Kamatne stope u Federaciji BiH pale su u prvoj polovini ove godine u odnosu na lani, piše BiznisInfo.

Prosječne efektivne kamatne stope pale su na 3,98 posto u prvih šest mjeseci 2019. sa 4,15 posto, koliko su iznosile krajem prošle godine.

Efektivne kamatne stope na kratkoročne kredite smanjene su sa 2,97 posto na 2,77 posto, od čega na kredite privedi sa 2,84 posto na 2,66 posto, a stanovništvu sa 14,66 na 13,60 posto.

Efektivne kamatne stope na dugoročne kredite smanjene su sa 5,62 posto na 5,57 posto, od čega privredi sa 3,91 posto na 3,73 posto, a stanovništvu sa 7,06 na 6,74 posto.

Ukupno gledajući, podnerisane efektivne kamatne stope smanjene su privredi sa 3,13 posto na 2,90 posto, a stanovništvu sa 7,22 na 6,87 posto, piše BiznisInfo na osnovu podataka Agencije za bankarstvo FBiH.

Podsjetimo da je, uprkos padu kamata, zarada banaka u prvoj polovini godine porasla.

Danas u Bosni i Hercegovini promijenljiva naoblaka. Prije podne u većem dijelu zemlje je izgledna prolazna kiša. Od sredine dana prema poslijepodnevnim satima prestanak padavina i postepeno razvedravanje. Vjetar slab do umjerene jačine u Bosni zapadnog i sjeverozapadnog smjera. U Hercegovni veći dio dana vjetar jugozapadnog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 16 i 22°C, na jugu zemlje do 25°C.

U petak, 27.09.2019., preovladavaće pretežno sunčano vrijeme. U Bosni po kotlinama prije podne će biti niske naoblake ili magle. Vjetar slab promijenljivog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 6 i 11°C, na jugu zemlje do 16°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 20 i 26°C.

U subotu, 28.09.2019., u Bosni većinom umjereno, prolazno i pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 8 i 13°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 21 i 27°C.

U nedjelju, 29.09.2019., u Bosni umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U Hercegovini mala do umjerena naoblaka. Vjetar slab do umjerene jačine zapadnog i jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 9 i 14°C, na jugu zemlje do 17°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.

U ponedjeljak, 30.09.2019., pretežno oblačno se prognozira u Hercegovini i zapadu Bosne. U većem dijelu Bosne umjerena oblačnost. Vjetar umjerene jačine jugozapadnog smjera. Najniža jutarnja temperatura zraka većinom između 10 i 15°C, na jugu zemlje do 18°C. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između 22 i 27°C.

U svijetu svakih 40 sekundi neko sebi oduzme život – Suicid je vodeći uzrok smrti za mlade osobe dobi 15-24 godina u mnogim Evropskim zemaljama, prateći spolnu raspodjelu i opštu stopu, tj. stopa suicida je viša među muškarcima nego ženama i u ovoj dobnoj skupini.

U Federaciji Bosne i Hercegovine (FBiH) u prošloj godini počinjeno je 200 samoubistava, objavio je Zavod za javno zdravstvo FBiH, prenosi Anadolu Agency (AA).

Zapaža se lagani trend porasta samoubistava kod oba spola, s omjerom 1:3 u odnosima žena/muškarac. U starijoj dobnoj skupini, iznad 65 godina, broj samoubistava je izraženiji, izastupljen u više od trećine svih realizovanih samoubistava u Federaciji BiH. Sarajevski sa 23 posto i Tuzlanski sa 21 kantoni su s najvećim udjelom samoubistava u Federaciji, čineći gotovo polovinu ukupnog broja umrlih vlastitom voljom tokom 2018. godine.

Najčešći način izvršenja samoubistva u FBiH, za sve dobne skupine i oba spola je vješanje, praćeno samoubistvom iz vatrenog oružja i skakanje s visina.

Svake godine u svijetu zbog samoubistva gotovo 800.000 ljudi umire, što ilustrativno predstavljajući izgleda da gotovo svakih 40 sekundi neko negdje na Zemaljskoj kugli oduzme sebi život.

