A.A.

A.A.

Dragana Mrkonjić, u Ljubatovićima u blizini Žepča pokrenut će eko-agro seoski turizam zahvaljujući Fondu za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je pokrenuo USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama u saradnji sa lokalnim zajednicama.

“Riječ je o gazdinstvu koje je smješteno u prirodnom okruženju. Posjetioci, prvenstveno oni najmlađi, moći će vidjeti različite vrste životinja, probati i kupiti eko proizvode i provesti vrijeme izvan gradske gužve.” istakla je Dragana tokom ceremonije potpisivanja ugovora o dodjeli sredstava za pružanje podrške u pokretanju i razvoju biznisa žena iz marginaliziranih grupa.

USAID-ov Program podrške marginaliziranim grupama u saradnji sa Općinom Žepče osigurao je 80.000 KM za pokretanje biznisa.

“Za mene je ovo devet veličanstvenih i hrabrih žena. Ponosan sam na njihovu hrabrost da uđu u svijet biznisa i siguran sam da će biti motivacija i drugim sugrađankama. Općina Žepče već dugo ulaže u zapošljavanje, a posebno je značajno podržati pokretanje vlastitih biznisa.”  istakao je načelnik Općine Žepče Mato Zovko.



Riječ je o podršci u razvoju biznisa za žene s invaliditetom, majke osoba s invaliditetom, žene iz ruralnih područja, žrtve nasilja te nezaposlene mlade žene.

Sredstva se dodjeljuju kroz Fond za podršku razvoju biznisa marginaliziranih grupa žena koji je osnovan početkom 2017. godine i kroz koji je do sada podržano više od 160 biznisa.

“Dodatnu vrijednost ovom modelu pružanja podrške daje činjenica da u cijelom procesu učestvuje i lokalna zajednica, al ii da ne govorimo samo o finansijskoj podršci već i mentorskoj. Značajno je da se korisnice imaju kome obratiti i dobiti podršku tokom prve godine poslovanja.” naglasio je Jasmin Bešić, direktor USAID-ovog Programa podrške marginaliziranim grupama.

U Općini Žepče pokrenuto je devet biznisa u oblasti proizvodnje, turizma, ugostiteljstva, zanata, poljoprivrede i uslužnih djelatnosti.

Rezultati dosadašnjeg djelovanja Fonda vidljivi su kroz održive biznise koji i dalje rastu, značajno povećanje kućnog budžeta i otvaranje novih radnih mjesta.

Kreiranjem Fonda između USAID/PPMG i partnera nastoje se stvoriti prilike za održivi razvoj poduzetništva marginaliziranih grupa žena, kroz poticanje na samozapošljavanje, te njihovo veće i lakše uključivanje u poduzetništvo i kreiranje novih radnih mjesta.

(Akta)

Ministarstvo finansija i trezora Bosne i Hercegovine prijavilo je Državnoj agenciji za istrage i zaštitu i Obavještajno-bezbjednosnoj agenciji internet stranice na kojima se pojavljuju, kako navode, "izmišljene izjave ministra finasija Vjekoslava Bevande".

 

Naime, na društvenim mrežama već nekoliko dana nalaze se tekstovi sa izmišljenim izjavama zamjenika predsjedavajućeg Savjeta ministara i ministra finansija i trezora BiH Vjekoslava Bevande koji, navodno, poziva na trgovinu kripto valutama.

"U dopisima, koji su upućeni Državnoj agenciji za istrage i zaštitu (SIPA) i Obavještajno-sigurnsnoj agneciji (OSA), zahtijeva se da se provjere linkovi i stranice na kojima se pojavljuju ovi tekstovi gdje ministar Bevanda poziva građane da upišu osobne podatke i brojeve kartica i uplate određene sume novca zbog višestruke zarade", saopšteno je iz Ministarstva finansija i trezora BiH.

Još jednom napominju da je riječ o izmišljenim, ali i plaćenim tekstovima.

"Očekujemo da će policijske agencije poduzeti sve zakonom predviđene mjere u zaštiti građana od prevare, kao i ministra Bevande i institucije koju predstavlja", zaključili su u Ministarstvu.

(Nezavisne)

Mihreta Hasanbašić je preminula 18. augusta, u 35. godini, nakon rođenja četvrte kćerke, koja je potom dobila ime po svojoj majci. Iza Mihrete su ostale još tri djevojčice, najstarija Amina (14), Almina (11) i Lamija (6).

