Vlada Zeničko-dobojskog kantona, na prvom ovogodišnjem zasjedanu, usvojila je i Odluku o davanju saglasnosti za potpis Kolektivnog ugovora za policijske službenike u Ministarstvu unutrašnjih poslova ZDK, izjavio je za Fenu premijer tog kantona Mirnes Bašić.

Bašić je, usvajanjem ove odluke, dobio ovlaštenje da s reprezentativnim Sindikatom policijskih službenika ZDK i potpiše novi kolektivni ugovor.

– U predviđenom roku i, da tako kažem, normalnim socijalnim dijalogom sa Sindikatom, dogovorili smo sve odredbe novog kolektivnog ugovora. Moram spomenuti da su većina prava i obaveza policijskih službenika definisane Zakonom o policijskim službenicima ZDK, tako da su samo određena prava i obaveze definisane kolektivnim ugovorom.

Mogu reći da, u odnosu na prethodni kolektivni ugovor, nije bilo nekih suštinskih izmjena. Mi smo već usvajanjem budžeta ZDK za 2022. godinu predvidjeli povećanje plaća policijskim službenicima za 10 posto. Odnosno, osnovica plaće uvećana je sa 300 na 330 KM – napominje premijer Bašić.

Novi kolektivni ugovor za policijske službenike, najavljuje Bašić, važit će retroaktivno, od 1. janaura ove godine, pa neće biti “nikakvih pravnih praznina”.

Vlada je danas, dodaje, utvrđivala i mišljenje na inicijative koje su podnosile lokalne zajednice ili zastupnici u Skupštini ZDK, jer će na narednoj sjednici Skupštine ZDK biti razmatran i Nacrt Programa rada Skupštine ZDK za 2022. godinu.

Korupcija i privredni kriminal predstavljaju jedan od najdominantnijih faktora koji ugrožavaju razvoj i ekonomsku stabilnost Bosne i Hercegovine, a poražavajuće je da su, prema procjenama stručnjaka, čak dvije trećine ekonomije u BiH pod uticajem ovih pojava.

Podaci su ovo iz Prijedloga procjene prijetnji od organizovanog kriminala u BiH koje je objavilo Ministarstvo bezbjenosti Bosne i Hercegovine. 

Još više zabrinjavaju procjene Ministarstva da se ne nazire smanjivanje ovih vrsta kriminala u BiH.

Konstantno povećanje obima koruptivnih radnji

“Prema podacima policijskih agencija u periodu 2018. – 2020. u Bosni i Hercegovini registrovano je ukupno 2.386 krivičnih djela sa elementima korupcije. Tokom 2020. godine registrovano je ukupno 926 krivičnih djela, što predstavlja povećanje za 23,1 odsto u odnosu na 2019. godinu kada su registrovana 752 ovakva krivična djela”, stoji u pojašnjenju Ministarstva. 

Prema njihovim riječima, i u 2019. godini je procenat koruptivnih krivičnih djela bio veći u odnosu na 2018. godinu i to za 6,2 odsto.

“Ukupan porast broja krivičnih djela sa elementima korupcije u periodu 2018-2020. bio je izrazito visok i iznosio je 30,7 odsto ili 218 krivičnih djela”, navedeno je u dokumentu.

Kako su istakli, materijalna šteta nastala izvršenjem koruptivnih krivičnih djela prema izvještajima Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA), Uprave za indirektno oporezivanje i MInistarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske, u periodu 2018.-2020. godina, iznosila je 66.878.662,57 KM. 

“Obzirom da su ovo podaci samo jednog dijela agencija, te imajući u vidu veliku tamnu brojku koruptivnih krivičnih djela procjene su da je pričinjena šteta po budžete višestruko veća”, naglasili su u Izvještaju.

Kako kažu, prikupljeni statistički podaci ukazuju da su koruptivna krivična djela u konstantnom porastu, poprimajući vremenom organizovanije forme ispoljavanja, sa sve većim iznosima protivpravno ostvarene imovinske koristi. 

Korupcija nas čeka i u budućnosti

“Iako se brojne institucije u BiH bave problemom korupcije i upozoravaju na njen visok nivo, nema pokazatelja da ona ima tendenciju opadanja, već naprotiv broj registrovanih koruptivnih djela ima konstantan trend rasta. Za očekivati je da će korupcija u istom ili većem obimu biti prisutna i u budućnosti, a negativne posljedice koje uzrokuje po ekonomsku stabilnost BiH su veoma značajne”, zaključeno je u dokumentu.

Kada su u pitanju sektori koji su najpodložniji korupciji procjene su da će i u narednom periodu najviše korupcije biti u onim oblastima administracije sa kojima građani imaju najviše kontakta i preko kojih ostvaruju svoje najvažnije potrebe kao što su zdravstvo, obrazovanje, policija, sudski sistem, urbanizam, socijalna pitanja itd.

Cvjeta i privredni kriminal

Ni stanje u oblasti privrednog kriminala nije puno bolje stanje, naprotiv, prema podacima policijskih agencija u periodu 2018.-2020. u BiH registrovano je 4.155 krivičnih djela iz oblasti privrednog kriminaliteta. 