Rano jutros, od strane policijskih timova Uprave policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona, započeti su istovremeni pretresi na dvadeset jednoj lokaciji na području Zenice.

Radi se o opsežnoj policijskoj akciji kodnog naziva “MREŽA III”, koju sprovodi Uprava policije Ministarstva unutrašnjih poslova Zeničko-dobojskog kantona i koja je usmjerena na otkrivanje i procesuiranje lica koja se sumnjiče za izvršenje krivičnih djela “Neovlaštena proizvodnja i stavljanje u promet opojnih droga” iz člana 238. Krivičnog zakona FBiH i “Nedozvoljeno držanje oružja ili eksplozivnih materija” iz člana 371. Krivičnog zakona FBiH.

Aktivnosti u okviru akcije “MREŽA III ” se poduzimaju u saradnji i pod nadzorom Kantonalnog tužilaštva Zeničko-dobojskog kantona, te se postupa po naredbama Općinskog suda u Zenici.

Ova akcija predstavlja nastavak operativnih akcija “MREŽA I” i “MREŽA II” koje su sprovedene u 2016. i 2017. godini, i u okviru kojih je izvršeno na desetine pretresa, veći broj osumnjičenih lica je lišen slobode, te su pronađene i oduzete značajne količine opojnih sredstava, nelegalnog oružja, novca i drugih predmeta koji potiču iz krivičnih djela, počinjenih od strane lica koja su bila meta operativnih akcija.

Više o detaljima i rezultatima same akcije moći ćemo potvrditi po okončanju naznačenih aktivnosti koje su još uvijek u toku.

Odsjek za odnose sa javnošću, analitiku i planiranje Uprave policije MUP-a ZDK

Školsko doba predstavlja period intenzivnog tjelesnog i psihičkog razvoja u kome dijete može biti izloženo različitim negativnim uticajima sredine, koje treba prepoznati i na vrijeme otkloniti kako bi se spriječili mogući poremećaji psihofizičkog razvoja.

Jedna od stvari na koju treba obratiti pažnju je i težina školske torbe. Preteške školske torbe čest su uzrok bolova u leđima, grudima i vratu, kao i lošeg držanja koje može dovesti do različitih deformiteta kičme koji se javljaju u periodu najvećeg intenziteta rasta i razvoja kod djece.

Preporuka medicinskih stručnjaka, prije svega ortopeda i fizijatara, je da težina školske torbe sa školskim priborom i pratećom opremom treba da iznosi 5-10 odsto, do maksimalno 15 odsto tjelesne težine deteta, iznad čega ona štetno djeluje na koštano-mišićni sistem i njegov razvoj.

Za dijete normalnog razvoja i uhranjenosti (u okviru granica standarda za dati uzrast) – prikladna težina školske torbe sa priborom je do 10 odsto tjelesne težine deteta, što znači da diete težine 22-25kg (prosječna težina djeteta pri polasku u prvi razred osnovne škole), ne bi trebalo da nosi školsku torbu težu od 2-2,5 kg.

Osim težine školske torbe, pažnju treba posvetiti i njenom obliku i veličini. Da bi se smanjilo opterećenje i bol u leđima, vrh torbe treba da se nalazi nekoliko centimetara ispod vrha lopatica a njen donji dio nekoliko centimetara iznad struka.

Kako pravilno odabrati i nositi školsku torbu/ranac?

Torba prije svega, mora da odgovara visini djeteta i ne smije prelaziti iznad djetetovih ramena, kako dijete ne bi palo ukoliko se nagne napred.
Naramenice moraju biti široke, adekvatno podešene i dobro postavljene kako bi se težina podjednako rasporedila na oba ramena. Nošenje torbe na samo jednom ramenu izaziva bolove u mišićima i dovodi do problema sa držanjem i položajem tijela.
Dužinu naramenica prilagoditi tako da torba bude visoko na leđima i blizu kičme. Labavo postavljena torba izaziva krivljenje kičme i bol u leđima.
Torba treba da ima više pregrada, kako bi težina njenog sadržaja bila efikasnije preraspodijeljena.