"Malena Mihreta je trenutno u Kantonalnoj bolnici Zenica. Razlog su grčevi. Nazvao sam je Mihreta, po majci", govori Elvir Hasanbašić, otac četiri kćerke koje su ostale bez majke.

Otac Elvir trenutno nigdje ne radi, ponekad ode pomoći nekome kome je potrebno nešto uraditi. Radio je po građevinskim firmama, ali sada je, kaže, s djecom.

"Sada sam kod kuće s djecom, nikuda ne idem od njih, djecu moraš i u školu i imaš obaveza oko njih", još vidno u šoku, sa strahom i zebnjom, govori Hasanbašić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

Elvirova majka Saliha, nana četiri djevojčice, pomaže, kako Elviru, tako i Amini, Almini, Lamiji, ali najviše Mihreti.

"Nije lako, ali majka mi pomaže. Brine se o pripremanju hrane, pomaže im u školskim zadacima koliko može", naglašava Elvir, dodajući kako je nana, ipak, najviše oko najmlađe unuke s obzirom na to da su ostale starije i mogu se brinuti o sebi.

"Bitno mi je da ih nakon svega izvedem na pravi put i da nastave sa školovanjem" s tugom u očima ističe otac Elvir.

Nana Saliha je desna ruka, kako sinu tako i unukama.

"Teško je, posebno s najmlađom Mihretom. Ali eto, poslušne su. No, nije lako. Živjeti se mora, želja imaju mnogo, ali sada je tako kako je", kaže nana Saliha za AA.

Također, ističe kako je stalno s djecom i tu je za njih u svakoj njihovoj želji i potrebi. Naglašava koliko joj je drago što oni koji mogu, obraćaju pažnju na njene unuke, jer su joj one sada najvažnije.

Trenutno im je najpotrebnija podrška. Međutim, nastava je uveliko krenula, Amina, Almina i Lamija idu u školu, najstarija je deveti razred, Almina šesti, a najmlađa Lamija drugi razred. Stoga, potrebna im je i materijalna pomoć koja će u ovim teškim trenucima olakšati ovoj porodici. Prilikom posjete ekipe Anadolu Agency (AA), jedanaestogodišnja Almina je bila u školi koja je udaljena četiri kilometra.

Organizatori koji su pokrenuli akciju pomoći ovoj porodici se nisu željeli medijski eksponirati, međutim, akcija je javna i u svakom trenutku se može provjeriti koliko je uplaćeno novca. Trenutno je skupljeno preko 4.200 eura. U pitanju je akcija sakupljanja novca za ovu porodicu na GoFundme servisu pod nazivom "Za četiri djevojčice koje su ostale bez majke".

Osim toga što je pomoć potrebna djevojčicama koje idu u školu, i malenoj Mihreti je potrebno sve, od hrane do pelena.

"Pomagali su mnogi, od odjeće, preko hrane, pa do novca. Iz kompanije MADI u kojoj je Mihreta radila, također su sabrali pomoć i donijeli djevojčicama odjeću za školu, školski pribor", kaže Elvir, dodajući kako i komšije, ali i oni koje ne poznaje, dolaze i nude svoju podršku i pomoć.

Na kraju je nana Saliha poctrtala koliko sve što se desilo s majkom Mihretom ima utjecaja na Aminu, Alminu i Lamiju. Majka im nedostaje, još nisu ni svjesne šta su doživjele, ali i nana i otac Elvir se trude biti tu za svoju porodicu.

(Melika Balić/AA)

Prema popisu stanovništva iz 2013. godine, u Bosni i Hercegovini je bilo skoro 90.000 nepismenih, odnosno 2,82 posto.

U entitetu Republika Srpska (RS) broj nepismenih je 3,17 posto u entitetu Federacija BiH 2,63 posto, a u Brčko Distriktu 2,83 posto.

Ovi podaci iznenađuju s obzirom da je osnovno obrazovanje u cijeloj BiH obavezno. Oni koji ne završe osnovno obrazovanje do 17 godine mogu ga završiti u nekoj od ustanova za obrazovanje odraslih.

