A.A.
Davor Krešić, predsjednik Udruge turističkih radnika Neuma, za N1 je govorio o tekućoj sezoni i očekivanjima za ovo ljeto nakon pandemije koronavirusa.
“Prošle godine ste u Nemu u ova doba imali oko 5000 ljudi, sada jedva 500. Mislim kako bi to mogli iskoristiti naši turisti iz BiH, gdje bi mogli imati jak i ugodan odmor uz pridržavanje svih propisa”, kazao je Krešić.
Ističe kako se mora zadržati pozitivan trend u borbi protiv koronavirusa.
“Ne smijemo dopustiti da zeznemo stvari i da se korona pojavi u Neumu. Mi osobno moramo voditi brigu da gosti drže udaljenost, ležaljke se dezinficiraju, drži se razmak od dva metra u restoranima, na plaži. Ljudi koji žele, mogu uživati u odmoru”.
Kada je riječ o gostima iz BiH, kazao je:
“Što se tiče domaćih gostiju, ne postoje nikakva ograničenja. Nikome se nije naplaćivalo dezinficiranje auta. Imamo problem jer su nam granice zatvorene, gostima je blokiran ulazak u Neum jer je veliki broj gostiju bio iz inostranstva. Nadam se uskoro popuštanju tih mjera”.
Hoće li cijene “skočiti”?
“Većih cijena neće biti, već su se smanjile. Čekamo da vidimo kakav će biti “booking”, tako da definitivno neće biti povećanja cijena”, poručio je.
(TNT)
Neki privredni subjekti koji su sve vrijeme pandemije radili (pojedini čak i više nego što je uobičajeno) iskoristili su ovu situaciju i radnicima smanjili plaće za april od 150 do čak 700 KM, tvrdi bh izdanje Večernjeg lista.
Kako navodi Večernjak, određen broj trgovina, benzinskih pumpi, pa čak i firmi koje se bave preradom, u Hercegovini je, pod izgovorom pandemije koronavirusa, umanjio plaće za prošli mjesec.
”Neki od radnika morali su potpisati da pristaju raditi za minimalnu plaću koja u FBiH iznosi nešto više od 400 KM, nekima je bez dodatnih objašnjenja, jednostavno, na račun uplaćen manji iznos”, stoji u tekstu.
Dodaje se kako ima i onih poslodavaca koji radnicima koje su odjavili nude povratak na radno mjesto, ali pod uvjetom da im neko vrijeme ne uplaćuju doprinose.
“Naime, nude im rad ‘na crno’, i to za dio plaće koju su imali ranije. Budući da ti radnici određen broj mjeseci imaju pravo na naknadu sa zavoda za zapošljavanje, poslodavci im nude da im uplate razliku do iznosa ranije plaće. Po svemu sudeći, inspekcije koje kontroliraju pravilnosti rada gospodarskih subjekata u idućem razdoblju imat će pune ruke posla”, navodi Večernjak.
(TNT)
Tehnološki fakultet u Banjaluci organizuje upis nove generacije studenata, u akademskoj 2020/2021. godini. Zainteresovani kandidati mogu da izaberu jedan od 4 studijska programa:
1. Hemijsko inženjerstvo i tehnologije
2. Prehrambene tehnologije i industrijske biotehnologije (3 usmjerenja):
Proizvodni
Kontrola kvaliteta i higijenske ispravnosti namirnica
Nutritivni kvalitet hrane i ishrane
3. Grafičko inženjerstvo
4. Tekstilno inženjerstvo (2 usmjerenja)
Odjevna tehnologija i dizajn
Obućarska tehnologija i dizajn
Prvi upisni rok:
objavljivanje konkursa 10.06.2020. godine,
prijem dokumenata počinje 22.06.2020. godine, a završava 26.06.2020. godine,
kvalifikacioni ispit održaće se 01.07.2020. godine i 02.07.2020. godine.
Drugi upisni rok:
objavljivanje konkursa 19.08.2020. godine,
prijem dokumenata od 31.08.2020. godine do 04.09.2020. godine,
kvalifikacioni ispit održaće se 07.09.2020. godine.
