cijene ići gore, a sigurno je da neće ići dolje”, kazao je Banjac.

Po njegovom mišljenju, kafa bi trebalo da poskupi jer od prošle godine proizvođači ovog napitka loše posluju zbog povećanja cijena sirovina.

“Trenutna cijena kafe je oko 17 KM po kilogramu. Ima i jeftinijih varijanti, koje koštaju oko 14 KM. I cijene drugih sorti kafe rastu na svjetskom tržištu, tako da ne znamo koliko će se ove cijene zadržati”, naglasio je Banjac.

Prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, u prvih sedam mjeseci ove godine u Bosnu i Hercegovinu je uvezeno 11.147.903 kilograma kafe u ukupnom iznosu od 115.185.986 KM, računajući i plaćene dažbine.

“Najviše kafe je ove godine došlo iz Brazila, i to za skoro 65 miliona KM računajući plaćene dažbine. Zatim slijedi kafa iz Indije za više od 20 miliona KM računajući dažbine, te Italije za 14 miliona KM”, stoji u podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

U istom periodu prošle godine uvezeno je 12.706.445 kilograma kafe u ukupnom iznosu od 80.475.398 KM.

I ovaj podatak pokazuje da je prošle godine uvezeno više kilograma kafe nego ove, i to za manje novca, što se jedino može opravdati višim cijenama ovog toplog napitka.

S druge strane, iz BiH je ove godine izvezeno 87.643 kilograma kafe vrijednosti 910.394 KM.

Smanjenje stope PDV za vrijeme rekordno visokih cijena osnovnih životnih namirnica predstavljalo bi znatno olakšanje za džepove građana. Dok životni standard za brojne građane u Bosni i Hercegovini postaje sve lošiji, parlamentarci, čini se, ne brinu mnogo. Bosna i Hercegovina je jedina zemlja u Evropi koja nije uvela nijednu olakšavajuću mjeru, iako je inflacija dosegla historijski nivo.

Na olakšavajuće mjere u borbi protiv enormnih poskupljenja i dalje bezuspješno čekamo. Smanjenje PDV-a za osnovne životne namirnice jedna je u nizu predloženih mjera. Ipak, nulta stopa PDV-a na životne namirnice rezultirala bi i povećanjem stope PDV na luksuznu robu sa 17 na 22 posto. No, za vrijeme ekonomske krize traži se slamka spasa, pa građani ne kriju da bi ove izmjene Zakona o PDV-u bile značajne, ali ne polažu nade da će se parlamentarci smilovati i olakšati im na uštrb punjenja budžeta.

Potrošačka korpa u Bosni i Hercegovini odavno je premašila iznos prosječne plate, a na policama u trgovinama građane nerijetko dočekaju nove, više cijene. Stoga, izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost, koje bi rezultirale nultom stopom PDV-a na osnovne životne namirnice, građanima se čine značajnim. Međutim, stručnjaci upozoravaju da smanjenje ili ukidanje PDV-a ne znači nužno i smanjenje cijena životnih namirnica.

Komisija u Zastupničkom domu Bosne i Hercegovine prije nekoliko dana prihvatila je nultu stopu PDV-a na osnovne namirnice, ali diferencijacija sa sobom nosi složene procedure, tvrde stručnjaci.

"Treba napomenuti da je diferencijacija jedan izuzetan proces. UIO je naglasila da je to vrlo teško izvesti. Ali ukoliko bi se to i desilo, nema garancije da bi došlo do pada cijena proizvoda i usluga, posebno u vrijeme inflacije", ističe ekonomski stručnjak Admir Čavalić.

"Protivnik sam diferencirane stope PDV-a. Mislim da ova stopa od 5% PDV-a ima populističku konotaciju. Treba prikupiti prihod na osnovu PDV-a i da onda dio tih prihoda usmjeravamo u socijalno davanje", smatra Aziz Šunje, profesor na Ekonomskom fakultetu UNSA.

Dok evropske zemlje, ali i susjedi smanjuju stopu PDV-a i traže način da olakšaju građanima za vrijeme jedne od najvećih ekonomksih kriza, u Bosni i Hercegovini takav scenario teško je dostižan. Za sada tek prijedlozi i čekanja da isti budu usvojeni.

(akta.ba)

Na posljednjoj sjednici Zastupničkog doba FBiH došlo je do izmjena Zakona o mirovinskom i invalidskom osiguranju Federacije BiH na osnovu kojeg će ukoliko ga potvrdi i Dom naroda Parlamenta FBiH svi oni koji su se svojevoljno penzionisali prije 65 godine moći raditi i primati penziju.

Na prijedlog zastupnika Zijata Mušića (SDA) usvojene su izmjene Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju FBiH, koje se tiču člana 116.

"Radi se o članu 116 koji je Ustavni sud FBiH proglasio neustavnim. Penzija je stečeno pravo. U članu 116 se radilo o tome da neki mogu imati penziju i raditi, a dok ovi neki koji imaju oko 400 KM penziju, uglavnom su to iz boračke populacije, ne mogu raditi. Oni moraju tu penziju zamrznuti. Ustavni sud FBiH je presudio da se član 116 briše. Nemam šta dalje obrazlagati", rekao je tada predlagač Mušić.

Iz Zavoda PIO MIO FBiH kažu da to nije logično jer se daje pravo na primanje penzije i rad onima koji su otišli u prijevremenu penziju, dakle svojom voljom odlučili da više neće raditi, te još apsurdnije primateljima invalidske penzije.

