A.A.

A.A.

Iako su peradari i prerađivači pilećeg i purećeg mesa od početka godine najavljivali rast cijena, malo je ko od potrošača očekivao ovakva poskupljenja, piše Večernji list BiH.

Za razliku od prošlogodišnjih 8,50 KM, cijena pilećeg filea u pojedinim trgovinama proteklih dana iznosila je više od 16 KM, što za veliku većinu bh. građana predstavlja luksuz.

Input proizvodnje

Kako je nedavno potvrdio Edin Jabandžić, potpredsjednik Koordinacije udruga peradara BiH, proteklih je dana cijena piletine pala za 10-ak posto, a na taj pad najviše je utjecao uvoz jeftine piletine iz Turske.

– Do pada cijene pilećeg mesa došlo je mahom zbog uvoza jeftine piletine iz Turske koja se ovdje sortira, nakon čega završava na policama trgovina. S druge strane, žitarice, kao najvažniji input proizvodnje, nisu pojeftinile ni feninga te su njihove cijene abnormalno visoke – rekao je Jabandžić.

Kada je riječ o cijenama koje bh. građane očekuju u budućnosti, Jabandžić je rekao kako je to vrlo nezahvalno prognozirati s obzirom na to da BiH nema vlastitu proizvodnju žitarica.

– Nažalost, BiH nema vlastitu proizvodnju žitarica i potpuno smo ovisni o stranom tržištu i globalnim kretanjima – kazao je Jabandžić dodajući da ni odobreni uvoz kukuruza iz Srbije nije puno olakšao domaćim proizvođačima jer cijene žitarica nisu smanjene.

I Đuro Cvijić, predsjednik Udruge peradara, smatra da u budućem razdoblju neće doći do značajnog pojeftinjenja pilećeg mesa.

– Cijena pilećeg mesa žive vage trenutno je oko 3 KM po kilogramu, a kad se na to obračuna klanje, obrada, radnici i sve drugo što prati proizvodnju do trenutka prodaje, jasno je kako maloprodajna cijena ne može biti znatno niža nego što je sada – kazao je Cvijić.

Iz Perutnine Ptuj su za navedeni medij kazali da će, ako dođe do snižavanja cijena sirovina, doći i do dodatnog pada cijene gotovih proizvoda.

Podsjetimo, kukuruz, osnovna žitarica za proizvodnju stočne hrane, u februaru je lani po toni stajao 330 KM, dok je u prvom maju januara ove godine njegova cijena skočila na čak 730 KM. No, osim cijene, glavobolju peradarima, kažu, zadaju i problemi s nabavom sirovine.

Vlada Federacije BiH donijela je danas tri odluke o utvrđivanju načina raspodjele i procedure za dodjelu sredstava utvrđenih Budžetom FBiH za 2022. godinu Federalnom ministarstvu finansija na ime finansijske pomoći kantonima, gradovima i općinama u FBiH, u ukupnom iznosu od 239 miliona KM.

Prvom odlukom su utvrđeni kriteriji raspodjele budžetskih sredstava za 2022. godinu na poziciji “Tekući transferi drugim nivoima Vlasti i fondovima – Kantoni” u iznosu od 200.000.000 KM, na ime dodjele finansijske pomoći budžetima kantona za provođenje strukturalnih reformi finansiranje i sufinansiranje infrastrukturnih projekata od značaja za Federaciju BiH, u omjeru 50 posto naprema 50.

Kriteriji za raspodjelu ovih sredstava kantonima su broj stanovnika prema popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u Bosni i Hercegovini iz 2013. godine, uz primjenu pondera dva za Posavski i Bosansko-podrinjski kanton.

Posebnom odlukom utvrditi iznose sredstava

Vlada FBiH će posebnom odlukom utvrditi iznose sredstava koje će doznačiti pojedinim kantonima, dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima. Druge dvije odluke, u ukupnom iznosu od 39 miliona KM, odnose se na općine i gradove.

Jednom od njih je iznos od 29 miliona KM namijenjen općinama i gradovima s pozicije kapitalnih transfera. Ova sredstva će biti dodijeljena općinama i gradovima za finansiranje i sufinansiranje projekata, zahtjeva ili inicijativa koje će biti implementirane u jedinicama lokalne samuprave.