Informacije o prijemu dokumentacije, kao i o upisu kanadidata koji uspješno polože kvalifikacioni ispit i steknu pravo upisa u prvu godinu studija, biće naknadno objavljene.
U Austriji je izrečena prva presuda zbog nenošenja maske, u suđenju protiv jednog građanina iz pokrajine Štajerske koji je odbio da nosi masku, i uz to napao policajce koji su mu na tu obavezu ukazali.
Sud u Gracu izrekao je kaznu od deset mjeseci zatvora.
"Braniti se protiv policajaca koji vam samo ukazuju da stavite masku, posebno u ovo vreme, ne može da se razume", naglasio je sudija Andreas Rom, koji je saopstio presudu.
Osuđeni 29-ogodišnji Štajerac sada mora u zatvor zato što je prekršio zakon o mjerama protiv virusa korona.
Zbog njegovog neprimjernog ponašanja na ulici, u pijanom stanju, policija je pozvana 20. aprila.
Kada su čuvari reda pokušali da laboratorijskog tehničara smire, vidjeli su da iz njegovog džepa vire dva noža.
"Zašto se šetate sa dva noža", upitala je državni tužilac Eva Pahernig, na šta je optuženi odgovorio da su mu potrebni za jelo, ali i da se brani od eventualnih napada.
Kazao je da se plašio jer je popio previše vodke.
Kada su policajci od pijanog mladića zatražili da stavi masku on je počeo da ih udara.
Da bi savladali razjarenog čovjeka, policija je morala da primijeni silu, i, kako su istakli čuvari reda, nakon što su mu stavili lisice "i maska je dospjela tamo gdje treba".
Optuženi je rekao da mu je žao zbog ovog događaja i obećao da tako nešto neće više ponoviti.
Međutim, moraće svoje neprimjereno ponašanje da odrobija deset mjeseci.
Imao je sreće, jer je mogao dobiti još dužu zatvorsku kaznu na osnovu četiri kazne koje je ranije imao.
Ministarstvo komunikacija i transporta u Savjetu ministara donijelo je Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o registrovanju vozila.
Potreba za donošenjem ovog pravilnika javila se usljed proglašenja stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH uzrokovane pandemijom virusa korona, a sve kako bi Ministarstvo pomoglo građanima, poštujući sve zakonske odrednice, saopšteno je iz ovog ministarstva.
Nakon što je ministar komunikacija i transporta u Savjetu ministara Vojin Mitrović predložio donošenje odluke o produženju važenja registracije vozila u BiH za vozila koja su registrovana u BiH, a čija je potvrda o registraciji istekla poslije 15. marta do 30. aprila, koja nije dobila podršku na sjednici Savjeta ministara BiH održanoj 1. aprila, predmetna oblast je uređena kroz izmjene Pravilnika.
U saopštenju je navedeno da je zbog toga u Pravilnik dodat stav u kojem je navedeno da se, za vozila čija je registracija istekla nakon 16. marta, zahtjev za produženje registracije vozila može podnijeti najkasnije 90 dana od dana prestanka stanja prirodne ili druge nesreće na teritoriji BiH.
“Ukoliko se zahtjev za produženje registracije vozila ne podnese do roka predviđenog ovim članom, vozilo se službeno odjavljuje iz evidencije registrovanih vozila, a vlasnik je dužan da vrati registarske tablice nadležnom organu u roku od osam dana“, naveli su iz Ministarstva.
Pravilnik o izmjeni i dopuni Pravilnika o registrovanju vozila upućen je na objavu u Službeni glasnik BiH, a stupa na snagu narednog dana od objavljivanja.
Iscrpljujućim čekanjima na graničnim prelazima sa Hrvatskom, s kojima su naši vozači kamiona bili suočeni puna dva mjeseca, konačno je došao kraj, pišu Nezavisne.
Tačno u ponoć između ponedjeljka i utorka dozvoljen je tranzit teretnog saobraćaja preko svih graničnih prelaza Hrvatske, što nije bio slučaj od 19. marta.
Od tog datuma, naime, teretnjaci su mogli ići samo preko Bosanske Gradiške, Bosanskog Šamca i Bijače, zbog čega su, navode, njihova zadržavanja pred granicom trajala i po sedam dana.
