Depoziti, kao najznačajniji izvor finansiranja banaka u Federaciji, dostigli su na kraju 2019. iznos od 19,4 milijarde KM. Ostvareni je rast u iznosu od 1,8 milijardi KM ili 10,3 posto, u odnosu na godinu ranije, sa učešćem od 80,2 posto u ukupnoj pasivi.

Štedni depoziti, kao najznačajniji i najveći segment depozitnog i finansijskog potencijala banaka, povećani su za 769,3 miliona KM ili 8,7 posto i iznose 9,6 milijardi KM.

Od ukupnog iznosa, depoziti stanovništva iznose 9,9 milijardi maraka, dok su depoziti pravnih lica oko 9,5 milijardi, piše Biznisinfo. Samo u prošloj godini depoziti stanovništva porasli su za skoro milijardu KM, jer su na kraju 2018. iznosili devet milijardi.

Inače, u FBiH je na dan 31. decembar 2019. godine poslovalo 15 komercijalnih banaka, sa 533 organizaciona dijela, u kojima je bilo zaposleno ukupno 6.659 osoba, prema podacima Agencije za bankarstvo FBiH.

Ukupna neto aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH iznosila je 24,2 milijarde KM i za 2,1 milijardu KM ili 9,6 posto je bila veća u odnosu na godinu ranije.

Profit 273,9 miliona KM

Posmatrajući osnovne pokazatelje likvidnosti, kvalitativne i kvantitativne zahtjeve, kao i druge faktore koji utiču na poziciju likvidnosti banaka, može se zaključiti da je likvidnost bankarskog sektora u FBiH sa 31. decembrom 2019. godine zadovoljavajuća.

Na nivou bankarskog sektora u FBiH, prema izvještajnim podacima banaka, iskazan je pozitivan finansijski rezultat – dobit u iznosu od 273,9 miliona KM, što je za 17,7 miliona KM ili 6,9 posto više u odnosu na 2018. godinu. Sve banke, osim jedne, iskazale su dobit u poslovanju.

Ukupni kapital banaka u FBiH iznosi 3,1 milijardu KM, što je za 160,3 miliona KM ili 5,4 posto više u odnosu na kraj 2018. godine, od čega dionički kapital iznosi 1,3 milijarde KM.
Regulatorni kapital iznosi 2,7 milijardi KM i povećan je za 211,3 miliona KM ili 8,5 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
Stopa regulatornog kapitala bankarskog sektora FBiH iznosi 17,9 posto i za 0,4 procentna poena veća je u odnosu na kraj 2018. godine, odnosno za 5,9 procentnih poena od zakonom propisanog minimuma od 12 posto.
Rizična aktiva na nivou bankarskog sektora u FBiH iznosi 19,6 milijardi KM i za 1,1 milijardu KM ili 6,1 posto je veća u odnosu na kraj 2018. godine.

Rast kredita

Krediti, sa učešćem od 62,8 posto u strukturi ukupne aktive, zabilježili su rast u odnosu na kraj 2018. godine u iznosu od 895,1 milion KM ili 6,2 posto, tako da iznose 15,2 milijarde KM.

Rast kredita ostvaren je kod kredita odobrenih stanovništvu, privatnim preduzećima, javnim preduzećima, bankarskim institucijama i nebankarskim finansijskim institucijama, a smanjeno je kreditiranje vladinih institucija i ostalih sektora.

Krediti odobreni pravnim licima ostvarili su rast za 348,8 miliona KM ili 4,7 posto, tako da iznose 7,8 milijardi KM, sa učešćem u ukupnim kreditima od 51,4 posto. Krediti dati stanovništvu imaju rast za iznos od 546,3 miliona KM ili 8 posto, sa učešćem u ukupnim kreditima od 48,6 posto i iznose 7,4 milijarde KM.

Učešće NPL-a je smanjeno sa 8,5 posto na 7,6 posto, kao rezultat kreditnog rasta, aktivnosti na naplati i izvršenog otpisa.
Novčana sredstva iznose 7,6 milijardi KM ili 31,6% ukupne aktive i veća su za jednu milijardu KM ili 15,9 posto u odnosu na kraj 2018. godine.
Ulaganja u vrijednosne papire sa 31.12.2019. godine iznose 1,5 milijardi KM, sa učešćem u aktivi od 6 posto i povećana su u odnosu na kraj 2018. godine za 11,6 posto.

