Luka Miladinović, portparol Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) za Anadolu Agency (AA) je u petak ujutru izjavio da ne može komentarisati ništa u vezi sa predmetom “Respiratori“, zbog odnosa SIPA-e i Tužilaštva BiH.

Naime, sinoć su, nakon lišavanja slobode, u prostorije SIPA-e u Istočnom Sarajevo na ispitivanje dovedeni federalni premijer Fadil Novalić, direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak i Fikret Hodžić, direktor firme “Srebrena malina“. Nezvanične informacije govore da su oni nakon ispitivanja noć proveli u pritvoru, ali Miladinović to nije želio potvrditi. Jedino što je mogao zvanično potvrditi jeste da su lica lišena slobode u četvrtak.

“Sve postupke u vezi sa navedenim licima ne možemo komenatarisati zbog odnosa Tužilaštva i nas. Izričito je dogovoreno da su oni jedini nadležni u ovom predmetu, dakle Tužilaštvo. Mi se toga pridržavamo. Oni moraju dati više informacija javnosti, a ne SIPA. Inače nije takva praksa, ali u ovom predmetu jeste. Velika je zainteresovanost javnosti za ovaj slučaj. Želim da malo razjasnimo situaciju da ljudi imaju neke informacija, pa vjerujem da ćemo uskoro, ipak, izaći u javnost sa određenim detaljima“, kazao je Miladinović.

Dodao je da je, nakon sinoćnjeg ispitivanja na potezu Tužilaštvo BiH, koje bi se trebalo oglasiti o daljnjem postupku u slučaju “Respiratori“.

Podsjetimo Novalić, Solak i Hodžić su saslušani u vezi sa sa spornom nabavkom 100 respiratora iz Kine u vrijednosti 10,5 miliona KM. Javnost se zainteresovala za ovaj slučaj zbog činjenice da je u jeku krize izazvane pandemijom novog koronavirusa medicinsku opremu za potrebe zdravstvenog sistema u Federaciji BiH nabavila poljoprivredna kompanija.

Ranije po nalogu Tužilaštva BiH pripadnici SIPA-e izvršili su pretres više lokacija, među kojima su i prostorije Federalne uprave civilne zaštite, Zavoda za javno zdravstvo FBiH i firme “Srebrena malina“.

(Fokus)

Policajac Derek Chauvin, koji je postao zloglasan diljem svijeta zbog smrti Afroamerikanca Georgea Floyda, već je jednom pokušao ubiti Afroamerikanca prije dvanaest godina. Mediji su preplavljeni snimkama iz Minneapolisa na kojima Chauvin koljenom stoji na Floydovom vratu dok ovaj prelinje za milost i kaže da ne može disati, nakon čega je 46-godišnjak izdahnuo.

Britanski tabloid Mirror javlja kako je prije toga Chauvin imao čak 18 službenih prigovora protiv sebe, od čega su samo dva zaključena disciplinskim mjerama.

Na ulicama Minnesote već danima traju nasilni protesti kojima se traže sankcije za Chauvina nakon brutalnog ubistva Georgea Floyda. Mediji su sada otkrili i da je Chauvin prije dvanaest godina ustrijelio Afroamerikanca Iru Latrella Tolesa prilikom intervencije u vezi porodičnog nasilja.

Toles je preživio napad. Novinarima je otkrio kako je policajac 24. maja 2008. banuo u njegov dom nakon što je njegova supruga nazvala 911 te ga ustrijelio dok je bio u kupaonici. Kaže kako je bio šokiran koliko je policajaca došlo na njegova vrata te se zaključao u kupaonicu, ali policajci su razbili vrata kako bi ušli.

– Bili su u civilu i ničime nisu dali do znanja da su policajci. Nisu ništa rekli nego su me počeli tući. Tukli su me kundacima pištolja – rekao je Toles.

Kaže kako se daljnjeg toka događaja ne sjeća. U izvještaju lokalnih medija spominje se da je pokušao uzeti policajčev pištolj, no on kaže da se toga ne sjeća, ali priznaje da je uzvratio udarac. Tek u bolnici shvatio je da je ustrijeljen. Metak mu je prošao kroz prepone i završio u zidu kupaonice.