“Nova odluka znači nam puno. Imali smo ogromno opterećenje na graničnim prelazima Bosanska Gradiška i Bosanski Šamac. Ovim potezom rasteretiće se svi granični prelazi. Dešavalo se da imamo kolonu auto-putem od Nove Topole do GP Bosanska Gradiška. Čak i po sedam dana su ljudi čekali da pređu granični prelaz”, rekao je za “Nezavisne novine” Nikola Grbić, predsjednik Udruženja prevoznika za međunarodni i unutrašnji transport RS.
I iz Granične policije BiH ističu da će se zahvaljujući novoj odluci Hrvatske znatno smanjiti gužve na graničnim prelazima.
“Pozdravljam odluku Hrvatske o otvaranju svih graničnih prijelaza za promet teretnih motornih vozila, čime će se znatno smanjiti gužve i višesatna čekanja na graničnim prijelazima. Do sada su se za vrijeme restrikcijskih mjera povodom pandemije za promet teretnih motornih vozila koristila samo tri granična prijelaza”, izjavio je Zoran Galić, direktor Granične policije BiH.
Zijad Sinanović, sekretar Udruženja međunarodnih cestovnih prevoznika tereta Spoljnotrgovinske komore (STK) BiH, ističe da je istovremeno Hrvatska ukinula i ograničenja u pogledu zaustavljanja vozača na usputnim odmorištima uz auto-put, s tim što su se vozači dužni pridržavati svih mjera samozaštite i zaštite drugih.
“Važno je imati u vidu i da prijevoznici u tranzitu moraju koristiti auto-ceste u Republici Hrvatskoj, a ukoliko koriste granične prijelaze koji nisu na auto-cesti, moraju koristiti najkraći put od graničnog prijelaza do auto-ceste”, naveo je Sinanović u izjavi za “Nezavisne novine”.
Kako je podsjetio, prema dosadašnjoj odluci Hrvatske, tranzit te zemlje se pri obavljanju prevoza iz BiH za zemlje zapadne Evrope i obrnuto mogao odvijati isključivo preko graničnih prelaza Bosanska Gradiška i Bijača, dok se granični prelaz Bosanski Šamac mogao koristiti samo za tranzit iz/prema zemljama centralne Evrope.
“Takvo rješenje je uglavnom proizvodilo zastoje i duga zadržavanja na graničnom prijelazu Bosanska Gradiška, što je uz značajno povećanje dužine prijevoznog puta dovelo do enormnog povećanja troškova transporta i sve težeg poštivanja rokova isporuke”, napominje Sinanović.
Podsjećamo da je u Hrvatskoj 19. marta donesena odluka o određenim graničnim prelazima preko kojih se odvijao tranzitni saobraćaj teretnjaka. Ta odluka je donesena na 30 dana, a 18. aprila je produžena još na mjesec, tj. do 18. maja, kada na snagu stupa odluka o tranzitu preko svih graničnih prelaza Hrvatske.
Urgencija
Prema odluci koju je krajem marta donijelo Vijeće ministara BiH, kamioni koji su registrovani izvan BiH pri tranzitu kroz BiH mogu koristiti GP Bijača, Bosanska Gradiška, Bosanski Šamac, Rača i Klobuk, a iz Vanjskotrgovinske komore BiH smatraju da bi taj spisak trebalo proširiti.
“Sada bi bilo važno da i BiH bez odlaganja donese identičnu odluku kao Hrvatska, ili odluku o ponovnom otvaranju barem još nekoliko graničnih prijelaza za tranzit BiH, među kojima su Izačić, Orašje i Kamensko prema Hrvatskoj, te Vardište i Karakaj prema Srbiji”, naveo je Zijad Sinanović, sekretar Udruženja međunarodnih cestovnih prevoznika tereta Vanjskotrgovinske komore (STK) BiH.
Po njegovim riječima, takvu inicijativu STK BiH je ranije uputila nadležnim organima u BiH, a prekjuče su uputili i urgenciju po ovoj inicijativi, svjesni, kako navodi Sinanović, velike povezanosti privrede, te da ne možemo tražiti ono što i sami nismo spremni dati.