Škola za 108 sedmica

Direktor zavoda za obrazovanje odraslih u RS-u Goran Zmijanjac kaže da ni sam nije zadovoljan brojem nepismenih, ali ni onim brojem koji se javljaju u ovaj zavod za završetak osnovnog obrazovanja i sticanje elementarne pismenosti.

“Ovog časa, vjerovali ili ne, imamo tri tražioca mogućnosti da završe osnovnu školu. Za te tri osobe, pošto je to zakonska obaveza, tražimo način kako da im izađemo u susret. Tražimo način kako da u tri različita grada oni završe osnovnu školu i da steknu tu osnovnu pismenost”, kaže Zmijanjac.

Za one koji iz ko zna kojih razloga nisu završili osnovno obrazovanje, a žele da ga završe, prema mišljenju Zmijanjca glavni problema je dug proces za sticanje osnovnih znanja.

“Da bi odrastao čovjek završio osnovnu školu, treba mu oko 108 sedmica. Mislimo da je to dug period. Tako da u razgovorima sa nekim evropskim partnerima i resornim ministarstvom razmišljamo da napravimo novi nastavni program za ove osobe koje bi obuhvatile samo osam ili deset ključnih kompetencija, kako bi ih osposobili za neke poslove”, objašnjava Zmijanjac.

Šest puta više nepismenih žena od muškaraca

Broj nepismenih žena u Bosni i Hercegovini je šest puta veći u odnosu na muškarce.

Broj nepismenih žena je 4,8 posto, a broj nepismenih muškaraca 0,8 posto.

Izvršna direktorica nevladine organizacije Udružene žene Aleksandre Petrić smatra da je ovo zabrinjavajući podatak, s obzirom da je osnovno obrazovanje obavezno za sve i prema ustavima i zakonima u BiH, te da je posljedica patrijarhalnih običaja.

“Osnovni razlog što one napuštaju škole je visoko stepen siromaštva među ženama, a posebno onim u ruralnim područjima, a često i veliki pritisak porodice, koji tjeraju ove žene da napuštaju školovanje i rano se udaju. A bilo je i situacija u BiH da zbog neimaštine porodice biraju koga će poslati muško ili žensko dijete. Obično se bira muško”, ističe Petrić

Svaka četvrta osoba napusti školu

Svaka četvrta osoba u BiH prerano napušta obrazovni proces, a neka istraživanja su pokazala da su finansijski problemi glavni razlozi.

Značajan broj nepismenih se odnosi i na građane romske nacionalnosti.

Iako su posljednji deset godina napravljeni pozitivni pomaci, situacija još nije zadovoljavajuća, kaže izvršna direktorice IN Fondacije (Fondacije za unapređenje socijalno inkluzije djece i mladih u BiH), Branka Ivanović.

“Najkritičniji je taj rani uzrast, te nedovoljno pohađanje predškolskih ustanova i priprema za školu. Nakon toga, u drugom ili trećem razredu osnovne škole, ova djeca naprosto ne mogu stizati taj zahtijevan program ili zbog pritiska vršnjaka napuštaju škole”, objašnjava Ivanović.

Iako je stopa nepismenosti u BiH smanjena za više od sedam posto u odnosu na prethodni popis iz 1991. godine, trenutna nepismenost je i 14 puta viša od standarda UNESCO-a, koji smatra da broj nepismenih u jednoj državi ne smije prelaziti 0,2 posto.

Bosna i Hercegovina ima i najveću stopu nepismenosti u regionu.

U Srbiji je nepismenost oko 1,8 posto, slijedi Crna Gora sa 1,5 posto dok u Hrvatskoj iznosi 0,8 posto.

Stručnjaci ipak smatraju da će se broj nepismenih u BiH u narednim period značajno smanjivati zbog veće upotrebe modernih komunikacija što će, kako kažu, uticati i na jačanje funkcionalne pismenosti stanovništva.

(RSE)

U toku je sanacija šest klizišta na području općine koja su nastala tokom proteklih poplava, kao posljedica obilnih padavina i koja se rade u okviru hitnih mjera. Radi se o klizištima na području Piljužića (2), Mrkotiću (3) i Oraš Planjama (1), a koja ugrožavaju putne komunikacije i stambene objekte. Izvođač radova je firma Trans Kop d.o.o Rosulje.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE

Četiri rudara Rudnika mrkog uglja Zenica hospitalizirana su usljed iscrpljenosti i iznemoglosti, javlja Dnevni avaz.

