Bosna i Hercegovina uvozi čak 92 odsto hrane koju građani jedu, poručeno je danas iz Vanjskotrgovinske komore (STK) BiH.

Tokom sumiranja vanjskotrgovinske razmjene BiH sa svijetom za šest mjeseci ove godine, upozoreno je da konzumiramo domaće proizvode u minornim količinama.

Komentarišući ove podatke, Milanka Drinić, profesor Poljoprivrednog fakulteta Banjaluka, smatra da i te kako imamo uslove da proizvodimo više hrane.

To se, dodaje, odnosi na sve sektore poljoprivrede, uključujući i ratarstvo, voćarstvo, te proizvodnju mesa i mlijeka. Međutim…

“Imamo niz problema kada govorimo o samoj proizvodnji, a koji se odnose, recimo, na zastarjelost tehnologije, nedostatak radne snage i slično”, rekla je za “Nezavisne” Drinićeva, koja smatra da je hrana koju proizvodimo kvalitetnija od uvozne.

Dijeli njeno mišljenje i Enes Hasanović, sekretar Udruženja poljoprivrednika BiH, Sektor Tuzlanskog kantona, koji ističe da je naša proizvodnja pod kontrolom, dok BiH ne može kontrolisati proces proizvodnje u drugim državama.

“Mi, recimo, zbog ograničenih materijalnih sredstava manje koristimo umjetnog gnojiva, što takođe utiče na kvalitet hrane. Mogli bismo je proizvoditi znatno više, ali s ovakvom vlašću, koja je od poljoprivrede digla ruke, to je nemoguće. Naši poljoprivrednici su vrijedni, ali, na primjer, ovdje kod nas ima jedno polje na kojem je sigurno 45-55 odsto neobrađene zemlje, koja zarasta”, kaže Hasanović.

Nihad Bajramović, sekretar STK BiH, koji je juče, na konferenciji za novinare u Sarajevu, iznio podatak da bh. tržište pokriva tek osam odsto domaće proizvodnje, ocijenio je da privreda ima veoma malo vremena kada su u pitanju reforme.

“One se moraju brzo provoditi, jer još vrlo malo ćemo pričati o reformama, a onda ćemo pričati o nedostatku radne snage”, naglasio je Bajramović.

Sumirajući spoljnotrgovinsku razmjenu u prvom polugodištu, rekao je da je deficit porastao za 12,11 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

On je naveo da je izvoz za šest mjeseci ove godine iznosio šest milijardi KM, što predstavlja smanjenje od 0,05 odsto u odnosu na isti period prošle godine.

Uvoz je iznosio 9,94 milijarde KM i povećan je za 4,43 odsto, dok je pokrivenost uvoza izvozom 60,4 odsto.

“Za ekonomski razvoj BiH, kojim bi bilo otklonjeno sadašnje zaostajanje u odnosu na većinu evropskih zemalja, neophodne su povećane investicije, kojih opet ne može biti sve dok ne budu provedene reforme sadašnjeg stanja, te osigurana vladavina prava i da uvedemo standarde koji vladaju u EU. Ne možemo imati naše standarde, a poslovati s EU kao našim najvažnijim partnerom u vanjskotrgovinskoj razmjeni”, istakao je Bajramović.

Belma Hasić, stručni saradnik Vanjskotrgovinske komore za makroekonomski sistem, rekla je da su najznačajniji vanjskotrgovinski partneri BiH za šest mjeseci ove godine bili Njemačka sa 14,43 odsto, Hrvatska sa 12,59 odsto, Italija 11,82 odsto, te Srbija sa 11,09 odsto.

Zanimljivo je da je zabilježen pad izvoza u Tursku od 25,19 odsto u odnosu na prošlu godinu, a razlog nije iznenađujući.

“Desio se pad izvoza mesa, tačnije svježe rashlađenog goveđeg mesa. To je pad od blizu 100 odsto, a glavni razlog je prekid izvoza svježe rashlađenog goveđeg mesa prema Turskoj”, pojašnjava Amila Šehić iz Sektora za makroekonomski sistem STK BiH.

Najznačajniji vanjskotrgovinske partneri BiH: Njemačka – 14,43 %, Hrvatska – 12,59 %, Italija – 11,82 %, Srbija – 11,09 %.

JP "RAD" d.d. Tešanj započelo je aktivnosti na vraćanju instalacija vodovoda na mostu, na rijeci Usori u Jelahu. Shodno odobrenju Ministarstva za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline obavještavamo učesnike u saobraćaju da će u periodu od 22.08.2019. godine do 13.09.2019. godine na dionici regionalne ceste RP474  Tešanj- Prnjavor (gr.kantona) - lokacija novi most na rijeci Usori u Jelahu, dolaziti  do usporenog odvijanja saobraćaja, regulisanog prometom  jednom saobraćajnom trakom.