(fokus.ba)
Novi tekst Zakona o radu u Federaciji BiH, koji je krajem prošle sedmice utvrdila Vlada FBiH, loš je za radnike, jer ukidanjem "instituta čekanja", koji je u vanrednim okolnostima trajao do tri mjeseca, omogućuje da odmah ostanu bez posla, budući da poslodavac više neće biti obavezan na otkazni rok.
Ovaj zakon bi uskoro trebalo da bude upućen u parlamentarnu proceduru, a iz Vlade tvrde da u posebnim okolnostima, kakve su na snazi zbog virusa korona, Federacija nije u mogućnosti da primjenjuje stari tekst zakona.
Parlamentarci smatraju da se ukidanjem "instituta čekanja" i uvođenjem konsultacija poslodavcu omogućava da te konsultacije završi za minutu i odmah uruči otkaz radniku. U tekstu zakona koji je još na snazi otkazni rok je mogao trajati i 90 dana u slučajevima vanrednog stanja, odnosno proglašenjem prirodne nesreće.
Aner Žuljević, delegat u Domu naroda FBiH, za "Nezavisne" ističe da nije imao priliku vidjeti konačan tekst, ali ono što je pročitao u reagovanju sindikata pokazuje da se nije desila nikakva suštinska izmjena između prve i druge verzije osim što se Vlada FBiH poigrala nekakvim terminima koji na kraju završe sa istim ishodom kada je u pitanju radnik, a to je da ga poslodavac može što lakše otpustiti u momentima koji definišu stanje prirodne nesreće.
"Ova vlada je u toku svog mandata sve zakone koje je mijenjala mijenjala na štetu radnika", kazao je Žuljević.
Dodao je da nije očekivao ništa spektakularno u smislu koristi za radnike, te da je Zlatko Hurtić, savjetnik za ekonomska pitanja premijera FBiH, čovjek koji je "terminator" za uništavanje radničkih prava kada je u pitanju Vlada FBiH.
Na pitanje šta znači ukinuti "institut čekanja", Žuljević, koji je i doktor ekonomskih nauka po struci, kaže da je i u prvoj verziji teksta bila nova legislativa, odredba otpuštanja radnika u kojoj je poslodavac imao 90 dana otkazni period definisan po zakonu.
"Dakle, ono što je bilo tri mjeseca čekanje, pa vas onda 91. dan poslodavac može otpustiti, u stvari je bio samo novi model otpuštanja. E sad toga više nema, ali se uvodi sistem konsultacija sa sindikatom koji kao termin ne znači ništa i poslodavac ujutro kad vas pozdravi i uruči vam otkaz, on smatra da je s vama obavio konsultacije", ističe Žuljević.
Adnan Smailbegović, predsjednik Udruženja poslodavaca FBiH, za "Nezavisne" ističe da je novi tekst "anemičan", te da će ovo udruženje uraditi nekoliko amandmana koje će ponuditi parlamentarcima kada dođe do rasprave u parlamentu.
Smatra da tekst nije ono što je bila osnovna ideja poslodavaca, već da je njihova osnovna ideja bila da se svih "tih nekih sedam instituta" u tekstu zakona iskonzumira prije nego što se da otkaz radniku.
"Tekst zakona je vrlo krut i nefleksibilan i mi smo pokušali ovim novim tekstom, koji bi vrijedio samo u vanrednim okolnostima, da učinimo neke stvari fleksibilnijim, da zadnja opcija bude otkazivanje ugovora", rekao je Smailbegović.
Mevludin Bektić, predsjednik Samostalnog sindikata radnika BiH koji djeluje u Federaciji BiH, kazao je za "Nezavisne" da je Vlada FBiH izmjene i dopune Zakona o radu utvrdila bez konsultacija sa sindikatom.
"Mi smo upali u razgovore, nismo mogli dozvoliti da se još više ugroze prava radnika, da im se umanji i najmanja plata. Vlada je bez našeg odobrenja i bez konsultacija utvrdila taj zakon i rekli su da je to u dogovoru sa nama, što nije istina. Mi ćemo iznijeti svoj stav", kazao je Bektić.
(N.N.)
Žuti meteoalarm upaljen je za danas za cijelu teritoriju Bosne i Hercegovine zbog obilnih padavina i grmljavine.