Riječ je o projekatima, zahtjevima i inicijativama koje se odnose na oblasti putne infrastrukture (putevi, mostovi, potporni i zaštitni zidovi, kružni tokovi, parkirališta, pješačke i biciklističke staze, sanacija klizišta i sprječavanje erozije, itd.), te komunalne infrastrukture (vodovod i kanalizacija, javna rasvjeta, energetske i komunikacijske mreže, plinske i niskonaponske mreže, itd.).

Također se odnose na objekte obrazovnog sportskog i kulturnog karaktera (predškolski i školski objekti, dječja igrališta i igraonice, školsko-sportske dvorane i igrališta, itd.), na ostale objekte od značaja za jedinice lokalne samouprave (domovi kulture, društveni domovi, biblioteke, zdravstveni objekti, muzeji i slični objekti društvene namjene, povećanje energetske efikasnosti objekata, fasade objekata, zamjena otvora i krovova, sistemi grijanja i hlađenja, itd.), kao i na finansiranje drugih aktivnosti od značaja iz nadležnosti jedinica lokalne samouprave.

Javni poziv za podnošenje prijava

Vlada FBiH će stupanjem na snagu ove odluke objaviti javni poziv za podnošenje prijava za korištenje sredstava, u kojem će biti utvrđeni i kriteriji, a koji će biti objavljen na web stranici Vlade FBiH i u dnevnim novinama.

Vlada će utvrditi konačne iznose sredstava koji će se doznačiti pojedinim općinama i gradovima, dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima.

Druga odlukom, vrijednom 10.000.000 KM, utvrđeni su kriteriji, način i procedura za dodjelu sredstava utvrđenih ovogodišnjim Budžetom FBiH na poziciji “Tekući transferi drugim nivoima vlasti i fondovima – Kantoni i Općine” općinama i gradovima.

Ova sredstva će biti dodijeljena na principu solidarnosti svim općinama i gradovima u jednakom iznosu od 125.000 KM, na ime finansijske pomoći budžetu u sanaciji posljedica nastalih uslijed proglašene pandemije COVID-1 9. Vlada FBiH će posebnom odlukom utvrditi dinamiku doznačavanja, te način izvještavanja o utrošenim sredstvima. Na istoj sjednici odobren je iznos od 500.000 KM Nacionalnom parku Una.

Na nivou Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je formiran Štab čiji je osnovni zadatak planiranje i realizacija mjera na obezbjeđenju nogometne utakmice finala Kupa BiH između ekipa FK „Sarajevo“ i FK „Velež“, koja će se odigrati dana 19.05.2022. godine, sa početkom u 19:00 sati, na stadionu Bilino polje u Zenici.

Imajući u vidu da je utakmica između ekipa FK „Sarajevo“ i FK „Velež“ procijenjena utakmicom visokog rizika, Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona je sačinila plan obezbjeđenja navedene utakmice, kojim su predviđene mjere i radnje koje će preduzimati policijski službenici ove Uprave policije kao i pripadnici uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Kantona Sarajevo, Hercegovačko-neretvanskog kantona, i Srednjobosanskog kantona sa posebnim akcentom na zaštitu lične i imovinske sigurnosti svih lica koja će prisustvovati naznačenoj utakmici. Pored fizičkog obezbjeđenja poduzimat će se i mjere saobraćajnog, operativnog i KDZ obezbjeđenja utakmice.

Policijski službenici će poduzeti sve potrebno iz svoje nadležnosti kako bi se navedena utakmica održala u bezbjednim uslovima i kako bi bilo spriječeno bilo kakvo remećenje javnog reda i mira kao i činjenje nezakonitih radnji i ugrožavanja sigurnosti svih prisutnih lica.

S tim u vezi, Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona poziva navijače da se pridržavaju zakonskih odredbi i uputa koje se daju u skladu sa planiranim aktivnostima povodom predstojeće utakmice.

Službenici policije će protiv svih onih koji ne budu postupali u skladu sa izdatim naredbama ovlaštenih službenih lica, kao i u skladu sa Zakonom o bezbjednosti održavanja sportskih takmičenja u Zeničko-dobojskom kantonu, poduzimati zakonom predviđene mjere i radnje. Naznačenim zakonom je zabranjeno unošenje na stadion:

- Bilo kakvih oštrih i tvrdih predmeta pogodnih za bacanje,
- Pirotehničkih sredstava (petardi, baklji i sl),
- Alkoholnih pića i drugih flaširanih napitaka.