JP "RAD"d.d. Tešanj će nastojati radove okončati u predviđenom roku, pa građane molimo za razumjevanje.

Samo od početka ove godine do danas, građani u BiH polizali su više od tri miliona kilograma sladoleda, što je više nego u istom periodu prošle godine, kada smo uvezli oko 2,7 miliona kilograma ove zamrznute poslastice, sudeći prema podacima Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Oni kažu da smo od početka godine do danas uvezli 3.034.949,93 kilograma sladoleda vrijednosti 14.290.759,99 KM.

– U istom periodu prošle godine uvezeno je 2.759.539,09 kilograma sladoleda u vrijednosti 13.080.723,54 KM – rekli su u Upravi za indirektno oporezivanje BiH.

Najviše sladoleda u BiH pristiže iz susjedne Hrvatske, iz koje je samo ove godine uvezeno skoro dva miliona kilograma, preciznije 1.944.535,44 kilograma u vrijednosti od 8.276.915,85 KM.

– Nakon Hrvatske, najviše sladoleda pristiže iz Srbije, ali skoro četiri puta manje – 636.598,67 kilograma vrijednosti 3.243.022,13 KM”, pokazuju podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH.

Po uvozu količinski sladoleda u BiH slijede Poljska i Mađarska, gdje je iz Poljske uvezeno 186.609,51 kilogram u vrijednosti 835.098,92 KM, a iz Mađarske 169.607,46 kilograma vrijednosti 1.464.306,13 KM.

Saša Trivić, predsjednik Udruženja poslodavaca poljoprivrede i prehrambene industrije Republike Srpske, kaže da je veliki uvoz najvjerovatnije posljedica nepostojanja domaće kompanije za proizvodnju sladoleda, te da postoji firma u Čitluku koja se bavi proizvodnjom, ali da ona u suštini nije domaća.

– To je ozbiljan biznis, zahtijeva ogromna finansijska sredstva i investicije da bi neko s livade krenuo da se bavi tim poslom. Jedna firma drži monopol u BiH, te se teško izboriti na tržištu, treba uložiti mnogo novca, a nije se lako probiti – kaže Trivić.

Saša Grabovac, izvršni direktor Udruženja ekonomista Republike Srpske “SWOT”, kaže da naše tržište sladoleda drži isključivo jedan proizvođač, koji istovremeno ima i maloprodajne lance, te da je normalno da se u tim maloprodajnim objektima ti proizvodi nalaze u povlaštenom položaju.

– Na tržištu se jako teško izboriti sa drugim proizvođačima, jer se radi o brendovima koji su svoj imidž gradili više decenija, te su vremenom učvršćivali i imali favorizovane pozicije na policama velikih maloprodajnih lanaca – pojasnio je Grabovac.

On kaže da bi potencijalnom domaćem proizvođaču bili potrebni ogroman novac i vrijeme kako bi se mogao pozicionirati na policama velikih marketa i kako bi mogao parirati na tržištu, jer se na tržištu nalazi već kompanija koja je formirana i koja je uložila veliki novac u promociju, oglašavanje, nagradne igre i slično.

(Nezavisne)

U Evropsku uniju se prošle godine legalno doselilo 228 hiljada građana zemalja zapadnog Balkana – Crne Gore, Bosne i Hercegovine, Albanije, Sjeverne Makedonije, Srbije i Kosova, podaci su Eurostata.

Iz Albanije se 2018. godine u EU iselilo 62 hiljade građana što je 2,2 posto ukupne populacije te zemlje, zatim slijede Sjeverna Makedonija sa 2,1 posto ukupnog stanovništva te države (24,3 hiljade), a s Kosova je otišlo dva posto građana (34,5 hiljada). BiH je lani napustilo 1,5 posto stanovnika (53,5 hiljade), Srbiju 1,3 posto (51 hiljada) i Crnu Goru 0,5 posto (3 hiljade).

Prema podacima Eurostata stanovnici zemalja zapadnog Balkana najradije idu u Njemačku. U tu državu se prošle godine iselilo čak 19 hiljada Kosovara, po 16 hiljada stanovnika BiH i Srbije, 11,5 hiljada građana Sjeverne Makedonije te 1,5 hiljada iz Crne Gore.

Građani Albanije najčešće su išli u Italiju, njih 23 hiljade.

U Evropskoj uniji 2018. godine ukupno je izdano 2,67 miliona boravišnih dozvola za prvi dolazak iz skoro svih zemalja svijeta. Najviše useljenih je u Njemačkoj, 543 hiljade, zatim u Ujedinjenom Kraljevstvu, 450 hiljada, Francuskoj, 264 hiljade, Španiji, 259 hiljada, Italiji, 238 hiljada, te Švedskoj – 124 hiljade, prenosi Indikator.