Nada se da će konačno biti optužen

Optužen je za da kaznena djela obiteljskog nasilja i opiranja hapšenju. On, pak, ostaje pri tvrdnji da nije mogao ništa drugo učiniti te da se branio jer ga je Chauvin tog dana htio ubiti.

– Volio bih da smo tada imali pametne telefone kako bih snimio što se događalo. Znao sam da će to ponovno pokušati učiniti – rekao je Mirroru. Kaže kako se nada da će Chauvin biti optužen za smrt Georgea Floyda, a i sam razmišlja o podizanju tužbe zbog incidenta iz 2008.

Isti list navodi kako je Chauvin jedan od šest policacaja koji su uključeni u smrt 42-godišnjeg Waynea Reyesa 2006. godine. Drugi policajac uključen u nedavni skandal je Tou Thao, zbog čije je neprimjerene primjene sile postignuta sudska nagodba od 25 tisuća dolara prije tri godine.

Demonstranti diljem države traže da se svi policajci uključeni u incident, koji su trenutno suspendirani, podvrgnu kaznenom progonu i optuže za teško ubistvo. Zahtjevima su se pridružile i gradske vlasti, no službene informacije što će s njima biti još uvijek nema.

(Fokus)

Vlada Crne Gore objavila je proširenu listu zemalja za čije građane otvara granice, a među njima BiH i samoproglašeno Kosovo.

U objavi na zvaničnom Twitter nalogu crnogorske Vlade se navodi da je Nacionalno koordinaciono tijelo za zarazne bolesti, na prijedlog Instituta za javno zdravlje Crne Gore, odlučilo da je od 1. juna dozvoljen ulazak stranaca u Crnu Goru bez karantina i samoizolacije za državljane i rezidente zemalja u kojima je stopa aktivnih slučajeva virusa korona manja od 25 na 100.000 stanovnika.

Među zemljama koje, prema saopštenju, ispunjavaju taj kriterijum je i tzv. Kosovo za koje piše da ima 11,99 slučajeva zaraze na 100.000 stanovnika.

Na spisku su i Hrvatska, Slovenija, Sjeverna Makedonija, Albanija, Gračka i Mađarska.

Broj zaraženih iz klastera preduzeća Koža-komerc iz Tešnja, nakon jutros novopotvrđenih 14 slučajeva, povećan je na 28 osoba, izjavio je općinski načelnik i predsjednik Kriznog štaba civilne zaštite Općine Tešanj Suad Huskić.

"Upravo smo završili sastanak našeg kriznog štaba, na kojem smo potvrdili da su od ukupno 14 osoba, za koje smo danas dobili potvrdu zaraze, njih šest ili sedam zaposlenici te firme, dok su ostali njihovi prvi kontakti, uglavnom i članovi porodice.

Firma je zapošljavala 80-ak zaposlenih, ali je zatvorena 23. maja. Prvi zaraženi radnik otkriven je 21. maja i od tada je zaraza potvrđena kod 15 radnika. Ostali zaraženi su članovi porodice ili njihovi prvi kontakti", kazao je Huskić.

On napominje da je od početka pandemije na području te općine infekcija COVID-19 potvrđena kod ukupno 33 osobe, ali i da je, nakon zatvaranja te firme, više od 100 osoba dobilo rješenje o samoizolaciji te da nastavljaju testiranja.

"Očekivati je da će rasti i broj zaraženih, jer nastavljamo testirati. Zato su nam sada neophodni testovi, jer rješenje za laboratoriju, opremu i stručne ljude već imamo. Potrebna nam je i druga zaštitna i medicinska oprema pa očekujemo da će dio opreme koji je iz inostranstva stigao u Bosnu i Hercegovinu, uskoro doći i u Tešanj", govori Huskić.

Dodaje da je 12 novozaraženih osoba već smješteno u Kantonalnu bolnicu u Zenici, dok će ostali biti smješteni tokom dana ili sutra.