Napominjemo da će prije, za vrijeme i nakon utakmice biti na snazi izmjena režima saobraćaja u gradu kojom će u potpunosti biti obustavljen saobraćaj u ulicama Bulevar Kulina Bana i Bulevar Kralja Tvrtka I.

Pozivamo navijače da svojim ponašanjem daju doprinos da se ista održi u povoljnim bezbjedonosnim uslovima i jednom sportskom ambijentu, odnosno da postupaju u skladu sa naredbama izdatim od strane policijskih službenika kao i uputama predstavnika zaštitarskih agencija.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje

Danas je u Doboju počela premijerna poslovno-stručna konferencija iz oblasti industrije PVC i ALU prozora, vrata i fasada – to je PIT WinDoorCon 2022, u organizaciji Targer Engineering & Consulting zajedno sa partnerima i sponzorima.

Industrija PVC i ALU prozora, vrata i fasada, ili kako se to narodski kaže "stolarije", buja u Bosni i Hercegovini posljednjih godina. Broj kompanija koje se bave ovom djelatnošću, kao i obim njihovog poslovanja, raste iz godinu u godinu.

"Mi na ovoj konferenciji želimo okupiti srce industrije, proizvođače, dobavljače opreme i materijala, ali naravno i distributere na zapadnim tržištima i sve vas imamo ovdje danas”, rekao je Tarik Kadrispahić, suosnivač i direktor Targera E&C.

On je kazao da je ovo najveća grana u industriji koja nema svoju tačku okupljanja i da je to jedan od glavnih problema ove industrije.

"Ova grana industrije nema nikakav ogranak, niti usmjerenje registrovano pri komorama kao što to imaju neke druge industrije, niti ima neko formalno udruženje ili klastere", naglasio je on, dodajući da i kada dođe do neke incijative ona se brzo zaboravi.

Pojasnio je da je ovo grana industrije koja zapošljava broj ljudi kojima se i ne zna tačan broj upravo zato što nemamo te podatke da privredne komore mogu isfiltrirati ovu granu industrije pa da možemo reći koliko je uposlenika.

"Hiljade uposlenika broji ova grana industrije, promet stotine milione maraka ili eura pravi, a u principu ne postoji tačka okupljanja, i u tome se ogleda važnost i cilj organizovanja ove konferencije", naglasio je on.

Pojasnio je da Targer u zadnjih nekoliko godina surađuje sa određenim značajnijim proizvođačima što stolarije, što ostalih komponenti i profila i da su upravo zbog toga osjetili potrebu da zajedno sa partnerima i sponzorima organizuju ovu konferenciju.

"Osjetili smo tu potrebu da skupa sa našim partnerima i sponzorima organizujemo ovu konfereciju i čudno mi je da nikad do sad ova grana industrije nije imala svoj okupljanje ali evo mi smo se odlučili napraviti prvi korak i biti proaktivni, učiniti nešto da ova grana industrije dobije svoju tačku okupljanja kako bi našli rješenja za još veći izvoz , veću proizvodnju, sklapanje poslova i slično", poručio je Tarik.

Naglasio je da će zajedno sa svojim partnerima gledati da ova konferencija preraste u redovu konfereciju.

Pored samih proizvođača ili distributera ALU i PVC stolarije, konferencija PIT WinDoorCon 2022 je namijenjena i svim kompanijama i ekspertima koji dobavljaju bilo koju vrstu proizvoda i usluga ovoj industriji.

Na PIT WinDoorCon 2022 će se okupiti oko 100 učesnika iz oko 40 kompanija, a ključne misije konferencije su stjecanje novih znanja i kompetencija, poslovno upoznavanje i umrežavanje i širenje pozitivnih poslovnih i društvenih vibracija.

(akta.ba)

Prosječna mjesečna isplaćena neto plata po zaposlenome u pravnim osobama u Bosni i Hercegovini u prvom kvartalu 2022. godine iznosila je 1.065 konvertibilnih maraka (KM).