(biznisinfo.ba)

Povodom 1. maja - Međunarodnog praznika rada upućujemo iskrene čestitke građanima općine Tešanj, kao i građanima Bosne i Hercegovine. Iskreno želimo da i ovaj praznik provedete u vedrom raspoloženju, pridržavajući se propisanih mjera Kriznog štaba FBiH.

Neka ovo bude i prilika da se prisjetimo nedavnog praznika - Dana planete Zemlje i da u sklopu obilježavanja nastupajućih prvomajskih praznika pokažemo visoku ekološku svijest, ljubav i brigu za okolinu u kojoj živimo.

Posljednjih nekoliko sedmica primjetan je povećan broj građana koji posjećuju šljakište u naselju Divkovići nedaleko od Tuzle, piše Tuzlanski.ba.

Brojni građani posljednjih dana postavljaju fotografije sa ovog lokaliteta uz šaljive opise da se zbog boje vode radi o “tuzlanskim Maldivima”

Na prvu se čini kao mjesto idealno za boravak na otvorenom, za stvaranje odličnih fotografija za profile na društvenim mrežama. Međutim, stručnjaci su pronašli visoku koncentraciju nikla, kroma, arsena i drugih po život opasnih metala u vodi, zraku i zemljištu u njihovoj blizini.

Voda i okolna zemlja tog područja sadrži ogromnu koncentraciju otrovnih materija koji su uzročnici za čak 17 smrtnih slučajeva u tom naselju u svega dvije godine.

"Mi imamo ozbiljan problem da spriječimo ljude da ne obrađuju parcele na deponiji. Oni ne bi trebali prije svega ulaziti tu jer postoji tabla upozorenja“, još 2015. godine za CIN upozorio je direktor TE „Tuzla“ Izet Džananović.

Uprkos mjerama zabrane okupljanja, lokalno stanovništvo u Foči jutros je počelo sa blokadom izgradnje malih hidroelektrana (MHE) Bjelava i Mala Bjelava, a pridružili su im se i predstavnici Koalicije za zaštitu rijeka BiH.  Na blokadi se okupilo više od dvadeset mještana koji su spriječili radnike da priđu mašinama i nastave sa nelegalnim radovima.

Nelegalnu izgradnju ovih MHE, firma "Srbinjeputevi" d.o.o. iz Foče počelo je u situaciji kada je kretanje građana ograničeno, javna okupljanja zabranjena i inspekcijski nadzor otežan, što je izazvalo revolt lokalnog stanovništa.

“Mi smo ovdje odrasli i ova rijeka nas je odgojila. Ovdje smo naučili plivati i želimo da spriječimo dalje uništavanje naše životne sredine. Zahvalio bih se ljudima koji su došli da nas podrže i poručio svima da mi od Bjelave nećemo odustati”, izjavio je mještanin Miloš Vujičić.

Lokalno stanovništvo u njihovim zahtjevima podržale su i druge organizacije koje se u svojim opštinama bore za očuvanje rijeka. Među njima su bili i predstavnici Udruženja građana “Eko Centar” iz Višegrada.

"Došli smo na poziv naših saboraca za zaštitu rijeka. Ovdje je na djelu kršenje svih prava i veliki zločin protiv prirode i nas ljudi", izjavio je Dejan Furtula, predsjednik “Eko Centra”.

Odmah po zaprimanju informacija o početku gradnje MHE Bjelava i Mala Bjelava, iz Koalicije za zaštitu rijeka BiH, Ministarstvu za prostorno uređenje, građevinarstvo i ekologiju RS upućen je zahtjev za uvid u ekološke, građevinske i urbanističke dozvole izdate za pomenute hidroelektrane.

Ministarstvo je dostavilo odgovor u kojem jasno stoji kako nisu vođeni postupci propisani Zakonom o zaštiti životne sredine i Zakonom o uređenju prostora i građenju, na osnovu čega su u Centru za životnu sredinu, u ime Koalicije za zaštitu rijeka BiH, odlučili da podnesu krivičnu prijavu protiv osumnjičenog privrednog subjekta.

