Glavna ceremonija održat će se ispred spomenika žrtvama u predgrađima prijestonice Jerevana tokom koje će gosti položiti cvijeće.
Predsjednici Rusije i Francuske, Vladimir Putin i Francois Hollande, također su doputovali u Armeniju kako bi prisustvovali komemoraciji.
Turska se snažno protivi korištenju termina genocid kako bi se opisala masovna ubistva, i taj spor je doveo do pogoršanja odnosa između Turske i Armenije.
Turska prihvata činjenicu da su zločini počinjeni ali tvrdi da nije bilo sistematskih pokušaja da se uništi hrišćanski armenski narod. Turska također navodi da su brojni nevini turski muslimani ubijeni u ratnim previranjima.
Memorijalna služba također će biti održana u Turskoj u petak, a premijer te zemlje Ahmet Davutoglu izjvio je da Turska "dijeli bol" s Armenima.
On je, ipak, ponovio turski stav da masovna ubistva Armena ne predstavljaju genocid.
Dopisnica BBC-ja iz Jerevana Rayhan Demytrie navodi da vlada u Jerevanu tvrdi da današnji dan predstavlja stotu godišnjicu dana kada su vlasti otomanske vlasti uhapsile nekoliko stotina armenskih intelektualaca u Konstantinopolju, današnjem Istanbulu, od kojih je većina kasnije ubijena.
Ona tvrdi da Armeni smatraju to početkom turske politike masovnog istrebljenja hrišćanskih Armena za koje se sumnjalo da podržavaju Rusiju, neprijatelja Turske u Prvom svjetskom ratu.
Američki predsjednik Barack Obama objavio je pažljivo intonirano saopćenje povodom godišnjice, pominjući "jedan od najvećih zločina 20. stljeća", ali ne koristeći termin genocid.
(Fena) ff
{fcomment}