Prema podacima državne Agencije za statistiku, prosječna mjesečna isplaćena neto plata u prvom kvartalu 2022. godine nominalno je viša za četiri posto u odnosu na četvrti kvartal 2021, kada je iznosila 1.024 KM.

Najviše prosječne neto plate u prethodnom kvartalu su bile u finansijskoj i djelatnosti osiguranja – 1.629 KM, proizvodnji i snabdijevanju električnom energijom, plinom, parom i klimatizaciji 1.585 KM i sektoru informacija i komunikacija 1.529 KM.

Najniže neto plate bile su kod zaposlenih u djelatnosti pružanja smještaja, pripreme i usluživanja hrane – 713 KM, građevinarstvu 770 i administrativnim i pomoćnim uslužnim djelatnostima 820 KM.

Svi pokazatelji na osnovu kojih se procjenjuje epidemiološka situacija s aspekta virusa kovid u Zeničko-dobojskom kantonu, u proteklih mjesec dana pokazuju stabilne vrijednosti i oscilacije na sedmičnom nivou, za sada, nisu značajne – zaključio je Krizni štab Ministarstva zdravstva Zeničko-dobojskog kantona (KŠ ZDK).

Prema informaciji Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ), koju je razmatrao KŠ ZDK, u razdoblju od 9. do 15. maja potvrđena su 43 nova pozitivna slučaja virusa korona, što čini dnevni prosjek od šest slučajeva. Sedmicu danas prije ukupan broj pozitivnih je bio 35, a sedmicu prije toga 53.

-Neophodno je i dalje praćenje epidemiološke situacije s aspekta COVID-19 i pravovremeno reagovanje na promjene – zaključio je KŠ ZDK.

U posmatranom periodu umrla je jedna osoba, a u bolnicama u Zenici i Tešnju bilo je hospitalizirano pet osoba. Broj oboljelih u bolnicama u proteklom mjesecu kretao se od 6-13 pacijenata. Do 15. maja ukupno je potvrđeno 33.062 slučajeva virusa korona, a broj aktivnih slučajeva je 50.

Kada je u pitanju imunizacija, zaključno sa 08. majem zaprimljeno je i distribuirano 275.419 doza vakcine, utrošeno je 191.896 doza, odbačeno 37.539 doza, a neutrošeno 45.984 doza. Sa dvije doze ukupno je vakcinisano 86.034 građana.

Prema podacima INZ-a, u protekloj sedmici, najveći broj je onih koji su primili treću dozu (44 ili 0,01%), a najmanje vakcinisanih je prvom dozom (19 ili 0,006%). Drugom dozom je vakcinisano 27 osoba (0,009%).

S jednom ili dvije doze ukupno je vakcinisano 44% odraslog stanovništva, uključujući i oko 10 posto stanovništva koje je vakcinisano izvan BiH.

KŠ ZDK je usvojio set naredbe sa epidemiološkim mjerama za građane i institucije, usklađene sa naredbama Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, koje će uputiti na usvajanje Vladi Zeničko-dobojskog kantona s rokom primjene od 60 dana.

Ne postoje nikakve zakonske ili bilo koje druge prepreke za donošenje Zakona o minimalnoj plati. To je činjenica i svako stavljanje upitnika iznad Zakona o minimalnoj plati predstavlja pokušaj unošenja smutnje i želju da se odgodi zakonsko regulisanje minimalne plate u Federaciji BiH. Time se radnici i radnice žele i dalje prepuštati (ne)milosti poslodavaca, tretirati kao moderno roblje i ostaviti na dnu ljestvice kada su u pitanju plate ne samo u Evropi, već i u svijetu.

Vjerujemo da će zastupnici Federalnog parlamenta ostati imuni na ove pokušaje i da će u najkraćem roku izglasati Zakon o minimalnoj plati u iznosu od 1.000 KM, a za šta se Savez samostalnih sindikata BiH bori i zalaže posljednjih nekoliko godina. Inflacija koja je zahvatila i našu zemlju, svakodnevna poskupljenja i sve lošiji ekonomski i finansijski položaj radnika i radnica najbolji su pokazatelj neophodnosti usvajanja pomenutog zakona.

Uz to, podsjećamo javnost na sljedeće:

 - Institut minimalne  plate postoji  već 130 godina, u više od 100 država svijeta. U Evropskoj uniji 20 od 27 država ima  Zakon o minilmalnoj plati.  Zakon o minimalnoj plati ima i Njemačka, iako ima 90% pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima.