Prema najavama Federalnog hidrometeorološkog zavoda danas se u Bosni i Hercegovini očekuje pretežno oblačno vrijeme sa kišom, pljuskovima i grmljavinom.
Ponegdje u centalnim i istočnim područjima, uz kišu moguća je i pojava grada.
Krajem dana, postupan prestanak padavina, najprije u sjevrnim područjima, a u noći sa srijede na četvrtak i u ostalim djelovima.
Vjetar slab do umjeren istočnog smjera, a u sjevrozapadnim područjimaana momente i pojačan. Poslije podne, vjetar mijenja smjer na sjever.
Jutarnja temperatura od 10 do 16, na jugu do 19, a najviša dnevna od 13 do 19, na jugu od 22 do 24 stepena.
Ujedinjene nacije (UN) ove godine su za temu Svjetskog dana pčela - 20. maj, odabrale slogan "Spasite pčele", što dovoljno naglašava ozbiljnost situacije i nužnost zaštite pčela, drugih oprašivača i njihovih staništa. Medonosna pčela (latinski Apis mellifera) najvažniji je oprašivač među insektima. Pčele doprinose složenim, međusobno povezanim ekosistemima koji omogućavaju suživot raznovrsnom broju različitih vrsta.
Za pčele se nerijetko kaže da su jedan od nosivih stubova života na Zemlji. Ovi fascinantni insekti, koji planet nastanjuju oko 110 miliona godina, su mala - velika čuda prirode čijem se načinu života i inteligenciji moramo diviti. Shvaćajući značaj i ulogu pčele u prirodi, brojni drevni narodi su je smatrali svetom, ističu iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica.
Po čemu su pčele posebne?
Na svijetu postoji skoro 20.000 različitih vrsta pčela. Pčele naučnike oduševljavaju brojnim nevjerovatnim sposobnostima poput memorije, osjećaja za vrijeme i prostor, mogućnosti lokaliziranja tačnog odredišta cvijeta, ali i razlikovanja više od 130 mirisa s 98-postotnom tačnošću. Jednako je čudesan i njihov „društveni“ život, jer žive u zajednicama koje predstavljaju najviši nivo organizacije „životinjske društvenosti“, uspostavljen davno prije socijalnih mreža savremenog Homo sapiensa. Unutar DNK pčele, naučnici su otkrili iznenađujuće sličnosti i veze pčela sa sisarima i čovjekom.
O posebnosti pčela govori i istraživanje koje su sproveli Centar za pčelarsko preduzetništvo Univerziteta Major i Pčelarska korporacija Čilea, koje je pokazalo da su pčele jedina stvorenja na svijetu koja ne nose bilo kakve patogene, bilo da je riječ o gljivicama, virusima ili bakterijama.
Pčele su, s obzirom na njihovu izuzetnu osjetljivost, najbolji pokazatelj zagađenja i okolišnih uvjeta. Biljke i pčele su prirodno povezane neraskidivom vezom, koja im osigurava međusobni opstanak. Ovaj socijalni insekt ima važnu ulogu u očuvanju i poboljšanju biodiverziteta, a svojim oprašivanjem biljaka doprinosi funkcionisanju lanca ishrane.
- Pčele i ostali polinatori oprašuju skoro 90 posto cvjetnica i 70 posto svih svjetskih usjeva. Ono što ističe pčele među ostalim oprašivačima je to što pčele žive u zajednici koja je sposobna preživjeti veliku hladnoću i pri tome othraniti leglo tako da u rano proljeće ima dovoljan broj jedinki koje su sposobne u velikoj mjeri oprašivati sve što u prirodi cvijeta, ističe Aida Šanjta Reis, koja vodi Laboratoriju za dijagnostiku bolesti pčela zeničkog Instituta.
Prema američkom Ministarstvu poljoprivrede, oprašivanje od strane samo jedne medonosne pčele vrijedi 14,6 milijardi dolara vrijednosti usjeva godišnje. Ako se ima u vidu da svaki treći zalogaj u ishrani čovjeka zavisi od pčela i njihove oprašivačke djelatnosti, nije teško zaključiti da bi sa nestankom pčela polako nestao i čovjek.