"Dakle, imaju pravo raditi oni kojima su doktori medicine, na temelju ocjene njihove radne sposobnosti, kazali da su trajno nesposobni za rad, te su isključivo zahvaljujući takvoj ocjeni ljekara ostvarili pravo na penziju", rekli su iz Zavoda, dodajući da će napraviti još jedan poremećaj na tržištu rada i onemogućiti mladima da se zaposle.

Također, na posljednjim izmjenama Zakona iz februara ove godine na član 116. se dodalo "a najduže do navršenja 40 godina staža osiguranja, odnosno 65 godina života".

Da podsjetimo, Ustavni Sud FBiH je 2019 godine. Član 116. Zakona o penzijskom i invalidskom osiguranju proglasio neustavnim zbog činjenice da nigdje u Evropi penzionerima nije ograničeno pravo da moraju birati između posla i penzije.

Iz Zavoda kažu kako je ovaj član nakon presude Suda izmijenjen.

"Njime je definirano da penzioneri koji su penziju ostvarili s 40 godina staža osiguranja ili 65 godina života mogu, uz istodobno korištenje penzije, biti i u radnom odnosu", pojasnili su.

Naglašavaju da argumenti da se ovime pomaže borcima su izmišljeni jer, osim što su 500.000 Bosanaca i Hercegovaca bili, na razne načine, borci, ogromna većina onih koji su otišli u prijevremenu penziju, a naročito u invalidsku, po osnovu radne invalidnosti, nema veze sa ratnim statusom i ratnim zaslugama.

Na pitanje, koliki je broj onih koji trenutno primaju penziju i platu, su istakli da je teško doći do tačnog broja jer se podaci vode u više baza, ali da takvih slučajeva ima.

"Uglavnom je riječ o osobama deficitarnih zanimanja za koje poslodavci iskažu potrebu nakon što one steknu uvjete za penziju, odnosno ostvare pravo na njezino korištenje. Nerijetko ih poslodavci angažiraju na pola godine do godinu dana, odnosno dok se za isti posao ne obuči neko od njihovih kolega. Završetkom obveznog osiguranja, pod uvjetom da je trajalo više od šest mjeseci, korisnik penzije može zatražiti ponovni izračun penzije, pri čemu će se uzeti u obzir novoostvareni staž osiguranja, a sve u skladu s člankom 117. Zakona o MIO", pojašnjeno je.

(akta.ba)

Evropska unija spremna je finansirati kapitalne infrastrukturne projekte u Bosni i Hercegovini, no te investicije i dalje ugrožava neodgovorno ponašanje bh. političara, istaknuli su u srijedu iz sjedišta Delegacije EU-a u Sarajevu.

Nakon što je u utorak u promet puštena nova dionica autoceste na koridoru Vc kod Doboja, iz Delegacije EU-a su podsjetili kako je riječ o važnom projektu koji ne bi bilo moguće realizirati bez finansiranja iz evropskih fondova, prenosi Hina.

Evropska komisija za to je izdvojila 15 miliona eura bespovratnih sredstava, što je bio osnov da Evropska banka za obnovu i razvoj (EBRD) odobri dodatnih 70 miliona eura kroz povoljnu kreditnu liniju.

Dionica duga nešto više od šest kilometara spojena je na ranije izgrađenu autocestu Doboj – Bosanska Gradiška, s odvojkom za Banju Luku.

Brisel sankcionira secesionističku politiku RS-a

Taj je pravac ujedno najkraća i najbolja cestovna poveznica između centralne Bosne i Hrvatske, koja će u cijelosti biti iskorištena kada bude pušten u promet novi most preko Save kod Gradiške.

Taj je most dovršen, no još nije izgrađena cesta na hrvatskoj strani koja bi ga povezala s autocestom Zagreb – Lipovac, a plan je da se završi početkom 2024. godine.

Ključna autocesta na panevropskom koridoru Vc između Budimpešte i Ploča, koja kroz Bosnu i Hercegovinu prolazi u dužini od gotovo 330 kilometara i koja se gradi već više od dva desetljeća, još nije dovršena.

Na teritoriju bh. entiteta Republika Srpska radovi su tek počeli, i to upravo izgradnjom šest kilometara zaobilaznice i petlje kod Doboja.

Ostalih pedesetak kilometara trebalo je biti izgrađeno uz finansijsku podršku EU-a, no sve je sada zamrznuto, jer je Brisel na taj način ranije ove godine odlučio sankcionirati secesionističku politiku koju vodi član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda Milorad Dodik.

"Vlasti u Bosni i Hercegovini ne koriste puni potencijal mehanizama finansiranja EU-a, a uz to riskiraju gubitak stotina miliona eura u ulaganjima u transport i energetsku infrastrukturu. Delegacija EU-a u Bosni i Hercegovini poziva političare da ne propuste prilike koje nudi Unija", piše u izjavi koja je objavljena u srijedu.

Dodik traži ‘druge izvore finansiranja’

Dodik je u utorak naznačio kako od svojih političkih planova neće odustati, a da će RS autocestu graditi bez obzira na stavove EU-a, odnosno da će taj entitet naći druge izvore finansiranja.

Isto je najavio i entitetski premijer i Dodikov stranački saradnik Radovan Višković.

"Da li ćemo i kada završiti izgradnju autoputa odluku donosi RS i niko drugi", kazao je Višković.

Vlasti u entitetu Federacija Bosne i Hercegovine sada prognoziraju kako bi oni autocestu na koridoru Vc u dijelu koji prolazi kroz taj entitet mogli dovršiti u narednih šest godina, odnosno do kraja 2028. godine.

Za razliku od RS-a, u Federaciji Bosne i Hercegovine imaju osigurana sredstva za kompletnu dionicu autoceste na svom teritoriju.

(akta.ba)