Studija “Mapiranje dijaspore iz BiH” je rezultat istraživanja koje je proveo međunarodni i interdisciplinarni tim istraživača, uključujući dr. Hariza Halilovića, dr. Jasmina Hasića, dr. Dženetu Karabegović, dr. Ajlinu Karamehić-Muratović i dr. Nermina Oruča, u koordinaciji sa Međunarodnom organizacijom za migracije Misijom u BiH i Ministarstvom za ljudska prava i izbjeglice BiH.

Studija je rađena u okviru projekta “Uvrštavanje koncepta migracija i razvoja u relevantne politike, planove i aktivnosti u BiH: Dijaspora za razvoj”. Projekat ima za cilj jačanje uloge dijaspore iz BiH u razvojnim procesima u BiH.

Postoji balans između ispitanika koji imaju djecu mlađu od 18 godina i onih koji nemaju. Ovo pitanje je reprezentativno kada se uzme u obzir da od ukupnog uzorka jedna polovina ispitanika ima djecu koja će možda trebati dopunsku nastavu. Osim toga, ukazuje i na broj osoba druge generacije koje imaju pravo na državljanstvo BiH po osnovu barem jednog roditelja.

Djeca rođena u dijaspori i državljanstvo BiH

Kako pokazuje izvještaj, jedan veliki problem koji pogađa dijasporu iz BiH u svih 10 zemalja je manjak državljanstva BiH kod djece koja su rođena van naše zemlje. Odgovori na ovo pitanje ukazuju da oko 50% od ukupnog broja djece rođene u dijaspori nemaju državljanstvo BiH. Odgovori ukazuju i na činjenicu da je relativno mali broj roditelja pokrenuo proces ili namjeravaju aplicirati za državljanstvo BiH za svoju djecu.

Djeca koja pohađaju dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku

Zanimljivo je spomenuti da velika većina (80%) djece od onih koji su odgovorili na pitanje (491 ispitanik je odgovorio na pitanje) ne idu na dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Kako je ranije spomenuto, na rezultate utiču ispitanici iz SAD-a gdje ne postoje formalno organizirane škole na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku za razliku od Australije, Austrije, Njemačke ili Švedske, u kojima postoje organizacije dijaspore, udruženja ili obavezni školski programi koji dozvoljavaju djeci da pohađaju nastavu na maternjem jeziku. Odnosno, skoro 40% ispitanika u ovoj grupi su rekli da je dopunska nastava organizirana u njihovoj zemlji odredišta, dok je samo 4% njih reklo da nastavu organiziraju privatne organizacije.

Približno jedna četvrtina djece koja pohađa dopunsku nastavu, pohađa je putem organizacija dijaspore i udruženja, u kojima nastavnici rade na volonterskoj osnovi. Ovdje je bitno napomenuti da su vjerske organizacije preuzele brigu o očuvanju jezika među dijasporom i 32% ispitanika su rekli da njihova djeca pohađaju dopunsku nastavu pri vjerskim organizacijama. Ipak je bitno spomenuti da približno jedno od pet djece u dijaspori ide na dopunsku nastavu na bosanskom, hrvatskom ili srpskom jeziku. Ovi nalazi govore da među pripadnicima dijaspore postoji interes za kontinuiranim obrazovanjem na maternjem jeziku u zemljama u kojima je provedeno ispitivanje, što potvrđuju i kvalitativna istraživanja.

(MojaBiH)

Prvi kamioni s piletinom iz BiH bi trebali u narednih petnaestak dana krenuti prema Evropskoj uniji.

Bosna i Hercegovina je početkom godine stavljena na listu zemalja kojima je dozoljen izvoz pilećeg mesa u EU, međutim domaće firme su zeleno svjetlo dobile tek polovinom maja. Razlog zašto još uvijek nisu izvezli meso je činjenica da je jako teško pronaći kupca na ovom zahtjevnom tržištu.

Mirko Šarović, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, smatra da je izvoz pilećeg mesa trenutno u rukama domaćih kompanija.

“Ministarstvo i Kancelarija za veterinarstvo BiH su završili sve procedure i otvorili tržište EU, te za izvoz nema više nikakvih prepreka, a pronaći kupce u Evropi je postepen i dug proces”, naglasio je Šarović, pišu Nezavisne novine

Predsjednik Koordinacionog odbora peredara, živinara BiH i izvršni direktor kompanije “Madi” iz Tešnja, Edin Jabandžić, ističe da se polazak prvih kamiona očekuje ovih dana.