"Zahtijevamo od Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske da pokrene istražni postupak protiv investitora koji uveliko gradi bez potrebnih dozvola. Smatramo da činjenje krivičnog djela ne smije ostati nekažnjeno, a pogotovo ne u slučaju kada neko koristi ovakvu situaciju, prouzrokovanu pandemijom korona virusa, kako bi nelegalno gradio", izjavio je Miloš Orlić, koordinator Koalicije za zaštitu rijeka BiH.

Pored podnošenja krivične prijave, iz Koalicije zahtijevaju od Urbanističko-građevinske i ekološke inspekcije Republičke uprave za inspekcijske poslove hitan inspekcijski nadzor nad procesom izvođenja radova na rijekama Bjelava i Mala Bjelava.

"Kada nadležna inspekcija ustanovi da su naše tvrdnje tačne, a po osnovu odgovora nadležnog ministarstva i foto dokumentacije koju smo im dostavili, od njih zahtijevamo da postupe u skladu sa Zakonom i njihovim ovlaštenjima te da zaustave ove nelegalne radove na ovim dvjema rijekama", kazao je Orlić.

U međuvremenu, mještani lokalnih zajednica u kojima se grade male hidroelektrane na rijeci Bjelavi poručuju da neće odustati od svoje borbe i neće dozvoliti da privatni interes bude iznad zakona i javnog interesa.

(akta.ba)

Hiljade britanskih radnika moraće ove godine da se uključe u poljoprivredne poslove tokom žetve, pošto sezonski radnici ne mogu da dođu iz drugih dijelova Evrope zbog pandemije virusa korona, saopštio je danas ministar za okolinu Džordž Justis.

On je rekao da, u normalnim okolnostima, oko 30.000 ljudi godišnje dođe u Britaniju, uglavnom iz zemalja EU, da bi obavljali sezonske poljoprivredne poslove, a da ih je sada tu samo trećina.

"Biće nam potreban značajan broj Britanaca, naričito onih koji su privremeno ostali bez posla. Imaće šansu ako to žele", rekao je Justis Radiju BBC.

On je dodao da postoji veliko interesovanje od onih koji žele ovo da rade i naglasio da su potrebne "desetine hiljada ljudi" za ove poslove.

Vrhunac sezone je krajem maja i početkom juna, dodao je ministar.

Petoro Dobojlija kod kojih je u protekla 24 časa otkriveno da su pozitivni na virus korona su kontakti četvoro od ranije zaraženih zdravstvenih radnika, uposlenika dobojske bolnice "Sveti apostol Luka".

"To su porodični neki klasteri koji su već definisani sa naše strane, oni su u izolaciji tako da ne očekujemo dalje širenje od njih", izjavio je Mladen Gajić, direktor ove zdravstvene ustanove, te dodao da će svi kojima je  potvrđen virus korona biti smješteni u bolnicu u kojoj je već hospitalizovano šestoro zaraženih i pet sumnjivih.

"Od tih šest koji su pozitivni čekamo danas u toku dana, eventualno ujutru da dođe drugi test, ako dođe negativan, oni idu na kućno liječenje, tako da od ovih šest koji se trenutno vode kao zaraženi, već sutra bi mogli smanjiti na tri, ali ćemo zato primiti nove slučajeve koji su registrovani u našoj zajednici", navodi Gajić.

On je kazao da se nastavlja testiranje svih zaposlenih na dva odjeljenja, Internom i Neurologiji, gdje su se ranije zarazile dvije medicinske sestre, jedan anestetičar i jedan ljekar.

"Rezultati koji su došli za prvu grupu koju smo radili sa Internog, to je 12 naših radnika su negativni testovi, što nam je izuzetno drago jer je ta lična, zaštitna oprema koji su oni koristili dala svoj učinak", kaže Gajić, kojem je danas uručena donacija dobojskog Američkog kutka u vidu 70 vizira za radnike bolnice.

Klinička slika zaraženih je srednja, navodi direktor bolnice, niko trenutno u Doboju nije u teškom stanju, pa nije bilo potrebe da se stavi u upotrebu respirator, ali je jedan radnik bolnice prebačen u Banjaluku.

"Mi smo imali potrebu za stavljanje jednog pacijenta na respirator, to je naš radnik, njega smo uputili na Klinički centar i on je tamo već smješten. I on je bolje, oporavlja se, tako da za sada nemamo teških kliničkih slika", kazao je Gajić.