Direktor Opće bolnice Tešanj Hasan Škiljo ističe da su danas počeli testiranja i u vlastitoj PCR laboratoriji, za koju su, kao i Kantonalna bolnica Zenica (KBZ), dobili privremeno rješenje Federalnog ministarstva zdravstva.

"Mi smo jučer dobili na posudbu 1.000 testova iz KBZ-a, koje ćemo im vratiti nakon što od Federalnog štaba civilne zaštite dobijemo obećanih 3.000 testova. Za sada radimo uporedo testiranja sa Kliničkim centrom Univerziteta u Sarajevu, koji će i dalje raditi eksternu kontrolu naših rezultata testiranja", pojašnjava Škiljo.

On se nada da bi već od naredne sedmice mogli samostalno raditi testiranja.

Također, navodi da su imali najavu da bi im već danas trebao biti isporučen i mobilni rendgen, od Kantonalne uprave civilne zaštite Zeničko-dobojskog kantona i UNDP-a, koji za potrebe Civilne zaštite i Vlade ZDK nabavlja medicinsku i drugu opremu.

(radiosarajevo.ba)

Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je za prestižnu svjetsku nagradu u oblasti književnosti za djecu i mlade „Astrid Lindgren 2021“ nominovala Bajruzina Hajru Planjca iz Tešnja.

Tim povodom u izdanju IK PLANJAX ovih dana iz štampe izlaze Izabrana djela BH Planjca, u šest knjiga koje je priredio i pogovor napisao prof.dr. Muhidin Džanko.

Od 2007. godine Nacionalna i univerzitetska biblioteka Bosne i Hercegovine je jedino nominacijsko tijelo iz BiH za nagradu „Astrid Lindgren“, ovlašteno od strane Švedskog umjetničkog vijeća (Swedish Arts Council) i predlaže kandidate iz naše države, dajući im šansu da na taj način učestvuju na natjecanju za najprestižniju nagradu za dječiju književnost u svijetu.

Književnica Astrid Lindgren rođena je 1907. godine u Švedskoj. Njena djela prevedena su na više od 95 jezika što je čini jednom od najpopularnijih pisaca književnosti za djecu. Stekla je slavu stvorivši književnu junakinju Pipi Dugu Čarapu. Umrla je 2002. godine u Stokholmu, kada je Švedska vlada u njenu čast ustanovila nagradu „Astrid Lindgren“ (Astrid Lindgren Memorial Award, ALMA).

Kako saznajemo od Planjca, njegove knjige: Habetova koliba, Bracikina družina, Mirzin dnevnik, Tajne djedovog mlina, Manguparije Mutka Genijalca i Pisac sa dva imena su uvrštene u ovu ediciju, u tvrdom povezu i upravo se planira promocija u mnogim gradovima i osnovnim školama, a distribucija, kako online, tako i po knjižarama, već je u toku. Sve knjige su doživjele više izdanja i stigle u brojne dječije ruke, ali 11 izdanja Habetove kolibe je tiraž koji je malo kom piscu u Bosni dostižan.

Podsjećamo da je nagrada “Astrid Lindgren” vrijedna pet milijuna švedskih kruna (480.000 eura), što je čini financijski najizdašnijom nagradom dječje književnosti u svijetu i jednom od najvrednijih književnih nagrada općenito.

Brojne zemlje iz cijelog svijeta (184) predlažu kandidate za ovu prestižnu nagradu.

Dobitnik nagrade za prošlu godinu je belgijski književnik Bart Moeyaert, koji je u karijeri objavio pedesetak naslova za djecu i mlade, od slikovnica i romana do poezije.

BH pisac za djecu Bajruzin Planjac je u dva navrata (2005. i 2010) osvojio Plaketu Malog princa za najbolju dječiju knjigu u regionu, (Srbija, Hrvatska, Crna Gora i Bosni i Hercegovini) te Plaketu najčitanijeg savremenog bh. pisca za mlade Gradske biblioteke Bosanska Krupa.