- Konvencija MOR broj 131. o minimalnim platama u članu 2. jasno precizira da minimalne  plate imaju zakonsku snagu.

- Zakon o radu u članu 78. govori o najnižoj plati koja se utvrđuje na osnovu najniže cijene rada, a najniža cijena rada se utvrđuje kolektivnim ugovorom. Najniža cijena jeste najmanja novčana vrijednost najmanje jedinice rada, a to je radni sat. Iz takve  formulacije proizilazi da je najniža plata obračunska kategorija, za razliku od minimalne plate koja je zašitna kategorija, odnosno prag ispod kojeg nijedan poslodavac ne bi mogao isplatiti platu.

- Ustavom Federacije je propisana jasna nadležnost Federacije za ekonomsku i finansijsku politiku, uključujući i donošenje odgovorajućih propisa iz te oblasti. Zakon o minimalnoj plati definitivno smatramo takvim propisom.

Takođe, Savez samostalnih sindikata BiH se jasno zalaže za smanjenje poreskog opterećenja plata i to daleko većeg nego je predviđeno u prijedlogu Zakona o doprinosima i Zakona o porezu na dohodak, jer za to postoji prostor, ali na način da se ostvarene uštede usmjere u primanja radnika, a ne džepove poslodavaca. Bez jasne zakonske obaveze to se neće desiti.

Na kraju, tvrdnju Udruženja poslodavaca „da se zalažu za povećanje svih plata“ smatramo blago rečeno smiješnom i licemjernom. Ko, ako ne poslodavci, mogu povećati plate, ako to hoće? Da li im neko brani da to urade?, pitaju u svom saopćenju iz Saveza samostalnih sindikata BiH.

Poskupljenja tresu Bosnu i Hercegovinu, a vlast skoro da ništa ne čini da svakodnevnicu građana učini podnošljivijom. Njihov život je lagodan, a kakav je vaš?

Znatna poskupljenja energenata i namirnica usljed niskih plata radnika u privatnom sektoru postaju društveno opasna. I onima iz privatnog sektora, u kojem su uslovi rada dominantno loši, kada im se povisi plata, to nije dovoljno ni za to da se neutrališe poskupljenje. Radnici su prepušteni sami sebi.

Javni sektor je idila u odnosu na privatni. Zaposleni u ovom sektoru imaju visoke plate i sva prava zakonom utvrđena, a nekada i više od toga. Iza njih stoje sindikati, prije svega onda kada žele više plate. Širom zemlje traže više plate, a upravo zbog poskupljenja. Javni sektor je potreban, ali je preskup i neučinkovit.

Poskupljenja ne dotiču one koji su se odavno otuđili od stvarnosti - vlast. Diferencirana stopa PDV-a ili da se životne potrepštine oporezuju po nižoj stopi, a luksuz po višoj još nije razmatrana u Parlamentu Bosne i Hercegovine. Nije razmatrano ni ukidanje akciza na gorivo. To nije u interesu ni vladajućima, ni opoziciji, odnosno to bi bilo ugrožavanje njihovog lagodnog života.

Da je to tako potvrđuje i nedavna izjava direktora državne institucije koja ubire poreze. Direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) Miro Džakula je nedavno izjavio da difrencirana stopa PDV-a nije prihvatljiva, odnosno da jedinstvenu stopu do 17 posto mogu "svi" platiti. Govoreći o eventualnom uvođenju diferencirane stope, naveo je "prevaru" u Njemačkoj!

"Kada smo bili u Njemačkoj, kada se uvodio PDV, mi smo u jednom restoranu naručili picu i pivo. Dobili smo račun na kojem je PDV na pivo bio 24 posto, a na picu 12 posto. Pitam konobara zašto. On mi kaže zato što smo picu 'obračunali da ćete je vi nositi kući', zato stopa 12 posto. Dakle, automatski prevara", ispričao je.

Ovakve konstatacije nisu iznenađujuće s obzirom na to da UIO mora osigurati novac za rastrošni i raskošni javni sektor, tj. braniti pozicije moći. Kolika je rastrošnost govori podatak da se za 20 parlamentaraca i delegata Parlamenta Bosne i Hercegovine plaća stanarina, što je godišnji trošak od 400.000 KM.