(Nezavisne)

Gotovo trećina Amerikanaca izgubila je posao ili prihode zbog korona virusa, a talas otkaza posebno je teško pogodio one s nižim primanjima, pokazalo je najnovije istraživanje Galupa.

Ukupno je 30 posto ispitanika u anketi Galupa navelo da je epidemija negativno uticala na njihovo radno mjesto, odnosno na njihove finansije.

Deset posto ispitanih ima status privremeno otpuštenih, pri čemu 85 posto smatra da će se vratiti na staro radno mjesto, pokazalo je istraživanje, objavljeno prošle sedmice.

Četvrtina ispitanika navela je da su im se primanja smanjila, a svaki šesti radi kraće nego pre.

Među onima s nižim primanjima trajno je bez posla ostalo četiri posto ispitanika, dok je takva sudbina zadesila dva posto u ukupnom broju ispitanih, pokazuje istraživanje, javlja Hina.

Među onima s godišnjim primanjima nižim od 36.000 dolara otpušteno je 14 posto, a njih 32 posto ostalo je bez prihoda.

Galupova anketa sprovedena je putem Interneta od 13. do 19. aprila na slučajnom uzorku od 5.725 punoljetnih građana SAD.

Istraživanje portala MojPosao.ba pokazalo je da su u vrijeme pandemije najtraženiji operateri u pozivnom centru, vozači i građevinski radnici. Za njima slijede programeri i radnici u proizvodnji.

Analiza je urađena na uzorku poslova objavljenih u periodu od 16. marta do 15. aprila 2020. godine kada je objavljeno ukupno 637 poslova. U istom periodu prošle godine na prvom mjestu najtraženijih zanimanja bili su radnici u proizvodnji, zatim prodavači, operateri u pozivnom centru a potom konobari i kuhari.

Pandemija koronavirusa izbacila je s liste najtraženijih zanimanja prodavače, konobare i kuhare s obzirom da su sektori turizma i ugostiteljstva i maloprodaje pretrpjeli velike štete zbog zatvaranja objekata. Prethodno je istraživanje portala MojPosao.ba pokazalo da je najveći broj osoba izgubio posao upravo ova dva sektora.

Na prvom mjesto liste najtraženijih zanimanja u doba pandemije koronavirusa nalaze se operateri u pozivnom centru s obzirom da su kontakt centri nastavili sa radom pa čak i povećali broj zaposlenih jer se povećala potreba za podrškom korisnicima putem telefona i online. Istovremeno broj zainteresiranih za ovo zanimanje, gledajući prosječan broj prijava u istom periodu prošle godine, također se značajno povećao.

‘Posmatrajući sve objavljene oglase na portalu MojPosao.ba u periodu pandemije, vidimo da se tržište rada drastično promijenilo. Prvi kvartal 2020. godine je počeo sa manjim padom potražnje za radnicima od 17%, da bi taj pad već u martu iznosio 27% te da bi se u periodu pandemije potražnja za radnicima strmoglavila za preko 70%. Značajan pad je zabilježen u gotovo svim kategorijama poslova, osim u socijalnim i neprofitnim organizacijama te građevinarstvu gdje je čak zabilježen rast’, – pojašnjava Nermana Ajanović-Hajdarpašić, voditeljica razvoja i marketinga portala MojPosao.ba.

Među kategorijama poslova koje su najviše pogođene pandemijom koronavirusa nalazi se turizam i ugostiteljstvo, koji je u prvom kvartalu zabilježio rast poslova od 3% da bi u drugoj polovini marta i prvoj polovini aprila potonuo za 85% u odnosu na isti period prošle godine.

Ostale kategorije koje su doživjele pad od preko 70%, su i prodaja, proizvodnja, ekonomija i finansije, zdravstvo te administrativne usluge.

-Niko u ovom trenutku ne može predvidjeti koliko dugo će trebati tržištu rada da se oporavi. Pozitivno je to što vidimo da domaće proizvodne firme nisu stale, čak naprotiv u ovom periodu neke od njih su doživjele značajan rast proizvodnje. Također, outsourcing industrija, govorimo prvenstveno o centrima za podršku korisnicima ili kontakt centrima, koja je relativno nova u BiH, ne samo da je zadržala sva radna mjesta već aktivno zapošljava i u ovom periodu, dodaje Ajanović-Hajdarpašić.