Kako bi mogli nahraniti rastuću svjetsku populaciju, treba nam sve više i više hrane, koja mora biti raznovrsna, uravnotežena i dobre kvalitete. Pčele su poznate po svojoj ulozi u visokokvalitetnoj hrani (med, matična mliječ i polen), kao i drugim proizvodima koji se koriste u medicini i drugim industrijama (pčelinji vosak, propolis i pčelinji otrov).
Međuvladina naučno-politička platforma o biodiverzitetu i uslugama ekositema (IPBES) procijenila je da pčele ne samo da osiguravaju sigurnost u hrani, nego obavljaju i ekonomske aktivnosti vrijedne 577 milijardi dolara. U svakoj zemlji ukupna korist od pčela koja se ostvari oprašivanjem, sto puta je veća od vrijednosti dobijene od svih pčelinjih proizvoda zajedno. Pčele povećavaju prinose mnogih voćaka poput jabuka, šljiva, krušaka, trešanja i višanja za oko 60 posto, suncokreta za 40 posto, sjemena djeteline za oko 70 posto, a plodove i sjemenje raznog povrća za više od 70 posto.
U SAD najveći prihod pčelari ostvaruju od usluga oprašivanja poljoprivrednih kultura pčelama. Iznajmljuju svoja pčelinja društva, najviše radi polinacije badema u Kaliforniji, gdje se odvija najveći dio globalne proizvodnje badema u svijetu, i polinacije jabuka u državi Vašington. Cijena iznajmljivanja košnica odnosno oprašivanja kreće se od 50 do 250 dolara po košnici.
Pčele najčešće ubija ljudska nepažnja
Međutim, uprkos svom značaju koje pčele imaju, nerijetko se dešavaju pomori ovih životinja izazvani ljudskom nepažnjom i nemarom, koji osim što utiču na cjelokupan ekosistem, izazivaju i veliku materijalnu štetu vlasnicima košnica. Na Evropu otpada 10 posto svjetske populacije pčela, od toga 2.000 vrsta divljih pčela.
- Međutim, broj oprašivača u Evropi smanjen je u posljednjih 30 godina za tri četvrtine. Nedavne studije pokazuju da je čak 90 posto pčela već nestalo sa planete. Razlozi ovog istrebljenja zavise od geografskog područja, ali među glavne spadaju nаjnovije poljoprivredne tehnologije, klimаtske promjene, GMO, snažni pesticidi, prehrambeni stres, širenje bolesti, štetočine i prirodni neprijаtelji pčela. Također industrijski i ispušni plinovi mnogobrojnih zagađivača nepovoljno utječu na njihov razvoj i opstanak, ističe Šanjta-Reis.
Ukoliko se ostvari najcrnji scenarij i pčele jednog dana zaista izumru, stotine miliona usjeva će propasti, a čovječanstvo će se suočiti sa najvećom prijetnjom od svog postanka što bi na kraju neminovno dovelo do svjetskog rata zbog gladi. – naglašava se u izvještaju UN-a iz 124 zemlje.
S obzirom da se pčela već nalazi na listi ugroženih vrsta, borba za život sve manje populacije pčela nema alternativu. Zbog toga se ovoj vrsti sve više ustupa dosta medijskog prostora i rade se različite kampanje širom svijeta kako bi se ukazalo na značaj ovog malog i krhkog, a tako bitnog organizma za cijelu planetu Zemlju.
Otkud 20. maj? UN je prepoznao važnost pčela u ekosistemu, te je Generalna skupština UN-a krajem 2017. godine donijela odluku da se 20. maj proglasi Svjetskim danom pčela. Zašto baš ovaj dan? Zbog toga što je na ovaj dan rođen pionir pčelarstva Anton Janša 1734. godine u Sloveniji. Cilj je da se podigne svijest o njihovom značaju i upozori na enormno smanjenje broja pčela u svijetu, kažu iz INZ-a.
Predviđeno je da se Svjetski dan pčela obilježava kroz edukaciju i aktivnosti usmjerene na podizanje svijesti o značaju pčela i drugih oprašivača, na opasnosti sa kojima se suočavaju, kao i njihov doprinos održivom razvoju”. Pčela je kao životinjska vrsta 2019. godine proglašena za najvažnije živo biće od strane Earthwatch Instituta.