Izjava kongresmena Scotta Perryja svjedoči kako je to u najvećoj ekonomiji svijeta - Sjedinjenim Američkim Državama. Upitan u intervjuu za Glas Amerike (VOA) da li ima naknadu za odvojeni život u Washingtonu, odgovorio je: "Dobijete platu i snalazite se".

Oni koji jedinstvenu stopu PDV-a smatraju opravdanim poručuju da je potrebno socijalnim politikama ublažavati posljedice poskupljenja. No, nije li i diferencirana stopa, koja postoji u većini evropskih država, i socijalna mjera? Da li je logično po istoj stopi oporezovati hljeb, koji je egzistencijalna potreba, i luksuzni automobil koji nije egzistencijalna potreba?

Svjetska banka (WB) i Međunarodni monetarni fond (MMF) su prije skoro dvije godine pozvale države da se po višim stopama oporezuju bogati i bogatstvo. To su učinili kako bi ublažile devastirajuće posljedice pandemije koronavirusa. One su sada još više devastirajuće zbog agresije Rusije na Ukrajinu. Oporezivanje bogatih i bogatstva po višim stopama je još teže očekivati od političara. Zašto bi sami sebe više oporezivali?

Čak je i Klaus Schwab, osnivač Svjetskog ekonomskog foruma (WEF) koji okuplja elitu planete, pozvao na preispitivanje neoliberalnog kapitalizma.

U MMF-u su svjesni i toga da zbog teških ekonomskih problema postoji veliki rizik od izbijanja društvenih nemira širom svijeta. Zato su najavili da će pokrenuti, kako su naveli, hitne programe finansiranja.

Šta znači kada vlast ignoriše stvarnost govori slika i prilika današnje Šri Lanke. Kombinacija svjetskih kriza i neodgovornog upravljanja zemljom uzrokovali su višesedmične žestoke socijalne nemire. Ekonomisti očekuju da će Šri Lanka biti samo jedna od država koja nije izdržala pritisak krize.

(klix.ba)

Zamjenik generalnog sekretara NATO-a Mircea Geoana upozorava da bi Rusija mogla pokušati napasti kritičnu digitalnu infrastrukturu Gruzije i Bosne i Hercegovine, kao što je to učinila kada je napala Ukrajinu.

Mircea Geoana, zamjenik generalnog sekretara NATO-a, rekao je u utorak, 17. maja, da bi Gruzija i Bosna i Hercegovina uskoro mogle postati mete Rusije.

On je precizirao da napad može biti npr. u obliku velikog cyber napada. Sekretar Geoana je izjavio da NATO pojačava svoju podršku dvjema zemljama kako bi ojačao njihove odbrambene sposobnosti, uključujući i one protiv cyber ratovanja.

Geoana je objasnio da je Ukrajina dokazala “koliko je jačanje cyber sigurnosti od velike važnosti za odbranu i odvraćanje”, idući tako daleko da je to nazvao “NATO prioritetom”.

Ukazao je na velike cyber napade koji su izvedeni na ukrajinsku vladu i vojsku, kao i na drugu kritičnu infrastrukturu na dan ruske invazije, zaključivši da su “cyber napadi, pored dezinformacija i digitalne špijunaže, dio nove vrste ratovanja”, piše TVP World.

Ruska agresija na Ukrajinu počela je 24. februara i od tada se promijenila sigurnosna situacija u cijelom svijetu.

BiH je jedna od zemalja koja se često spominje kao jedna od najizglednijih meta Rusije pa je tako NATO odmah nakon početka rata u Ukrajini saopćio da će podržati sve zemlje koje se smatraju ranjivim za Rusiju i pružiti im sigurnosnu pomoć.

Učenici devetih razreda osnovnih te maturanti srednjih škola uskoro će donijeti važnu životnu odluku – koje im se zanimanje isplati izabrati i zahvaljujući kojem mogu imati lijepu budućnost, piše Večernji list BiH.

Završetak osnovne škole za djecu i roditelje predstavlja iznimno važno razdoblje u životu koje ima gorko-sladak okus. To je vrijeme kad se roditelji suočavaju s činjenicom da njihovi mališani odrastaju i laganim korakom ulaze u svijet odraslih. Odluka o nastavku obrazovanja nije lagana i često vodi neslaganjima te stresu kod djece i roditelja. Pitanja je bezbroj, a odgovora malo.