Savremeni bosanskohercegovački pisac za djecu i mlade Bajruzin Hajro Planjac je, kako kaže, rođen u lijepom selu Bobare, u zlatonosnom Pousorju, nadomak Tešnja. Za Tešanj, tvrdi da je najljepši grad na Zemlji. Rođen je dva dana prije početka proljeća, one godine kada je čovjek kročio u svemir. Prvu priču objavio je kao učenik u školskom listu “Neven” 1977., a prvu knjigu Djevojka i breza 1987. g. u izdavačkoj kući “Otokar Keršovani“ iz Opatije.

U životu je obavljao razne poslove.

Karijeru je počeo kao fizički radnik u “Tehnici” iz Zagreba, zatim monter u Rafineriji nafte u  Bosanskom Brodu, bravar u “Trudbeniku” u Doboju, mašinbravar u “4. septembru“ u Tesliću, muzičar u rock-grupi “Atomski zvuk”, menadžer na estradi, trgovački putnik – prodavač knjiga u “Otokaru Keršovaniju” iz Opatije i BIGZ-u iz Beograda, oficir u Armiji RBiH, novinar u novinama, na radiju i televiziji, zatim urednik, direktor, savjetnik, konsultant, univerzitetski profesor… Bio je glumac u popularnoj TV seriji “Viza za budućnost”.

Prije tridesetak godina poželio je da bude sam svoj šef – poduzetnik, pa je u vlastitom dvorištu osnovao književnu zajednicu “Studenac”, koja je prerasla u grupaciju Planjax, u čijem sastavu danas posluje izdavačko-štamparska kuća Planjax komerc.

Bajruzin je pravi narodni pisac. Srednju metalsku, trgovačku i saobraćajnu školu završio je u Doboju, novinarsku na Jugoslovenskom institutu za novinarstvo u Beogradu. Diplomirao je menadžment na Fakultetu poslovne ekonomije Panevropskog univerziteta “Apei-ron” u Banjoj Luci, a magistrirao na Fakultetu za menadžment i poslovnu ekonomiju Univerziteta u Travniku, gdje je završio i doktorske studije, te stekao akademsko zvanje doktor ekonomskih nauka, (uža oblast menadžment), a nešto kasnije i docenturu.

Piše isključivo za djecu i mlade. Do sada je objavio desetak romana, trideset slikovnica, nekoliko knjiga poezije, priča, bajki, basni, te pet knjiga iz menadžemnta. Za svoj rad dobio je nekoliko značajnih priznanja.

U svom mjestu, kod Tešnja, a u povodu 30 godina uspješnog poslovanja, formirao je Aleju pisaca, jedinstvenu u BH. Posađena su stabala breze za 30 najtiražnijih pisaca čija su djela u proteklih 30 godina izdavali, štampali, sa kojma su se družili i koji su posjećivali ovu kuću.

Pored toga, uskoro, ispred štamparije i sjedišta firme koju posjećuju brojna djeca iz svih bh. škola, gradi – SPOMENIK KNJIZI. Kaže da je iz knjige naučio i uči i danas, da mu je knjiga dala sve što ima i da je red da joj se na neki način oduži.

Za nagradu Astrid Lindgren do sada su kandidovani istaknuti književnici za djecu i mlade: Bisera Alikadić, Nura Bazdulj-Hubijar, Šimo Ešić, Mirsad Bećirbašić, Ljubica Ostojić, Ferida Duraković, Ranko Pavlović, Jovo Čulić, Kemal Mahmutefendić, Alija H. Dubočanin, Jagoda Iličić, Fahrudin Kučuk, Muhidin Šarić…

(M. Đ./provincija.ba)

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je, na osnovu Zaključka Federalnog štaba civilne zaštite, izradio niz setova procedura za početak rada ustanova različitog tipa. Između ostalih, objavljen je i set preporuuka posebno namijenjen ustanovama za brigu o djeci i odraslim osobama sa posebnim potrebama.

Procedure, detaljno opisane u dokumentu sa prilozima, ilustracijama i potrebnim upitnicima/dokumentima, dostupne su svim sličnim ustanovama u BiH, putem web stranice Instituta inz.ba, a po službenoj dužnosti su elektronskom poštom proslijeđeni nadležnoj ustanovi tog tipa u Zeničko-dobojskom kantonu (ZDK).