U svijetu je već odavno aktuelna, kako ekološka, tako i svijest o zdravim stilovima življenja i prehrane, pri čemu se pčelarstvo, pčele i njihovi vrhunski proizvodi stavljaju u fokus. Međutim, u Bosni i Hercegovini je stanje u pčelarstvu daleko od idealnog i mi očigledno nismo dovoljno svjesni značaja razvoja pčelarstva i funkcije pčelara kao najbitnije karike egzistiranja medonosnih pčela u našoj državi. BiH je na dnu ljestvice zemalja u Evropi kada je u pitanju korištenje meda u ishrani.
Pčelarska industrija i problemi u BiH
Iako kvalitetom meda, itekako možemo konkurirati svjetskom tržištu, kod nas je prisutan uvoz meda niske kvalitete uz obaranje cijene domaćem kvalitetnom medu. Nedovoljno kvalitetno nije riješeno ni označavanje meda kao ni mehanizmi zaštite proizvođača, ali i potrošača. Ipak, pčelarstvo u BiH je zadnjih desetak godina u ekspanziji, jer je proizvodnja meda postala značajan izvor dodatnih prihoda seoskih domaćinstava.
-U sadašnjim uvjetima pčelarska proizvodnja u BiH je organizirana u okviru udruga i saveza, a često pčelari obavljaju svoju djelatnost potpuno individualno. Posljednjih godina prisutna su poboljšanja u području zakonske regulative i standardizacije koja je ipak još uvijek siromašna i nedovoljna, a cjelokupan institucionalno pravni okvir je nekonzistentan. Osim pčelara, njihovih udruženja i saveza, neophodna je zainteresovanost i aktivno učešće veterinarskih organizacija i nadležnih ministarstava, navode u Institutu.
Iako pčele direktno zаvise od brige pčelаrа koji neprestano istražuju, nadgledaju zdravlje, stanje i očuvanje pčela, subvencije su, u odnosu na druge poljoprivredne grane, nerazrađene i nedorečene, čime su pčelari u startu zakinuti. Posebno je neophodno kvalitetnije uređenje državnih programa zaštite od bolesti pčela kao i zaštite od predatora.
Pčelarskoj proizvodnji u BiH je neophodno povećanje produktivnosti i unapređenje osiguranja kvalitete. Zbog toga je neophoda izgradnja sistema kontrole proizvodnog lanca i uspostava zakonskog okvira sljedljivosti uz kontrole pčelarskih proizvoda na tržištu kao i kontrola unutar pčelarskih udruženja.
Zajedno možemo doprinijeti razvoju ove oblasti kroz kontinuirane edukacije, unaprjeđenje postojećih kurikula i osmišljavanja škola pčelarstva. Izradom strateškog programa za sektor pčelarstva zajedno sa proizvođačkim grupama, koji treba da se organizuje prema principima EU, možemo direktno doprinijeti razvoju globаlne strаtegije zа zаštitu i ponovno naseljavanje pčela i drugih oprašivača.
Kako pomoći pčelama i pčelarima?
S obzirom da pčelarstvo predstavlja općedruštveni interes, naglasak bi se trebao staviti na motivisanje novih mladih pčelara kroz subvencije. Evropska unija na primjer redovno sufinansira programe pčelarstva, gdje je za period od 2020-2022 planirala izdvojiti od 36-40 miliona eura. Na ovaj način oni utiču na povećanje broja pčelara i košnica, te preko njih i na procentualno veću produkciju meda.
Jačanjem pčelarstva kao bitne razvojne privredne grane, direktno jačamo i našu ekonomiju, ruralni razvoj, ekologiju, zdravlje i biodiverzitet u Bosni i Hercegovini. Svjetski dan pčela izvrsna je prilika da se pčele na jedan dan stave u središte razgovora, ne samo u naučnim, već i u političkim krugovima.