Top 5 najtraženijih zanimanja u doba pandemije koronavirusa:

1. Operateri u pozivnom centru (103)
2. Vozač (75)
3. Građevinski radnik (69)
4. Software developer/Programer (36)
5. Radnik u proizvodnji (35)

Potvrđena je optužnica protiv Nemanje Petrovića (25) iz mjesta Donji Ranković, opština Teslić, koja ga tereti da je 16. septembra 2018. godine, oko 8.20, u teslićkom mjestu Osivica, vozeći BMW, usmrtio pješake, braću Savu (73) i Branka (64) Gačića.

U optužnici Okružnog javnog tužilaštva u Doboju, koju je potvrdio tamošnji Okružni sud, navodi se da je Petrović u momentu nesreće imao 1,19 promila alkohola u krvi, usljed čega nije bio sposoban da bezbjedno upravlja autom.

Dodaje se da se kretao iz pravca Teslića prema Čečavi, brzinom od najmanje 80,8 km/h, umjesto u granicama dozvoljene brzine do 80 km/h.

"Izlazeći iz krivine ulijevo, desnim točkom sišao je sa kolovoza na desnu bankinu i izgubio kontrolu nad vozilom, te je došlo do čeonog naleta na pješake Savu i Branka Gačića", ističe se u optižnici koja je u posjedu "Nezavisnih novina".

Savo je od povreda preminuo na licu mjesta, dok je Branko bitku za život izgubio šest dana kasnije.

U ovom postupku, koji će biti održan kada to dozvoli epidemiološka situacija, trebalo bi da se očituje nekoliko vještaka, dok će se kao svjedoci pojaviti sinovi stradale braće, kao i Dragan Petrović, otac vozača Nemanje.

Kako saznaju "Nezavisne", tokom istrage je optuženi ispitan i branio se ćutanjem. Njegov otac Dragan Petrović je u svom iskazu naveo da je kritičnog dana sa sinom Nemanjom, kao suvozač u vozilu, krenuo na izletište "Eko-oaza", gdje su planirali napraviti manje druženje za prijatelje povodom kupovine vozila.

"Dragan Petrović naveo je da je Nemanja malo brže vozio, zbog čega ga je upozoravao da smanji brzinu, jer na tom dijelu puta u jutarnjim časovima često bude klizav kolovoz", navodi se u dokumentaciji o rezultatima istrage, koja je u posjedu "Nezavisnih".

Kako se dodaje, Dragan Petrović je u svom iskazu naveo da je u Osivici, izlazeći iz jedne krivine ulijevo, Nemanja izgubio kontrolu nad vozilom, usljed čega je automobil počeo da se zanosi i slijeće jednim dijelom sa kolovoza, pa tokom prolaska pored pješaka Nemanja nije uspio da ih izbjegne, već ih je udario.

"Dragan Petrović je napomenuo da je Nemanja prethodnu noć izlazio, te da je znao da je još pod uticajem alkohola, ne bi dozvolio da upravlja vozilom", navodi se u dokumentaciji iz istrage.

Svjedok Dragan Gačić, sin stradalog Save, u izjavi tokom istrage naveo je da je na regionalnom putu čuo jak udar vozila, a zatim i škripu guma.

Naveo je da je idući vozilom prema Tesliću naišao na saobraćajnu nezgodu, gdje je policija naizmjenično propuštala saobraćaj, te da ga je zaustavio jedan komšija i rekao mu da sumnja da je njegov otac Savo stradao.

"Dragan Gačić dalje navodi da je parkirao vozilo, izašao i došao do policije, te im objasnio da je on sin lica koje je stradalo u nezgodi, da se nije zadržavao na licu mjesta, da je otišao kući i obavijestio majku, a da je policija u njegovom prisustvu obavijestila Dejana Gačića da je njegov otac Branko Gačić teško povrijeđen u ovoj saobraćajnoj nezgodi", ističe se u dokumentaciji iz istrage.

U porodici Gačić rekli su za "Nezavisne" da je Nemanja u momentima nesreće, bio za volanom auta koji je kupio i čiju je kupovinu išao da proslavi.