Dok nadležni organi smatraju kako je uvođenje sistema protivgradne zaštite u Federaciji BiH nepotrebno zbog slabe učinkovitosti i velikih finansijskih izdvajanja, naši poljoprivrednici svake godine trpe velike štete na usjevima. Kako kažu, država ih odavno ne štiti ni od čega pa kako znaju i umiju sami spašavaju svoje zasade od vremenskih nepogoda.
Kako saznajemo iz preduzeća Protivgradna zaštita RS, svake godine od aprila do oktobra njihovi radnici ispale blizu 750 protivgradnih raketa u oblake kako bi spriječili padanje grada. Štete na poljoprivrednim usjevima u RS-u evidentne su i pored ove zaštite, ali mnogo manje nego u FBiH.

Tihomir Dejanović, v. d. direktora Protivgradne zaštite RS-a, govori nam kako protivgradnim raketama od 60 do 70 posto uspijevaju spriječiti velike vremenske nepogode kojima je inače podložan sjeverni dio BiH.

"Naš princip rada se zasniva na načinu koji Svjetska meteorološka organizacija smatra opravdanim, a to je unošenje srebrenog jodida u gradonosne oblake. U nekim zemljama on se unosi avionima, ali to je veoma skupo. Jedna raketa na pet kilometara kubnih oblaka formira od deset do 15 vještačkih jezgara na kojim se stvaraju kapi kiše. To znači da se voda iz oblaka, prije nego što od nje nastane grad, na zemlju izluči kao tečna padavina ili kao sitni grad koji će se istopiti do pada na zemlju", pojasnio nam je Dejanović.

Nedostaje novca u FBiH

Iz Protivgradne zaštite RS-a su nudili usluge u Tuzlanskom i Posavskom kantonu, ali dočekao ih je odgovor kako vlasti u ovom dijelu FBiH nemaju sredstava za uvođenje protivgradne zaštite. Nekoliko puta su se preduzeću u RS-u obraćali nadležni iz općina Gračanica i Tešanj, ali, kako kaže Dejanović, sve je ostalo samo na interesovanju.

"Svi se sjete zaštite prilikom velikih vremenskih nepogoda, a onda to sve padne u drugi plan", prokomentarisao je Dejanović.

Inače, Protivgradna zaštita RS obuhvata 24 općine u ovom entitetu, Brčko Distrikt i Gradačac.

Kako saznajemo, kako bi se u nekoj općini postavila jedna protivgradna stanica, potrebno je blizu 10.000 KM. U svakoj općini stanice se stavljaju na udaljenosti od osam do deset kilometara. Općine svake godine moraju plaćati 3.000 KM po jednoj stanici, od kojih se finansiraju plaće i doprinosi radnika koji ispaljuju protivgradne rakete. Kompletno sjeverno područje BiH pokriveno je s 220 protivgradnih stanica.

Protivgradna zaštita u RS-u finansira se iz četiri izvora i to iz Ministarstva poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede RS-a, osiguravajućih kuća, registrovanih poljoprivrednih udruženja u RS-u te od općina u kojima su smještene njihove stanice.

Najbolja zaštita mrežama

Prema statističkim pokazateljima Federalnog hidrometeorološkog zavoda BiH, ravnice i niska pobrđa na sjeveru FBiH imaju najveće izglede da budu pogođeni gradom. Meteorolog Bakir Krajinović iz ovog Zavoda govori nam kako bi se poljoprivrednici u ovom dijelu FBiH trebali okrenuti zaštiti u vidu protivgradnih mreža ili osiguravajućih kuća koje nude usluge osiguranja od ovog vida nepogoda.

"Zaštita ispaljivanjem raketa je nepotrebna i suviše skupa. Dosadašnja istraživanja nisu dokazala da je ovaj vid zaštite efikasan kako bi opravdao ulaganja koja zahtijeva. Učinkovitost protivgradnih raketa je upitna jer su gradonosni oblaci ogromni sistemi koje je teško raspršiti na manje oblake i time spriječiti grad. Dosta je dokaza koji ukazuju da je ovaj vid zaštite nedovoljno učinkovit. Zvaničan stav Svjetske meteorološke organizacije jeste da ne postoji vjerodostojan dokaz da je ova zaštita djelotvorna i isplativa", smatra Krajinović.

S njim se slaže i direktor Federalne uprave civilne zaštite Fahrudin Solak koji nam govori kako ne postoji nijedan konkretan dokaz da rakete sa srebrenim jodidom razbijaju grad u oblacima.

"Općine koje izdvajaju veliki novac za zaštitu, također pogodi grad i nanese im užasnu štetu, kao i općinama koje nemaju protivgradne stranice. Oni ispale te rakete i misle da su se zaštitili. Nije to baš tako. Bilo je tu i povređivanja stanovnika zbog tih raketa. Postoje drugi sistemi zaštite, ali treba puno novca. Najbolja zaštita od grada su mreže koje koriste poljoprivrednici u Italiji, Austriji i Francuskoj. Vrlo rijetko se ustvari u Evropi i svijetu ispaljuju te rakete. U Njemačkoj jedino ispuštaju srebreni jodid iz aviona", kazao nam je Solak.

Potrebna saradnja entiteta

I dok jedni tvrde kako je protivgradna zaštita učinkovita, drugi da nije, bh. poljoprivrednici po ko zna koji put ističu kako država nema sluha za njihove probleme. Predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH Nedžad Bičo govori nam kako vlasti i u ovom slučaju stavljaju jasnu granicu između entiteta.

"Federacija BiH neće ispaliti protivgradnu raketu, naprimjer, u Srebreniku, jer ne želi razbiti oblak koji nosi grad iznad RS-a. To je zaštita koja bi morala biti uvedena na nivou države, jer je to skup sistem samo za jedan entitet. Međutim, država inače ne vodi brigu o domaćoj proizvodnji i poljoprivrednicima, tako da ne mare ni za grad koji uništava usjeve", istaknuo je Bičo.

U FBiH grad ne pada često, ali svaki put kad je pao napravio je velike štete na usjevima. Mraz i snijeg koji su ove godine pogodili FBiH krajem aprila nanijeli su poljoprivrednicima štete od 50 posto, ali većina kantona i općina nisu proglasili stanje elementarne nepogode, zbog čega poljoprivrednici nemaju pravo na naknadu štete.

Bila učinkovita ili neučinkovita zaštita, stručnjaci smatraju kako bi ukupna funkcionalnost protivgradnog sistema bila mnogo značajnija kada bi na teritoriji FBiH postojao ovaj sistem zaštite, jer je efekt ispaljivanja rakete slabiji ukoliko se gradonosni oblak već formirao iznad nezaštićenog područja. I tako, dok se ne dogovore entitetske vlasti, od crnih oblaka strahuju jedino bh. poljoprivrednici.

(klix.ba)