Dok su djeca najčešće vođena emocijama, entuzijazmom i afinitetima u razmišljanjima o odabiru škole, roditelji su skloniji gledanju u dalju budućnost i racionaliziranju takve odluke. Šta je zaista “racionalni” izbor prave škole u današnjem vremenu? Gimnazija? Stručna škola? Šta je bolje “na duge staze”?

S druge strane, možda je još važniji izbor pred maturantima srednjih škola. Studiranje iziskuje velika financijska sredstva, godine uloženoga truda i rada te nerijetko završi tako da s diplomom u ruci nikada ne nađu posao u struci.

Izbor fakulteta

Kraj školske godine vrijeme je kad učenici završnih razreda osnovnih i srednjih škola moraju donijeti odluku o nastavku školovanja i izboru buduće profesije. Zbog toga u ovom razdoblju postoji pojačano zanimanje javnosti za podacima o potrebama na tržištu rada, a ovo su podaci te smo, u skladu s tim potrebama, ponovno pripremili podatke o deficitarnim i suficitarnim zanimanjima, rekao je mr. Muamer Bandić,direktor Agencije za rad i zapošljavanje BiH.

Istakao je kako želi skrenuti pozornost maturantima da je izbor profesije jedna od najvažnijih odluka koje trebaju donijeti u život i da zbog toga budu jako pažljivi kad budu donosili tu odluku.

“Kao i prošle godine, potrudili smo se još unaprijediti informacije s tržišta rada, pa tako svi zainteresirani mogu detaljno, po zanimanjima, vidjeti koliko je nezaposlenih osoba, a koliko se osoba određenog zanimanja zaposlilo u prethodnoj godini. Te informacije predstavljene su za svaki kanton u FBiH, za oba entiteta i za Distrikt Brčko BiH. Kao i uvijek, objavili smo na razini BiH pregled po 5 najbrojnijih zanimanja na evidencijama nezaposlenih osoba”, kazao je direktor Bandić.

“Na osnovi podataka koje objavljuju institucije nadležne za domaće tržište rada (entitetski zavodi za zapošljavanje, kantonalne službe za zapošljavanje i Zavod za zapošljavanje Distrikta Brčko BiH), a prema broju objavljenih oglasa, evidentno je kako je situacija sa suficitarnim i deficitarnim zanimanjima slična već nekoliko godina. Kada je riječ o visokoobrazovanim osobama (VSS), najtraženija zanimanja su ona vezana uz IT sektor (IT inženjer, softverski inženjer), zatim inženjer elektrotehnike, građevinski inženjer, diplomirani farmaceut, doktor medicine – specijalist

. Uz ta zvanja, po broju oglasa traženi su i diplomirani ekonomisti i pravnici, s tim što njih zbog hiperprodukcije tog kadra ima i najviše na evidencijama nezaposlenih. Uz ekonomiste i pravnike, i dalje je najveći broj nezaposlenih visokoobrazovanih osoba među kriminalistima, politolozima, novinarima, socijalnim radnicima. Također, veliki je broj i profesora engleskog jezika te učitelja razredne nastave”,naveo je Bandić.

“Najveća potražnja među radnicima sa srednjom stručnom spremom (SSS) je za prodavačima i ugostiteljima, posebice školovanim konobarima, a i dalje su traženi operateri za unos podataka i radnici u pozivnim centrima. Od osoba sa srednjom stručnom spremom, na evidencijama nezaposlenih najviše je ekonomskih tehničara, strojarskih tehničara, maturanata gimnazije, medicinskih sestara i poljoprivrednih tehničara”, saopštio je Bandić.

“Kad je riječ o radnicima s VKV i KV spremom, najtraženiji su šivači, zavarivači, tesari, zidari, bravari. Treba uzeti u obzir da je potreba za nekim od navedenih zanimanja mnogo veća od nekih drugih. S druge strane, među nezaposlenima s VKV i KV kvalifikacijom najviše je prodavača, bravara, automehaničara, frizera”, istakao je.

Ove informacije svakako će pomoći mladima lakše se odlučiti za buduće zanimanje.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.