Naime, Hitna pomoć protekle noći intervenirala je ukupno četiri put, a posljednji put oko 1 sat iza ponoć, u pogonu Stranjani.

Rudari Rudnika mrkog ugljena u Zenici u utorak su odlučili ostati u jamama i na taj način protestvovati zbog kašnjenja u isplati plaća. Više od stotinu rudara iz prve dvije smjene tokom jučerašnjeg dana ušli su u jame Stranjani i Stara jama, ali nakon završetka radnog vremena odbili su izaći i najavili su kako će u jamama ostati dok se ne ispune njihovi zahtjevi.

Tu su odluku donijeli nakon što su bez dogovora završeni pregovori njihovih izaslanika s predstavnicima Vlade Federacije BiH vođeni tokom dana u Sarajevu.

Predsjednik sindikata rudara Nijaz Vardo jučer je kazao kako su rudari u poslijepodnevnim satima u Staroj jami stupili i u štrajk glađu.

Računi zeničkog rudnika su blokirani zbog nagomilanog poreznog duga koji je premašio iznos od 140 miliona KM pa rudarima nisu isplaćena primanja za august.

Federalni ministar energetike, rudarstva i industrije Nermin Džindić kazao je nakon pregovora s predstavnicima rudara kako je postojeće stanje neodrživo, ali je istaknuo kako to nije odgovornost Vlade nego uprave rudnika i Elektroprivrede BiH u čijem sastavu oni posluju.

(fokus.ba)

Prosvjetni radnici u vrtićima, osnovnim i srednjim školama na području Federacije BiH danas će održati polusatni štrajk upozorenja kako bi pokazali solidarnost prema kolegama iz Unsko-sanskog kantona.
Štrajk će biti održan u terminu od 10:30 do 11 sati.

Termin štrajka će se održati u vrijeme velikog odmora kako učenici ne bi ispaštali. Kada je riječ o vrtićima, aktivnosti će u tom periodu biti reducirane, no roditelji mogu biti mirni jer će djeca biti sigurna i zbrinuta.

Ukoliko ne dođe do rješenja i Vlada USK ne odluči pregovarati s prosvjetnim radnicima, sindikati koji zastupaju prosvjetne radnike u FBiH će razmotriti opciju generalnog štrajka na nivou cijele Federacije BiH.

Podsjećamo, prosvjetni radnici danas štrajkuju kako bi se solidarisali s kolegama iz USK koji štrajukuju od 2. septembra.

Za Vladu USK imaju samo dva zahtjeva: poštivanje kolektivnog ugovora za zaposlene u obrazovanju, što znači da se mora osigurati osnovica za plaće koja je bila definisana i usvojena, a koja se krši od septembra 2018. do danas i isplata razlika na plate od septembra prošle godine do danas.

(klix.ba)

Danas se u Bosni i Hercegovini očekuje umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. U drugoj polovini dana lokalno će padati slabija kiša ili kratkotrajni pljusak. Tokom dana, na jugu postupno smanjenje oblačnosti i sunčanije. Vjetar slab do umjerene jačine istočnog i sjeveroistočnog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 14, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 26, na jugu zemlje do 29 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 12.09.2019 (Četvrtak)., u Bosni i Hercegovini umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Slabi lokalni pljuskovi su mogući na sjeveru i istoku Hercegovine, zapadnim, centralnim i istočnim područjima Bosne. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15, na jugu zemlje i do 20, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 26, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 13.09.2019 (Petak)., u Bosni prije podne dosta magle i niskih oblaka. Sunčanije u drugoj polovini dana. U Hercegovini sunčano vrijeme. Vjetar slab sjevernog smjera. Jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 14, na jugu zemlje do 18, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 20 i 25, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 30 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 14.09.2019 (Subota)., u Bosni i Hercegovini sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama i uz riječne tokove moguća je magla ili niska oblačnost. Jutarnja temperatura zraka većinom između 12 i 18, na jugu zemlje do 21, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 22 i 28, na jugu i sjeveroistoku zemlje do 31 stupanj.