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U drugom dijelu poslijepodneva ili u večernjim satima očekuje se kiša. Na jugu zemlje je moguća i grmljavina. Vjetar slab do umjeren na zapadu Bosne i u Hercegovini jugozapadni, a u ostalim područjima, veći dio dana, istočni i sjeveroistočni. Dnevne temperature od 18 do 24, na jugu do 26 °C.

U četvrtak 26.09.2019., pretežno oblačno vrijeme sa kišom. Poslije podne postepeni prestanak padavina i postepeno smanjenje oblačnosti. Jutarnja temperatura od 9 do 14, na jugu do 18, a dnevna od 16 do 21, na jugu od 20 do 25 °C.

U petak 27.09.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Jutarnja temperatura od 6 do 12, na jugu do 15, a dnevna od 20 do 26, na jugu do 28 °C.

U subotu 28.09.2019., sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. . U jutarnjim satima po kotlinama Bosne je moguća magla. Jutarnja temperatura od 8 do 13, na jugu do 16, a dnevna od 22 do 28 °C.

Ljekari i stomatolozi zaposleni u zdravstvenim ustanovama u Federaciji BiH /FBiH/, njih 4.500, u ponedjeljak, 23. septembra, održaće polučasovni štrajk upozorenja, jer još nije riješen problem reprezentativnosti njihovog strukovnog sindikata, odlučio je Upravni odbor Saveza strukovnih sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH.

Rješenje problema reprezentativnosti ovog saveza traženo je i na protestima ljekara u maju, a do njega se pokušalo doći i kroz izmjene Zakona o radu.

Iz Saveza ističu da je apsurd da u nekim dijelovima FBiH imaju reprezentativnost i priznati su, a u nekim kantonima nisu, pa im je onemogućeno da učestvuju u donošenju kolektivnih ugovora o radu i kroz to da se bore za prava svojih članova, prenosi “Dnevni avaz”.

“Neujednačene odluke sudova dovele su to toga da su federalni sindikat, kao i sindikati u Tuzlanskom i Sarajevskom kantonu izgubili reprezentativnost. Slično se kasnije desilo u Posavskom kantonu nerazumnom odlukom Vlade”, navode iz ovog saveza.

Predsjednik Sindikata doktora medicine i stomatologije FBiH Rifat Rijad Zaid rekao je da je rješenje u zakonu o reprezentativnosti, koji je trebalo da bude donesen prije dvije godine.

Prema njegovim riječima, njime bi se jasno definisao položaj svih sindikata u FBiH, pa i sindikata koji zastupa doktore, čime bi se omogućilo doktorima da, kao i u svim drugim zemljama Evrope, na zakonit i adekvatan način riješe svoj status.

“U suprotnom, prijeti nam potpuni nestanak, i doktora i zdravstvenog sistema”, upozorio je Zaid.

(Avaz)

U Edukativnom centru u Novoj Kasabi i ove godine nastavu pohađa 130 učenika iz Konjević-Polja.

Oni nastavu pohađaju prema nastavnom planu i programu Kantona Sarajevo.

Predstavnik Savjeta roditelja djece iz Konjević-Polja Muhizin Omerović u izjavu za Fenu je kazao da je ove godine upisano i devet prvačića.

“Pored upisanih prvačića imamo i devetero djece koja su došla u šesti razred iz područnih škola. Kada je u pitanju rješavanje problema izučavanja bosanskog jezika, nema nikakvih pomaka. Još čekamo presudu Ustavnog suda”, ističe Omerović.

On očekuje da će Ustavni sud donijeti presudu u korist djece. Na taj način bi pobijedila sva djeca u Bosni i Hercegovini, te će dobiti pravo na obrazovanje bez diskriminacije i segregacije.

Također je poručio da roditelji neće odustati od borbe.

“Mi idemo do kraja, iako je borba teška, ali ćemo istrajati. Za nas roditelje veoma je bitno da djeca imaju adekvatno obrazovanje i svi roditelji zajedno treba da se bore za bolje obrazovanje. Naš cilj je da se prestane s diskriminacijom”, kazao je Omerović.

Ipak, ovo nije jedini problem. Pored ovog, postoji i problem s dugovanjem isplate plata nastavnicima iz školske 2016./2017. godine.

“Riječ je o 27.000 KM dugovanja prema nastavnicima. Mi roditelji smo pokrenuli akciju za prikupljanje tog novca, jer zvanične institucije ne žele da plate dug. Mi smo rekli da niko ne smije vidjeti štetu od ove naše borbe, a pogotovo ljudi koji su se žrtvovali zbog naše djece. Vjerujem da će svi uredno biti isplaćeni. Pozivam sve dobre ljudi koji mogu da se odazovu našoj akciji”, poručuje Omerović.

Podsjećamo, roditelji se već dugi niz godina bore za pravo na izučavanje bosanskog jezika.

Sjeverna Makedonija i Bosna i Hercegovina (BiH) našle su se u zvaničnim statistikama Evropske komisije (EK) kao zemlje porijekla falsifikovane robe koja se uvozi na teritoriji Evropske unije(EU). Sjeverna Makednija je u 2018. godini bila glavni izvor falsifikovanih alkoholnih pića, a BiH je druga najveća zemlja porijekla za falsifikovanu ambalažu.

U izvještaju koju je objavila EK stoji da se u 2018. godini, lažna i potencijalno opasna roba u vrijednosti od gotovo 740 miliona eura zaustavila na carinama EU. Prema zvaničnim podacima ove institucije, u 2018 godini je zadržano skoro 27 miliona artikala koji su kršili prava intelektualnog vlasništva, a koji su imali uličnu vrijednost od gotovo 740 miliona eura. Broj presretanja lažne robe koja se uvozi na teritoriji EU je povećan u protekloj godini, zbog velike količine malih paketa u ekspresnom i poštanskom prometu.

Prema zvaničnim podacima EK, Sjeverna Makedonija je bila glavni izvor falsifikovanih alkoholnih pića. Podaci EK pokazuju da preko 60 odsto falsifikovanih alkoholnih pića u 2018. godini, bili su porijeklom iz Sjeverne MAkedonije.

BiH je prema statistikama EK, druga najveća zemlja porijekla za falsifikovani ambalažni materijal, poslije Kine, sa skoro 78 odsto takve robe.

Turska je bila izvor ostalih pića, parfema i kozmetike. A Kina ostaje i dalje glavna zemlja izvora za robu koja krši prava intelektualne svojine.

Pierre Moscovici, komesar za ekonomska i finansijska pitanja je naglasio kako posao evropskih carinika u otkrivanju krivotvorene robe, postaje dodatno teži kao posljedica rasta malih paketa koji ulaze u EU, putem internet prodaje.

“Zaštita integriteta našeg jedinstvenog tržišta i carinske unije, te efikasno izvršavanje prava intelektualnog vlasništva u međunarodnom lancu nabave takođe su prioriteti. Moramo nastaviti sa jačanjem napora protiv falsifikovanja i piraterije”, naglasio je komesar Moscovici.

Inače glavne kategorije zadržanih predmeta, uključuju cigarete koje su činile 15% ukupnog broja konfiskovanih predmeta. Slijedile su igračke za 14%, ambalažni materijal 9%. Proizvodi za svakodnevnu ličnu upotrebu u kući, kao što su proizvodi za njegu tijela, lijekovi, igračke i električna kućna dobra činili su gotovo 37% od ukupnog broja zaplijenjenih predmeta.

(Fokus)

Platne kartice osmišljene kao sredstvo bezgotovinskog plaćanja roba i usluga, te podizanja novca sa bankomata su sve češće koriste u zemljama regiona, pa i u Bosni i Hercegovini.

Međutim, iako su regularno sredstvo u platnom prometu, još uvijek nisu i ravnopravne u odnosu na neprevaziđeni cash.

„Ne mogu platiti neke robe i usluge u trgovinama, restoranima, javnom prevozu. Ali ono što me najviše ljuti je što ne mogu platiti račune u preduzećima koja su državna ili javna. A meni država daje penziju na bankovnu karticu. Kažu da nemaju aparate za naplatu jer im banke uzimaju strašne provizije. Blago njima kad to mogu, a mi penzioneri moramo plaćati bankarske troškove i što-šta  navedeno na onom listingu pristiglom iz banke. Ako se mogu bogate firme zaštititi, zašto ne bi mogla i sirotinja“, pita se penzionerka čekajući red da plati račun za struju.

Provizije na tragično male iznose

Al Jazeera je i ranije pisala da se socijalna pomoć i dječiji doplatak korisnicima isplaćuju na bankovne račune i da se od tih tragično malih iznosa uzimaju provizije, koje davaoci usluga i trgovci ne moraju primiti kao sredstvo plaćanja.

Zakoni im to stavljaju na volju, koliko god oni bili veliki ili čak u dobrom dijelu i monopolisti na tržištu.

„Dosadašnje iskustvo i istraživanja preferencija naših kupaca prilikom plaćanja i dostave računa, pokazali su da kupci koji plaćaju račune za električnu energiju na naplatnim mjestima Elektrodistribucije, preferiraju plaćanje putem gotovine te smo se u skladu s tim, poštujući njihove navike, fokusirali na unaprjeđenja i nove pogodnosti prilikom elektronskih plaćanja. U okviru reforme sistema naplate koju trenutno provodi EPBiH, u budućem periodu je u planu i uvođenje e-paymenta putem mobilne aplikacije EPBiH te korisničkog naloga na našoj web stranici“, novode iz Službe za komunikacije Elektroprivrede BiH.

Banke i preduzeća za distribuciju platnih kartica koriste svoje proizvode na tržištu, a uslugu učešća u platnom prometu naplaćuju.

Kažu da se svake godine procenat korisnika povećava, ali i da imaju različite iznose za proviziju.

Potrošači: Pratiti tokove novca

„Visina provizije u poslovima prihvata platnih kartica za plaćanje roba i usluga na našim POS terminalima zavisi od djelatnosti kojom se klijent bavi i definisana je ugovorom sa svakim od trgovaca.  Iz godine u godinu bilježimo trend rasta broja POS uređaja kod trgovaca, te ćemo nastojati pratiti i ubuduće. POS mreža se širi u skladu sa planovima i strategijom Banke. Kada je riječ o prometu na POS uređajima u protekloj godini on je veći za više od deset procenata u odnosu na godinu ranije“, kažu iz Raiffeisen BANK Bosna i Hercegovina.

Potrošači uvezani u udruženja kažu da im je jako bitno da se prate i tokovi novca, kroz banke ili žiro-račune, kako se oni ne bi „zamračili“ kroz sivu ekonomiju, pa bi plaćanje karticom i putem naloga u bankama i poštama dosta doprinijelo poštenijem poslovanju.

„Generalno smatramo da je u BiH plaćanje karticom na veoma niskom nivou. Iako se godinama povećava broj građana koji plaćaju karticom to povećanje je minimalno i nije uporedivo sa zemljama u okruženju i sa razvijenim zapadnim zemljama gdje je plaćanje gotovinom svedeno na minimum. Prije svega, trgovci i pružaoci usluga se ne odlučuju za uvođenje POS terminala u svoje radnje zbog visoke bankarske naknade. Dalje, građani još uvijek nemaju povjerenja u plaćanje karticom već tradicionalno vjeruju u gotovinu. Često na kasama velikih tržnih centara dolazi do kvara POS terminala, pa potrošači ako nemaju gotovinu robu moraju vratiti na rafe“, zaključuju u Udruženju za zaštitu potrošača DON Prijedor.

Kažu da aktivno rade na iznalaženju povoljnijih uslova za potrošače, a najviše uticaja imaju na izmjene Zakona o zaštiti potrošača RS na kome direktno sudjeluju.

DON: Smanjiti međubankarske naknade

„Mislimo da bi ovdje, prije svega, trebalo doći do smanjenja međubankarske naknade i da bi se tada veći broj trgovaca odlučivao na posjedovanje POS terminala. Potrebno je raditi i na podizanju svijesti, što mi kroz edukacije, info štandove i medijske istupe konstantno radimo sa potrošačima, kako bi prepoznali značaj i benefite korištenja kartica prilikom plačanja. Samim povećanjem potražnje i izbjegavanjem trgovaca koji nemaju mogućnost plaćanja karticom povećat će se i ponuda trgovaca sa ovom mogućnošću plaćanja“, kažu iz DON-a.

Neke usluge takvog tipa su banke i pružile tržištu, ali nikako u dovoljnom broju kako bi se to moglo nazvati masovnim i opšteprihvatljivim.

„Klijenti koji transakcije obave putem digitalnih servisa Banke plaćaju i do 80 posto niže naknade u odnosu na poslovanje na šalterima Banke. Dodatno, banka korisnicima Paketa računa, koji plaćanje režijskih računa izvrše putem digitalnih servisa, na kraju mjeseca vrši povrat obračunate naknade za plaćanje računa ukoliko pravno lice kojem se plaća ima račun u Banci. Uokviru aplikacije Internet bankarstvo za fizička lica ili Raiffeisen bankarstva na Viberu okviru aplikacije Internet bankarstvo za fizička lica ili Raiffeisen bankarstva na Viberu dostupna je usluga Režije na klik. Korisnicima ove usluge banka režijske račune prikazuje u formi unaprijed popunjenog naloga, te klijenti štede vrijeme i novac za plaćanje računa. Usluga je trenutno dostupna za račune JP Elektroprivreda BiH“, poručuju iz Raiffeisen banke.

Komentar datih informacija iz jednog javnog preduzeća i jedne banke tražimo od ekonomskog stručnjaka, koji potvrđuje da kao i u slučaju indirektnih poreza uvijek sve pada na teret krajnjeg korisnika i da senzibiliteta ima izuzetno malo.

‘Veliki’ mogu ispregovarati manje provizije

„Javna preduzeća, a prije svega oni koji su i monopolisti, sporije uvode one usluge ili proizvode na tržište, ukoliko nema potrebe za njima, jer im tržište to dozvoljava. Slično je i sa platnim karticama. Činjenica je da kada građanin koristi platnu karticu za plaćanje određene usluge ili kupovinu proizvoda, toj firmi ili obrtu, banka će na ime provizije skinuti određen iznos koji u nekim slučajevima ide i blizu 10 posto. Zbog toga firme i obrti znaju davati “duple” cijene svojim kupcima, jednu za novac, a drugu – višu za plaćanje karticom. U slučaju iste cijene, teret provizije bi išao firmi ili obrtu, a ovako se prenosi na krajnjeg kupca, iako se to ne ne vidi na samom činu plaćanja, tj. da banka naplati proviziju od kupca, ali to kupac plaća kroz višu cijenu proizvoda i usluga. Postoje situacije gdje veća preduzeća, sa većim prometom, mogu pregovarati kamatnu stopu sa bankom, tako da je svejedno za kupca koji je način plaćanja u pitanju“, pojašnjava  ekonomski analitičar Faruk Hadžić.

Dakle, „veliki“ se sa bankama mogu ispregovarati manje provizije, dok kod „malih“ trgovaca ta provizija može biti od 2-5 posto često uz minimalni iznos od jedne marke, što znači da bi u slučaju da proda robu u visini od 10 KM, trgovac dao 10 posto provizije banci.

Druga mogućnost mu je da rizikuje i da svjesno odbije kupce koji žele plaćati karticama.

Centralna banka BiH: Nismo nadležni

Trgovce i potrošače bi tada trebao zaštiti regulator.

U većini zemalja je to nacionalna banka koja na tržište plasira nacionalnu karticu.

„Traženi odgovor nije u nadležnosti Centralne banke Bosne i Hercegovine, nismo u mogućnosti odgovorit na vaš upit. Preporučujemo da se obratite Udruženju banaka BiH ili entitetskim agencijama za bankarstvo“, poruka je Centralne banke BiH.

Navedene institucije koje se finansiraju od poslovnih banaka čije interese i moraju zastupati nam nisu dostavile odgovore.

(Al Jazeera)