“‘Madi’ bi u narednih petnaestak dana trebalo da krene sa prvim kamionima prema Hrvatskoj i Švedskoj. Treba biti realan i reći da nas niko u Evropi ne očekuje raširenih ruku. Ovdje prvenstveno treba očekivati pozitivnu reakciju naših ljudi koji su se raselili na Zapad iz BiH, ali i sa cijelog Balkana. Oni žele da kupuju domaće proizvode, a time se otvara prostor da svojim kvalitetom pridobijemo i ostale kupce na tržištu EU, koje je uistinu ozbiljno i ogromno”, rekao je Jabandžić.

Jabandžić ističe da sama činjenica da se može učestvovati na tržištu od 500 miliona ljudi dovoljan motiv da se bh. firme bore za svoje mjesto na tržištu.

“Konkurencija je velika, posebno u odnosu na zemlje EU, jer Unija izdvaja ogromna sredstva za stimulisanje, odnosno daje velike subvencije za poljoprivrednu proizvodnju”, pojasnio je Jabandžić.

Predrag Miličić, direktor “Agreksa” iz Donjih Žabara, predsjednik Poslovne zajednice živinara RS i zamjenik predsjedavajućeg Koordinacionog tijela za živinarstvo i peradarstvo BiH, pojašnjava da još uvijek nema podatke o tome da li su domaće firme krenule s izvozom piletine.

“Sve procedure su završene. Sad su na potezu domaće kompanije da pokrenu konkretne poslove sa partnerima iz zemlja EU, ali vjerovatno zbog tržišnih uslova, cjenovnih ili nečeg trećeg, zasad nemam informaciju da je neka naša firma krenula sa izvozom”, kaže Miličić.

Firma na čijem je čelu Miličić, bavi se proizvodnjom konzumnih jaja. On ističe da, nakon što odluka o odobrenju izvoza jaja za preradu iz BiH bude objavljena na stranici Evropske komisije, Kancelarija za veterinarstvo BiH će pojedinačno izdavati odobrenja domaćim firmama koje imaju sve propisane uslove da bi se mogle naći na tržištu EU.

Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, podsjetio je da je BiH 2012. godine bila jedan od glavnih dobavljača peradarskih proizvoda za hrvatsko peradarsko tržište, a vrijednost izvoza je iznosila 14 miliona KM godišnje uz snažan tržišni udio od 85% ukupnog uvoza u Hrvatsku u kategoriji svježeg pilećeg mesa.

Međutim, čim je Hrvatska ušla u EU, izvoz je zaustavljen, a tržište su preuzele druge evropske zemlje.

“Peradarstvo u BiH, prema podacima OECD-a, ima potencijal i veliku šansu da u okviru cjelokupne poljoprivredne proizvodnje postane najveći sektor za proizvodnju mesa do 2020. uz godišnji porast od 2,3%”, kaže Vuković.

Odlukom se propisuju najniži tehnički zahtjevi za novoproizvedena i korištena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinačnog vozila, te za diјеlоvе, urеđаје i opremu vozila u procesu homologacije tipa

U narednim mjesecima Bosna i Hercegovina počinje sa provjerama auto dijelova koji ulaze u tu zemlju.

Ministarstvo komunikacija i transporta BiH je krajem marta ove godine objavilo odluku o najnižim tehničkim zahtjevima za novoproizvedena i korištena vozila pri homologaciji tipa vozila i homologaciji pojedinačnog vozila, te za dijelove, uređaje i opremu vozila pri homologaciji tipa, prenosi Anadolu Agency (AA).

Ovom odlukom se propisuju najniži tehnički zahtjevi za novoproizvedena i korištena vozila u procesima homologacije tipa vozila i homologacije pojedinačnog vozila, te za diјеlоvе, urеđаје i opremu vozila u procesu homologacije tipa.

U skladu sa Planom opremanja civilne zaštite, u prvom polugodištu 2019. godine izvršena je nabavka opreme i sredstava za potrebe civilne zaštite, a odnosi se na nabavke koje su zbog postupaka javne nabavke prenijete i preuzete iz 2018. godine. Izvršena je nabavka drona, zatim terenskog vozila, medicinske opreme za potrebe službe zaštite i spašavanja za medicinsku pomoć, kao i dio radio-komunikacijske opreme za potrebe struktura civilne zaštite koja je većim dijelom instalirana na terenu u cilju pokrivenosti radio signalom područja Tešanjke, Kraševa i Lepenice. Oprema je nabavljena u skladu sa Programom razvoja sistema zaštite i spašavanja 2017.-2021. godina iz sredstava posebnog poreza za zaštitu i spašavanje od prirodnih i drugih nesreća. Ukupan iznos nabavljene opreme i sredstava je 65.483,73 KM.

SLUŽBA CIVILNE ZAŠTITE