Prosječna visina mirovina u Hrvatskoj je oko 2.500 kuna. Nacionalna mirovina, prema najavama, bit će manja od najniže mirovine koja sada iznosi 970 kuna

Ministar rada i mirovinskog sustava Josip Aladrović jučer je u Dnevniku HRT-a najavio uvođenje nacionalne mirovine.

Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikada nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliko je minimum za stjecanje mirovine.

Prema projekcijama Ministarstva, više od 50 tisuća starijih primalo bi nacionalnu mirovinu koja bi trebala biti uvedena za dvije godine, prenosi Index.

“Govorimo o institutu koji je predviđen da se uvede 2021. On predstavlja socijalni element zaštite od siromaštva u starijoj životnoj dobi. Namijenjen je onima koji imaju više od 65 godina, ali nisu u životu ostvarile 15 ili više godina radnog staža kako bi konzumirali mirovine iz mirovinskog sustava”, rekao je Aladrović.

Počelo se s formiranjem velike radne skupine u kojoj će biti predstavnici Ministarstva demografije, akademske zajednice, ekonomskih i pravnih fakulteta, stručnjaci za mirovinski sustav i predstavnici sindikata.

“Projekcije govore da postoji oko 53 tisuće stanovnika koji će 2021. imati više od 65 godina, a neće imati nikakve prihode”, rekao je Aladrović.

Prosječna visina mirovina u Hrvatskoj je oko 2.500 kuna. Nacionalna mirovina, prema najavama, bit će manja od najniže mirovine koja sada iznosi 970 kuna.

Mirovinski sustav u Hrvatskoj u velikim je problemima. Broj umirovljenika i radnika gotovo se izjednačio. Na jednog umirovljenika dolazi samo 1,29 radnika, što solidarni mirovinski sustav čini neodrživim. Do tako nepovoljnog omjera u kojem su svi nezadovoljni - radnici jer velik dio plaće izdvajaju za postojeće mirovine, a umirovljenici jer su im mirovine male - došlo je zbog loših demografskih kretanja, a posljednjih godina i masovnog iseljavanja.

Mirovinsko će ove godine isplatiti oko 40,1 milijardu kuna mirovina, što je do sada rekordan iznos, a ako ga podijelimo s brojem osiguranika, odnosno radnika koji plaćaju mirovinsko kojih je trenutno 1,6 milijuna, ispada da svakoga od njih isplata mirovina košta u prosjeku oko 25 tisuća kuna.

Hrvatska je 1980. godine imala 1,81 milijun radnika i oko 449 tisuća umirovljenika, što je davalo omjer od otprilike četiri radnika na jednog umirovljenika. Deset godina poslije, 1990., broj radnika porastao je na 1,96 milijuna, ali je značajno porastao i broj umirovljenika - na oko 656 tisuća, pa je omjer pao na oko tri radnika na jednog umirovljenika. Nakon toga 2000. godine broj radnika pada na 1,38 milijuna, a broj umirovljenika raste na preko milijun te dolazimo do omjera od 1,36 radnika na jednog umirovljenika.

No kolika je stvarno rupa u mirovinskom sustavu, pokazuje podatak da se od doprinosa planira prikupiti tek 24 milijarde kuna, dok se ostatak iznosa potrebnog za mirovine prikuplja iz “ostalih izvora”, odnosno iz proračuna, piše Index.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec august 2019. godine iznosi 2.370,81 KM i za 372,20 KM je skuplja od potrošačke korpe za prethodni mjesec. (dijagrami se nalaze na www.sssbih.com). Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec juni 2019. iznosila je 911,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku) i za 27 KM je niža od prosječne plate isplaćene u maju 2019. godine. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,42%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

1. Prehrana – 35,4%
2. Stanovanje i komunalne usluge – 13,1%
3. Higijena i održavanje zdravlja – 4,8%
4. Obrazovanje i kultura – 21,9%
5. Odjeća i obuća – 12,7%
6. Prijevoz – 5,8%
7. Održavanje domaćinstva – 6,3%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 85 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za osam (8) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki.

 

 

Aplikacije (uskoro)

Kontakti

Redakcija
t: +387 32 664 221
e: info@antena-radio.ba
Studio
t: +387 32 667 591
t: +387 32 667 592
e: antena.radio.jelah@gmail.com

Pronađite nas na:

 

Pošalji vijest

Pošalji vijest, fotografiju ili video na Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli.