Požar koji već danima gori na planini Čvrsnica, u opštini Jablanica, u toku noći se intenzivirao.
Omer Nezirić iz Civilne zaštite Jablanica rekao je da je noćas počelo gorjeti dosta jako, te da je cijela planina pod dimom zbog čega je teško sagledati pravo stanje.
"Jutro je prigušilo vatru, mislim da sada nema otvorenog plamena, ali je dan vedar, temperatura će biti viša i može se očekivati novo aktiviranje požara", rekao je on za federalne medije. Brojni su ljudi koji gase požar noć proveli na planini, u dva uspostavljena kampa i danas nastavljaju akcije odvajanja požara od dijela planine koji nije bio zahvaćen i same akcije gašenja.
U slučaju povoljnijih vremenskih prilika helikopteri Oružanih snaga BiH ponovo bi krenuli direktno gasiti požar, nakon što su juče imali samo transportnu ulogu.

(Nezavisne)

Na osnovi Zakona o unutarnjem platnom prometu, Financijsko-informatička agencija uspostavlja i vodi jedinstveni registar. Jedinstveni registar predstavlja javnu evidenciju i središnju bazu podataka računa poslovnih subjekata otvorenih u bankama sa sjedištem u Federaciji i podružnicama banaka iz Republike Srpske i Brčko Distrikta BiH koje posluju u Federaciji te imaju dozvolu Agencije, piše Večernji list BiH.

Korisnici podataka iz jedinstvenog registra su poslovni subjekti, FIA, Porezna uprava Federacije BiH, Centralna banka BiH, kao i fizičke osobe, koji koriste podatke iz jedinstvenog registra sukladno s propisima donesenim na osnovi tog zakona.

Kako dolazi do blokade?

Do sada je u jedinstveni registar računa poslovnih subjekata Federacije BiH povezano 19 banaka iz većeg bh. entiteta i podružnica iz RS-a koje posluju na području FBiH. Banke su dostavile svoje podatke o računima poslovnih subjekata i trenutačno se radi na konsolidiranju tih podataka, nakon što se ažuriraju.

Trenutačno je počela druga faza provedbe koja podrazumijeva povezivanje registra Federacije BiH i registra RS-a s institucijama sustava, a riječ je o sudovima, Centralnoj banci i poreznim upravama. Kada je u pitanju broj tvrtki koje još uvijek nisu utvrdile glavni račun, prema podacima FIA-e, do 17. srpnja ove godine 12.648 poslovnih subjekata nije imalo određen glavni, dok je 851 poslovni subjekt imao dva ili više glavnih računa.

Treba naglasiti, ako tvrtke ne utvrde glavni račun, uslijedit će blokada tih tvrtki. Kako proces konsolidiranja podataka banaka, jer su vršile blokade računa i neaktivnih tvrtki te blokade po osnovi sudskih naloga, traje, još uvijek nema preciznih podataka koliko je blokiranih računa poslovnih subjekata bilo po osnovi neodređivanja glavnog računa ili posjedovanja više glavnih računa. Ipak, podaci kojima raspolaže FIA pokazuju kako je evidentan broj blokiranih računa od uspostave jedinstvenog registra računa do danas.

Naime, prema tim podacima, 1. lipnja ove godine bila su registrirana 23.222 blokirana poslovna subjekta, a samo u 45 dana, točnije 17. srpnja, njihov broj povećao se za 1057 i u konačnici iznosi 24.279 blokiranih poslovnih subjekata.

Poslovno okruženje

Uspostavom jedinstvenog registra u BiH će se osigurati potpuna kontrola poslovanja, što znači da će doći i do poboljšanja poslovnog okruženja jer će poslovni subjekti dobiti relevantnu i pouzdanu informaciju o poslovnom subjektu u BiH.

Također je važno naglasiti kako je značajna uloga jedinstvenog registra računa poslovnih subjekata i u borbi protiv korupcije.

Danas u Bosni i Hercegovini sunčano i vruće. Tokom dana uz mjestimičnu malu do umjerenu oblačnost. Poslije podne ili u večernjim satima pljuskovi i grmljavina se očekuju u centralnim, zapadnim i sjeveroistočnim područjima Bosne. Vjetar, slab do umjeren, na zapadu Bosne i u Hercegovini zapadni i jugozapadni, a u ostatku zemlje, uglavnom, sjeverni i sjeveroistočni. Najviša dnevna temperatura od 32 do 38 stupnjeva. 

PROGNOZA VREMENA ZA 22.07.2017 (Subota)., sunčano i vruće. Poslije podne ponegdje u centralnim i sjeveroistočnim područjima Bosne je moguć slab pljusak kiše. Jutarnja temperatura od 15 do 21, na jugu od 20 do 24, a najviša dnevna od 33 do 39 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 23.07.2017 (Nedjelja)., sunčano i vruće. Jutarnja temperatura od 16 do 22, na jugu od 20 do 25, a najviša dnevna od 32 do 38 stupnjeva.

PROGNOZA VREMENA ZA 24.07.2017 (Ponedjeljak)., sunčano i vruće, uz postepeno naoblačenje tokom dana. Krajem dana i u večernjim satima kiša, pljuskovi i grmljavina se očekuju u Krajini, Posavini i na sjeveroistoku Bosne. Jutarnja temperatura od 14 do 20, na jugu od 19 do 23, a najviša dnevna od 32 do 38 stupnjeva.

Obavještavamo sve poljoprivredne proizvođače sa područja općine Tešanj, upisane u Registar poljoprivrednih gazdinstava i Registar klijenata da je Federalno ministarstvo poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva  izradilo aplikaciju FARMER PORTAL  koja vam omogućava: Pregled podataka iz Registra poljoprivrednih gazdinstava i klijenata, pregled statusa zahtjeva u obradi za novčane poticaje, pristup i preuzimanje obrazaca za prijavu poticaja, te lakši pristup zakonima i pravilnicima.

Pristupiti portalu možete na link www.farmerportal.ba, a zatim unosite korisničko ime i lozinku a to su BK i BPG.

Kolektivna dženaza i ispraćaj posmrtnih ostataka Prijedorčana stradalih u proteklom ratu i identifikovanih tokom ove godine obavljena je danas na stadionu Poljana u prijedorskom naselju Raškovac, javlja Anadolu Agency (AA).

Posmrtni ostaci su ukopani na mjesnim mezarjima u Bišćanima, Kamičanima, na Skeli, u Rakovčanima, Bišćanima, Zecovima i Čarakovu.

Identifikovani su i danas sahranjeni Ifet Vojniković (1973), Velid Marošlić (1972), Adem Kešić (1969), Kemal Kešić (1962), Edin Dedić (1969), Fikret Duratović (1968), Safet Avdić (1967), Sakib Kahrimanović (1966), Mustafa Karagić (1966), Edin Rizvanović (1964), Suvad Kekić (1963), Suad Marošlić (1962), Kemal Hodžić (1960), Bajro Brakić (1941), Fehim Brakić (1962), Emsud Kekić (1957), Teufik Kljajić (1949), Smail Rekić (1943), Abdulah Kadirić (1942), Ibrahim Bačić (1927), Džehva Hadžić (1925), Šerif Hegić (1920).

Jasmina Rašidović danas je sahranila strica Edina Dedića, koji je imao 23 godine kada je nestao.

"Prošle godine je pronađen na Hozić kamenu u grobnici kod Bosanskog Novog. Identifikovan je ove godine, a zadnji put sam ga vidjela kad je došao našoj kući tražiti komad pogače. Poslije smo čuli da je ranjen na Kurevu i od tada mu se izgubio svaki trag", drhtavim glasom prisjeća se Jasmina.

Jasmininu bol dijeli i Mehemed Vukelić iz Husimovaca, kod Sanskog Mosta koji je ukopao brata od tetke.

"Njega su srbočetničke snage brutalno ubile na kućnom pragu, a ubijen je još jedan brat. Sve što imam reći govore ovi tabuti iza nas. Brat mi je bio iz Bišćana i oba brata su ubijena u istom danu, a pronađeni su na Hrastovoj Glavici, jedan brat ranije, a ovaj drugi je identifikovan tek ove godine", kaže Vukelić.

Muftija bihaćki Husein efendija Makić kaže da je od 1985. do 1992. godine bio imam Čaršijske džamije i glavni imam Medžlisa IZ Prijedor.

"Bio sam sa narodom i svjedok svih grozota koje su preživjeli Prijedorčani. Na Brdu je u jednom danu ubijeno preko 1.700 Bošnjaka i tim povodom svake godine 20. jula se u Prijedoru ili Kozarcu obavlja šehidska kolektivna dženaza, ali nažalost još je veliki broj onih koji još uvijek nisu pronađeni", kaže muftija bihaćki.

Aziz Hasanović, muftija za Hrvatsku i izaslanik reisu-l-uleme Huseina ef. Kavazovića, rekao je danas da mu je čast što je prisutan u Prijedoru, te da je ovo druga velika dženaza nakon Srebrenice.

"Poslaćemo danas svima poruku, prije svega Bošnjacima, zatim susjedima, ali i međunarodnoj zajednici, koja je na neki način sudjelovala u svemu ovome od početka, a učestvuje i danas, da se malo jače uključi u afirmiranje Bosne i Hercegovine, na njenom putu u Evropsku uniju", rekao je Hasanović.

Husein efendija Velić, glavni imam Medžlisa IZ Prijedor, istakao je za AA da je ovo 20. kolektivna dženaza.

"Danas organizujemo ukop za Bošnjake, odnosno 23 šehida koji su ubijeni 1992. godine samo zato što su Bošnjaci i zato zaslužuju da se na dostojanstven islamski način isprate na onaj svijet, a poručujemo zločincima da neće umaći Allahu na Sudnjem danu i da će svi odgovarati za svoja nedjela", rekao je Velić.

Kolektivnoj dženazi prisustvovao je i gradonačelnik Prijedora Milenko Đaković sa saradnicima, koji je rekao da njegov dolazak nosi poruku mira.

"Jedan od tužnih događaja koji se dešava u Prijedoru i došao sam da odam počast našim sugrađanima. Ja sam ovdje sa željom da svi građani Prijedora žive u miru i komšijskoj toleranciji i da se događaji koji su se desili u proteklom ratu ne treba i ne smiju više nikad da se dese. Kao ljudi moramo da vodimo računa i odmjeravamo svoje postupke i zato je uvijek dobro došla tolerancija i uvažavanje, a onda ćemo lakše zajedno graditi našu zajedničku budućnost", rekao je gradonačelnik Prijedora.

Kolektivnoj dženazi u Prijedoru je prisustvovao veliki broj građana, članova porodica ubijenih, te brojnih zvanica iz privrednog i političkog života grada Prijedora. Nakon dženaze šehidi su ukopani na mjesnim grobljima u Bišćanima, Kamičanima, Zecovima, na Skeli, Rakovčanima i Čarakovu.

Vatrogasci i pripadnici Šumarstva Prenj, opremljeni brentačama, grabljama i drugim alatkama, pokušavaju spriječiti širenje požara.
Na području Hercegovačko-neretvanskog kantona gori na 23 mjesta.
Civilna zaštita općine Jablanica izvjestila je kako se požarna linija u jednom dijelu planine Čvrsnica proširila te su zatražili djelovanje helikoptera Oružanih snaga Bosne i Hercegovine.

"Promatrač koji sa skupinom planinara izviđa područje požarišta javio je da se požarna linija u jednom dijelu proširila iznad kotline u kojoj je planirana akcija gašenja. Stoga iz Civilne zaštite traže da djeluje helikopter u nekoliko navrata kako bi neutralizirao te točke uz pomoć ljudi koji će biti na terenu", priopćio je Operativni centar civilne zaštite Hercegovačko-neretvanskog kantona.

Nakon što je na području Ljesovine, nedaleko Konjica, ugašen požar nedaleko tog požarišta, na otprilike kilometar sjeverno, primijećena su dva nova požara. Oni su uočeni u podnožju planine Viljak, a gori bukova i hrastova šuma, na nepristupačnom terenu.

Vatrogasci s pripadnicima Šumarstva "Prenj" i lokalnim šumarom, opremljeni brentačama, grabljama i drugim alatkama pokušavaju spriječiti širenje požara.

Ukupno 23 požara na području Hercegovine
Površina koju je zahvatila vatra teško je procijeniti zbog nepreglednosti terena, ali se pretpostavlja da se radi o više hektara.

Vatrogasci iz Konjic i zaposlenici Šumarstva "Prenj" u gašenju požara ostaju sve dok se vatra u potpunosti ne ugasi, priopćili su iz Civilne zaštite.

Pored navedenih požara, u protekla 24 sata na području Hercegovačko-neretvanskog kantona registrirana su još 23 požara u kojima je gorjela trava i nisko raslinje i otpad.

Požari su registrirani na području Mostara, Čitluka i Čapljine, navodi se u priopćenju.

Požar iz Crne Gore prešao u Konavle
Požar koji je u utorak izbio na brdu Bjelotina u Crnoj Gori prešao je u srijedu u noćnim satima u Hrvatsku na područje Općine Konavle, potvrdio je u četvrtak zapovjednik JVP Konavle Mario Magud te dodao kako zbog nepristupačnog terena vatru gase kanaderi, prenosi agencija Hina.

„Imali smo mirnu noć jer nije bilo puno vjetra. Tijekom jutarnjih sati stigla nam je pomoć iz zraka jer vatrogasci ne mogu prići predjelu koji trenutačno gori. Tijekom jutra stigla su dva kanadera, a zatražena je pomoć još dva“, rekao je Magud te dodao kako budno prate situaciju.

Prema prvim procjenama požar je zahvatio ukupno oko 250 hektara površine, od kojih je 50 hektara s hrvatske strane.

(Al Jazeera)

Politički i sigurnosni odbor Evropske unije (EU) donio je 26. juna Odluku o prihvatanju doprinosa Bosne i Hercegovine, kao treće zemlje, vojnoj misiji EU za obuku u Centralnoafričkoj Republici.

Ovom odlukom BiH је praktično postala operativni partner u odbrambeno-sigurnosnom sistemu EU, što predstavlja potvrdu i priznanje da je BiH spremna da doprinosi zajedničkoj sigurnosnoj i odbrambenoj politici EU. Ujedno, ovo je i snažan podsticaj procesu integracije BiH u EU.

Ova odluka rezultat je dugotrajnog procesa koji je otpočeo u septembru 2015. godine, kada su ministrica odbrane BiH Marina Pendeš i visoka predstavnica za vanjsku politiku EU Federica Mogherini potpisale “Sporazum između BiH i EU o uspostavi okvira za učešće BiH u operacijama EU za upravljanje krizama”.

Drugi važan okvirni dokument za ovaj proces jeste Sporazum između BiH i EU o sigurnosnim procedurama za razmjenu povjerljivih informacija, koji je zaključen 2006. godine i već primjenjuje.

Pošto su se stvorili pravni okviri za zajedničko učešće u mirovnim operacijama, Politički i sigurnosni odbor EU donio je odluku da pozove BiH na doprinos u misiji EU u Centralnoafričkoj Republici u funkciji obuke.

Vijeće ministara BiH je u aprilu 2017. godine ocijenilo opravdanim učešće do 40 pripadnika OSBiH u spomenutoj misiji obuke, a Predsjedništvo BiH je u maju prihvatilo ovu ocjenu opravdanosti i zadužilo MOBiH da im dostavi prijedlog odluke o upućivanju pripadnika OSBiH.

Budući da je Predsjedništvo BiH 26. maja donijelo Odluku o učešću dva oficira OSBiH u misiji EU u Centralnoafričkoj Republici, pripreme za upućivanje teku po planu, a očekivano vrijeme upućivanja je kraj jula.

Planirano je da se početkom 2018. godine broj pripadnika OSBiH u misiji obuke EU u Centralnoafričkoj Republici poveća, ovisno od ponuđenih pozicija i budžetskih mogućnosti, saopćeno je iz Ministarstva odbrane BiH.

(Vijesti.ba)

Oba doma Parlamenta FBiH su od svog konstituisanja 2015. godine do danas pokazala najlošije rezultate rada. Ključni zakoni nisu usvojni, među kojima su zakon o doprinosima i zakon o dohotku koje je premijer FBiH Fadil Novalić najavljivao kao ključne zakone koji će regulisati oblast rada.
Predstavnički dom i Dom naroda Parlamenta FBiH i njihovo funkcionisanje, odnosno često otkazivanje sjednica, možda su i najbolji pokazatelj krize koalicionih partnera u FBiH, odnosno SDA i HDZ-a. Tako do danas nisu usvojeni neki od ključnih zakona, poput Prijedloga zakona o igrama na sreću, Prijedloga zakona o PIO-u, zakona o šumama, ali i dva zakona koja je naročito forsirao premijer FBiH Fadil Novalić, a to su Prijedlog zakona o doprinosima i Prijedlog zakona o dohotku.

Novalić je još prošle godine obećavao da će ta dva zakona biti usvojena do marta 2017. godine, što je prekršeno.

“Svjestan sam da kasnimo sa ova dva zakona, no bio sam prinuđen da ih stavim na čekanje zbog trenutne situacije u oba doma Parlamenta FBiH. Sve češće mi se čini da poslanici nisu dorasli zadacima koje pred njih stavlja Reformska agenda. Mi smo na Vladi usvojili, i to jednoglasno, većinu bitnih reformskih zakona. Kad se oni nađu pred Parlamentom, onda gotovo svaki put dolazi do zastoja. Ponekad ima ciljanih političkih blokada, kao što je bio slučaj zakona o PIO-u, no posebno me brine što je ponekad na putu reformi jednostavno nemar”, kazao je premijer Novalić za Klix.ba.

Poslanici često ne dolaze na sjednice, a ponekad čak i dnevni red ovisi o jednom glasu.

“Često su, umjesto rasprava o zakonima, sjednice svedene na populistička prepucavanja i osuđene na propast inicijative opozicije koja ima za cilj samo da prikupi nekoliko političkih poena. Nedopustivo je da napredak Federacije bude talac neozbiljnosti poslanika. Ja svakako neću odustati ni od zakona o porezu na dohodak ni od zakona o doprinosima, jer se radi o prevažnim zakonskim rješenjima koja će znatno olakšati poslovanje te doprinijeti otvaranju novih radnih mjesta. Ne zavisi sve od mene, ipak, nadam se da će poslanici konačno shvatiti zbog čega su ih izabrali građani Federacije i da će otkočiti proces provođenja Reformske agende”, poručuje Novalić.

Oba doma Parlamenta FBiH od 2015. godine pokazala su neefikasnost. Tako je u prvoj godini mandata usvojeno tek 10 zakona, od čega su tri već bila u proceduri iz prethodnog saziva Paralmenta FBiH.

Predstavnički dom je u 2016. održao 20 sjednica, što je za 10 manje od prosjeka prethodnog mandata, a u 2016. razmotreno je 156 mjera i usvojeno 29 zakona, dok je prosjek prethodnog mandata bio 180 mjera i 40 zakona.

Ozbiljnost problema najuočljivija je pri pogledu na program rada Predstavničkog doma. Od 144 zakona, koliko je planirano tim programom rada, ovaj dom usvojio je tek 16, odnosno 11 posto u 2016. godini.

Za prvih šest mjeseci 2017. godine situacija nije ništa bolja. Parlament FBiH usvojio je devet zakona, od čega tri zakona o proglašenju gradova Livno, Goražde i Cazin i osam izmjena i dopuna zakona, što je ukupno 17 zakona. Svi zakoni su stupili na snagu jer ih je potpisao Marinko Čavara, predsjednik FBiH.

Izvor: Klix

Na kolektivnoj dženazi u Prijedoru 20. jula bit će ukopani posmrtni ostaci 23 prijedorske žrtve, potvrdila je za Anadoliju glasnogovornica Instituta za nestale osobe BiH Lejla Čengić.
“Najmlađa žrtva koja će biti ukopana na ovoj dženazi u Prijedoru je osamnaestogodišnji Ifet (Fahrudin) Vojniković. Njegovi posmrtni ostaci pronađeni su u junu prošle godine u masovnoj grobnici Hozića Kamen na području Bosanskog Novog”, istakla je Čengić.
Najstarija žrtva koja će biti ukopana sutra na kolektivnoj dženazi je Šerif (Hasan) Hegić., rođen 1920. godine. Njegovi posmrtni ostaci ekshumirani su iz masovne grobnice Jakarina Kosa 2001. godine.
“Među žrtvama je i jedna žena Džehva (Hase) Hadžić, rođena 1925. godine. Njeni posmrtni ostaci ekshumirani su na gradskom groblju Pašinac u Prijedoru”, pojasnila je Čengić.
Posmrtni ostaci prijedorskih žrtava biće ukopani na šehidskim mezarjima Kamičani, Rizvanovići, Rakovčani, Bišćani, Zecovi, Čarakovi i šehidsko mezarje Skela u Prijedoru.
Čengić je naglasila da su posmrtni ostaci civila bošnjačke nacionalnosti koji će biti ukopani na ovoj dženazi ekshumirani iz masovnih grobnica Jakrina Kosa, iz koje je ekshumirano 373 žrtve, Koričanske Stijene iz koje je ekshumirano 90 žrtava, kao i masovne grobnice jama Hrastova Glavica na području Sanskog Mosta iz koje su ekshumirane 124 žrtve.
“Riječ je o zatvorenicima logora Omarska, masovne grobnice Redak-Ljubija iz koje je ekshumirano 69 žrtava, grobnice Zecovi i Trnopolje- Redžići i posljednje otkrivene masovne grobnice Hozića Kamen na području Bosanskog Novog iz koje je ekshumirano 11 žrtava i na lokalitetima Mračkovac, Trnopolje i gradsko groblje Pašinac u Prijedoru”, pojasnila je glasnogovornica Instituta za nestale BiH.
Do sada je pronađeno 2.325 prijedorskih žrtava. Posmrtni ostaci su pronađene na više od 450 različitih lokaliteta, od toga 98 masovnih grobnica. Čengić je podsjetila da su grobnice pronađene na području Prijedora, ali i u drugim gradovima, u Sanskom Mostu, Bosanskoj Krupi, Bosanskoj Gradišci, Bosanskoj Dubici, Skender Vakufu, Bosanskom Novom, Vukosavlju, Banja Luci, Hrvatskoj Kostajnici i drugim gradovima.
“Posljednja masovna grobnica u kojoj su pronađene prijedorske žrtve je masovna grobnica Hozića Kamen na području Bosanskog Novog iz koje je ekshumirano 11 žrtava. Devet žrtava koje će biti ukopane na ovoj dženazi ekshumirane su iz masovne grobnice Hozića Kamen”, kazala je ona.
U Šejkovači se trenutno nalaze 323 posmrtna ostatka, koji su ekshumirani u ranijem periodu iz pojedinačnih i masovnih grobnica, a većina posmrtnih ostataka je nekompletna.
Od 323 posmrtna ostataka koji se nalaze u Šejkovači 63 žrtve su identificirane i DNK analizom i od strane porodica ali još nisu ukopani. U nekim slučajevima riječ je o nekompletnim posmrtnim ostacima gdje porodice čekaju da se pronađu i ostali dijelovi tijela, u nekim slučajevima porodice čekaju da pronađu i druge nestale članove svoje porodice kako bi ih mogli zajedno ukopati. Naime, 260 posmrtnih ostataka još nije identificirano i riječ je uglavnom o nekompletnim posmrtnim ostacima.
“U Prijedoru se još uvijek traga za 777 žrtava, koje se vode kao nestali, s tim da treba imati u vidu da je ovaj broj sigurno manji jer je jedan broj posmrtnih ostataka pronađen i nalazi se u Šejkovači u Sanskom Mostu”, dodala je Čengić.
Na kolektivnoj dženazi u Prijedoru bit će ukopani: Ifet (Fahrudin) Vojiković (1973.), Velid (Ramo) Marošlić (1972.), Adem (Sefer) Kešić (1969.), Kemal (Sefer) Kešić (1962.), Edin (Ahmet) Dedić (1969.), Fikret (Rahum) Duratović (1968.), Ermin (Rahim) Duratović (1968.), Safet (Hamed) Avdić (1967.), Sakib (Fehim) Kahrimanović (1966.), Mustafa (Mehmed) Karagić (1966.), Edin (Bećir) Rizvanović (1964.), Suvad (Sadik) Kekić (1963.), Suad (Husnija) Marošlić (1962.), Kemal (Abdulah) Hodžić (1960.), Bajro (Ago) Brakić (1941.), Fehim (Bajro) Brakić (1962.), Emsud (Alija) Kekić (1957.), Teufik (Tahir) Kljajić (1949.), Smail (Osman) Rekić (1943.), Abdulah (Jasim) Kadirić (1942.), Ibrahim (Karanfil) Bačić (1927.), Džehva (Hase) Hadžić (1925.) i Šerif (Hasan) Hegić (1920.).

Wizz Air, najveća low-cost aviokompanija u regionu Centralne i Istočne Evrope, danas saopštava da putnici više neće plaćati doplatu za unošenje većeg komada ručnog prtljaga u putničku kabinu na svim letovima Wizz Air-a od 29.oktobra 2017.
Putnici će moći da unesu u putničku kabinu jedan komad ručnog prtljaga maksimalnih dimenzija 55x40x23cm. Ovaj prtljag će biti uključen u cijenu karte.
Ova odluka predstavlja povećanje limita besplatnog ručnog prtljaga za 50% u odnosu na trenutno važeće pravilo.
Putnicima koji su već ranije kupili karte, sa doplatama za veći ručni prtljag, a putuju od 29. oktobra 2017. biće vraćen novac, u iznosu plaćene doplate uvećane za 20%, u vidu kredita u okviru njihovog WIZZ naloga.
Aviokompanija je danas objavila i novu, dodatnu, uslugu za putnike nazvanu "WIZZ Priority".
Ova usluga je dostupna već od danas na svim letovima Wizz Air-a i uključivaće: Prioritetno ukrcavanje Putnici mogu da u ručni prtljag unesu i jednu dodatnu, malu, torbu (maksimalnih dimenzija 40x30x18cm)
Garantovano unošenje ručnog prtljaga u putničku kabinu, počev od 29. oktobra (ovo je takođe dostupno i putnicima koji kupe WIZZ Go, WIZZ Plus i WIZZ Privilege Pass).