Zajedničkim snagama (organizacija, istraživačkih i obrazovnih institucija, civilnog društva, privatnog sektora, poljoprivrednika i pčelara, kao i svakog pojedinca) možemo inicirati konkretne akcije koje bi stvorile više pejzaža prilagođenih pčelama i drugim oprašivačima, te povećali njihov broj i produktivnost. Jer njihovim sigurnim oprašivanjem štitimo našu prehrambenu sigurnost. Slavimo zajedno, podižemo svijest i učinimo nešto dobro za pčele, kaže se na kraju saopćenja INZ-a.
VIDEO možete pogledati OVDJE.
Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica
Pandemija koronavirusa uzdrmala je čitav svijet i dok je u mnogim zemljama iz ljudi izvukla ono najbolje, ali naravno, ima i slučajeva gdje je pokazala onu najgoru ljudsku stranu.
Novonastala pandemija otkrila je i mnoge patološke pojave savremenog svijeta, navodi autor teksta na portalu rmx.news, te dodaje da je jedna od njih, surogat, koji uključuje tretiranje ljudi kao robe koja se može naručiti, proizvoditi i prodavati.
Naime, u Kijevu u Ukrajini više od 500 novorođenčadi koje su bogati zapadnjaci naručili preko surogatskih agencija ostalo je bez roditelja zbog pandemije koronavirusa i krize koja je nastala svuda u svijetu. Ovaj portal je objavio šokantan video-snimak na kojem se vide desetine beba na klinici BioTexCom u Kijevu, koji plaču zbog roditelja koji nikada nisu došli po njih.
Klinika BioTexCom reklamira se kao centar za reprodukciju, a u njihovom katalogu potencijalni roditelji mogu naći “atraktivne” ponude u prodaji sa slikama nasmijanih beba koje su priložene uz njih. Za mnoge je cijena djece jedna od najatraktivnijih karakteristika. Naime, svaka beba košta samo 9.900 eura (oko 19.350 KM).
Portal navodi da sada postoji zabrinutost jer bi zbog, kako navode, “porasta zaliha”, ova kompanija za surogat ovu djecu mogla da ponudi bilo kome, tačnije svima koji hoće da preuzmu bebe i kliniku oslobode obaveza.
Video-snimci iz kijevskog hotela BioTexCom su šokantni. U njemu se vidi 46 kreveta sa tek rođenim bebama koja plaču. Ova djeca su, dodaje se, neprijavljeni proizvod kompanije BioTexCom – surogat djeca koju su bogati sa Zapada naručili preko ove agencije za surogat.
Zatvaranje granica zbog pandemije dovelo je do toga da kupci nisu došli da uzmu svoju djecu, što je izazvalo zabrinutost zbog ljudske katastrofe i pogubnosti ove situacije za svako dijete. U Evropi je Ukrajina vodeća zemlja surogata. “Materica za unajmljivanje” u Ukrajini košta mnogo manje nego u ostalim zemljama, a kupac ima garanciju da će dijete koje bude dobio biti bijelo.
Ovo je opcija koju, navodi se dalje u tekstu, mnogi istopolni parovi naručuju i usvajaju djecu iz takvih agencija. Procjenjuje se da više od 500 beba čeka da bude pokupljeno otkad su granice zatvorene zbog pandemije koronavirusa, ali zapravo, kako se zaključuje u tekstu, pravi broj je teško znati zbog prirode posla.
Briga o ovoj djeci je postala finansijsko opterećenje za agenciju, napominje se i dodaje da se ni ne zna šta će biti sa ovom “odbačenom djecom”. Ova pandemija otkrila je tako mnogo savremenih patoloških pojava pa tako i surogat, kako se ističe, ali i autor teksta pita – šta se dešava kada kupac ne zatraži nazad proizvod koji je kupio?
“Da li se čuvaju? Koliko dugo? Šta ako kupac podnese žalbu i odbije kupovinu jer je proizvodu istekao datum isteka?”, navodi se i dodaje:
“U tim modernim ljudskim mrestištima leži na stotine beba lišenih bilo kakvog majčinskog dodira, roditeljske topline ili nesebične brige nakon rođenja – bez ljubavi. S njima se postupa kao sa predmetima čija je jedina vrednost cijena po kojoj se prodaju. Nažalost, snimci iz hotela u Kijevu govore mnogo o našoj civilizaciji.”
(B92)