Sve potrebne instrukcije

Vodič za unapređenje sigurnosti u centrima i ustanovama za djecu i odrasle s posebnim potrebama je izrađen na osnovu smjernica i preporuka Svjetske zdravstvene organizacije (WHO), Federalnog Ministarstva zdravstva i Zavoda za javno zdravstvo, ali i sličnih iskustava i praksi institucija u susjednim državama.

- Svjedoci smo ukidanja niza mjera u javnom životu, što će značiti znalajno povećanje cirkulacije građana u javnom prostoru. istovremeno, problem pandemije Covida-19 nije otklonjen, pa se i dalje primjenjuju zaštitne i sigurnosne mjere distance, korištenja dezinfekcionih sredstava, te niz drugih preporučenih mjera. Posebno je bitno da se zaštite djeca i stare osobe, kao i osobe koje nisu u mogućčnosti da same brinu o svom zdravlju.

U opširnom dokumentu se govori o potrebnim biosigurnosnim mjerama, potrebi formiranja Kriznog tima, određivanju rizičnih tački u centru/ustanovi, pojedinim segmentima strateškog djelovanja uprave, ali i generalnoj organizaciji rada takve ustanove u vremenu pandemije ili epidemije, ističe doc.dr. Nino Hasanica iz Kriznog štaba za zdravstveno-odgojne aktivnosti Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Detaljno su opisani načini organizacije rada sa korisnicima, ograničenja ulaska u Centar/ustanovu, izradu i postavljanje dez-barijera za ruke/noge, primopredaju korisnika, procedure ulaska u Centar, određivanje rizičnih pratitelja, postupanja u slučaju bolesti korisnika ili roditelja, mjerenja temperature i slično....

- Dali smo preporuke i oko organizacije rada unutar centra/ustanove, sa svim detaljima, od dostave i distribucije hrane, do ponašanja zaposlenika u i izvan Centra, kao i tretiranja otpada, ali i priredili uzorke sa mogućim izgledom niza obrazaca, ističe Hasanica.

Online svi setovi potrebnih dokumenata o zaštiti

INZ je ranije sačinio i objavio besplatna izdanja Vodiča za biosigurnost u proizvodnim objektima kompanija u BiH, Preporuke za goste i osoblje u ugostiteljskim objektima, uputstvo o potencijalnoj opasnosti u slučajno fizičkog nedistanciranja, preporuke penzionerima u vezi izlazaka iz izolacije, savjetima za uvođenje zdravih životnih stilova, tri seta preporuka za kućne savjete i stanare kolektivnih i individualnih stambenih objekata, kao i informacije o eliminaciji stresa u doba pandemije, savjete za skladištenje i uklanjanje otpada osoba u izolaciji, kao i Vodič za ortganizaciju rada u predškolskim ustanovama.

Na web stranici Instituta inz.ba građani mogu pronaći i savjete za zaposlenike i uprave preduzeća i institucija, skladištenju hrane u uvjetima pandemije, mjerama dezinfekcije, dezinsekcije i deratizacije kao preventive, nutricionističke savjete u doba izolacije, preporuke za studente, trudnice i hronične bolesnike, te one koji njeguju dementne osobe, preporuke o važnosti fizičke aktivnosti i prestanku pušenja u vrijeme pandemije, savjete roditeljima i djeci o pranju ruku i zuba u vrijeme pandemije, kao i preporuke za ukop/sahranu/dženazu osobe umrle sa potvrđenim Covid-19 virusom.

– Panika nije rješenje, oprez jeste, zato je neophodno da se svaki građanin informiše i usvoji potrebna znanja kako zaštititi sebe i druge u javnom prostoru, poručuju iz INZ-a.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Građani Bosne i Hercegovine od jutros plaćaju gorivo skuplje za skoro 20 feninga i već se kreću 1,75 KM za dizel, te oko 1.85 KM za benzin, što je bila cijena za litru goriva na pumpama jutros u Sarajevu, dok u Republici Srpskoj cijene za benzin idu i preko 2.15 KM.

"Bilo je i preko vikenda promjena cijena za pet feninga na nekim benzinskim pumpama. Što je i za očekivati jer je barel nafte poskupio na svjetskom tržištu, a i u okruženju je cijena skočila", naglasili su u ovom ministarstvu.

Slične cijene su od jutros i u ostatku Federacije BiH, s tim da se kompanija HIFA može pohvaliti najmanjim cijena goriva. Na njihovim pumpama širom Bosne i Hercegovine cijena litre dizela je 1.66 KM, a za litru benzina treba izdvojiti 1.75 KM.
"Mi jutros nismo izvršili korekciju cijena goriva, i dalje smo najpovoljniji u BiH", dodali su iz ove kompanije.  

Do promjena cijena goriva od jučer je došlo i u manjem bh. entitetu. Na jednoj od pumpi u Banjoj Luci cijena litra dizela je bila 1,55 KM, dok kvalitetniji dizel košta 1,65 KM po litru.

Cijena litra benzina je također 1,55 KM, dok kvalitetniji benzin košta 2,19 KM po litru.

Na drugim pumpama cijene su slične i variraju u visini od pet do 10 feninga, pa su tako u Bijeljini cijene u prosjeku niže oko 0,10 KM.

U ovom bh. gradu litra dizela košta oko 1,45 KM, a ista cijena je benzina, dok je cijena kvalitetnijeg dizela 1,67 KM, a kvalitetniji benzin košta 2,15 KM.

(radiosarajevo.ba)

U Prijedoru će i ove godine, u nedjelju, 31. maja biti obilježen Dan bijelih traka, ali sa ograničenim brojem učesnika zbog pandemije virusa COVID 19. I ove godine za jednakost i dostojanstvo žrtava, javlja Anadolu Agency (AA).

Goran Zorić, aktivista Inicijative “Jer me se tiče“, kaže da se nastavlja borba za izgradnju spomenika za 102 ubijene djece.

“Proces je trenutno u fazi i čeka se da nadležna stručna odjeljenja Gradske uprave Prijedor daju svoje mišljenje o predloženih sedam lokacija, u užem gradskom centru. Tokom proteklog perioda su održani sastanci sa gradonačelnikom i predstavnicima skupštinskih odbora i za sada se ne može reći da postoji odbijanje ideje o izgradnji spomenika. To svakako ulijeva optimnizam”, kaže Zorić.


Navodi da zbog pandemije virusa korona ne pozivaju ljude da im se pridruže. Po njegovim riječima, skup će biti u manjem broju, a položiće se 102 ruže na gradskom trgu.

Dan bijelih traka po prvi put je obilježen u Prijedoru 2012. godine kao početak kampanje protesta protiv odluke gradskih vlasti u Prijedoru da se porodicama žrtava zabrani javno obilježavanje dvadesete godišnjice zločina nad prijedorskim Bošnjacima i Hrvatima.

Svake godine do sada hiljade ljudi se okupljalo na gradskom trgu i polagalo 102 ruže sa imenima ubijene djece, kako bi ukazali na nepostojenja spomen-obilježja, gdje bi se njihovo stradanje obilježilo na dostojanstven način. Na taj datum je osnovan i bivši logor Omarska, kroz koji je prošlo više od 3.300 zatvorenika.

Organizatori se eksplicitno ograđuju od bilo kakvih aktivnosti na obilježavanju Dana bijelih traka u drugim sredinama, koje se, kako navode, koriste u svrhu promocije političkih ili nacionalističkih poruka i raspirivanja mržnje. Poručuju da je to suštinski protivno vrijednostima koje promoviše Dan bijelih traka, uz poruku – “za jednakost i pravo svih žrtava na dostojanstvo i sjećanje“.

U posljednja 24 sata na Kliničkom centru Univerziteta u Sarajevu testirana su 234 uzorka na prisustvo koronavirusa.

Kako je za Faktor potvrdila generalna direktorica KCUS-a prof. dr. Sebija Izetbegović, 14 uzoraka bilo je pozitivno.

Svih 14 pacijenata je iz Tešnja.