“Tokom 2020. godini registrovano je ukupno 1.481 krivično djelo, što predstavlja povećanje za 16 odsto u odnosu na 2019. godinu kada je registrovano 1.276 ovakvih krivičnih djela”, ističu u Ministarstvu.

Materijalna šteta nastala izvršenjem krivičnih djela privrednog kriminaliteta na nivou BiH u period od 2018. do 2020. godine, prema izvještajima nadležnih policijskih agencija iznosila je ukupno 405.462.220 KM, dok je ostvarena protivpravna imovinska korist procijenjena na 337.091.219 KM. 

“Tokom 2020. godine evidentirana je materijalna šteta u iznosu 96.270.243 KM što je bilo povećanje od 71,81 odsto odnosu na 2019. godinu kada je evidentirano 56.031.367 KM”, naglašeno je u Izvještaju.

Nema konkretnih reformi 

Ekonomski analitičar Admir Čavalić za CAPITAL kaže da ovakvo stanje utiču, prije svega, na ekonomski rizik jedne zemlje, a ekonomski rizik je, kako kaže, pored pravnog i političkog rizika poslovanja najznačajniji u kontekstu determinisanja stepena investiranja stranih direktnih investicija, a s druge strane i domaćih investicija.

“Ono što je problematično kada je riječ o ekonomiji u BiH je da je jedna trećina ekonomije državna, druga tenderski vezana i tu najviše ima tih manipulacija, a treća se odnosi na zdravi dio privatnog sektora i to su obično izvoznici”, kazao je Čavalić.

Prema njegovim riječima, u takvoj formaciji ekonomije dvije trećine naše ekonomije su pod uticajem određenih koruptivnih , manipulativnih, političko-interesnih i drugih radnji. 

“Činjenica da danas nije odobrena druga tranša pomoći EU upravo zbog netransparentnosti procesa, odabira privrednih subjekata za podršku i nenamjenskog trošenja sredstava bez da se to transparentno dokazuje jasno govori da takvi problemi itekako postoje, ali i da trenutno nema nekih ključnih reformi koje bi naglašavale izlaz iz svega”, upozorio je Čavalić.

(capital.ba)

Prošla godina, zbog nestašice meda, ocijenjena je najgorom u posljednjih 50 godina. Neki problemi domaćih proizvođača meda su riješeni, za neke postoji volja za rješenje, ali nedostatak zakonske regulative, ogromne količine lažnog meda na tržištu, ali i administrativne prepreke, još brinu pčelare. Stoga traže rješenja.

Značajnija podrška federalnih i kantonalnih institucija, ali i lokalnih zajednica, u zaštiti domaće proizvodnje, je imperativ, poručuju iz Saveza pčelara FBiH.

"Mi u ukupnoj proizvodnji hrane učestvujemo sa 2.5 do 2.7 %, u FBiH. To znači da je proizvedena vrijednost oko 40 miliona godišnje. To je značajna cifra i tu imamo prostora, ali toliko i uvozimo", kazao je Sejo Deljo, predsjednik Saveza pčelara FBiH.

Upozoreno je i na povećane količine meda sumnjivog porijekla na tržištu, koji ne ispunjava uslove za ljudsku upotrebu, što treba da alarmira inspekcijske službe, navode upućeni.

"U zadnjim godinama imamo sve manji i manji procenat neispravnog meda na domaćem bh. tržištu", kazao je Nijaz Bajramović, Agencija za sigurnost hrane;.

Kako bi se zaštitili domaći proizvođači, ali i potrošači, neophodno je donošenje Pravilnika o ocjenjivanju kvaliteta meda.

"Cilj Pravilnika je taj da mi za potrebe ocjenjivača dobijemo sertifikovae i obučene senzorne analitičare", pojasnio je Asim Duraković, predsjednik Radne grupe o izradi Pravilnika.

Radi unapređenja položaja domaćih pčelara, za ovu godinu su planirani i veći novčani podsticaji.

"Pa smo u sinergiji sa Federalnim ministarstvom i udruženjima poljoprivrednika i dva federalna poljoprivredna zavoda, učinili vrlo snažan pritisak da se podsticaju podignu sa 68 miliona, koliko su bili do prije dvije-tri godine, do najmanje 101 milion, koliko će biti u ovoj godini", kazao je Ahmed Džubur, Odbor za poljoprivredu PDPFBiH.

U zavisnosti od kantona, pčelari su iznijeli i primjedbe u vidu administrativnih prepreka s kojima se susreću prilikom konkurisanja za podsticaje.

"Da bi ostvarili podsticaj moramo tri puta kao pčelari deklarisati, prvo jednim obrazcem plan proizvodnje, za narednu godinu i reći koliko imamo košnica. Onda naredne godine opet moramo evidentirati svoje gazdinstvo i reći koliko imamo košnica", kazao je Munib Huseinagić, Savez pčelara ZDK.

"U HNK pčelari koji apliciraju za federalni podsticaj, ne mogu aplicirati za kantonalni. Time su isključeni svi veći pčelari, odnosno oni imaju 100 i više košnica", kazao je Selim Herić, Pčelarsko društvo "Roj-Konjic".

Ipak, dosta toga je i unaprijeđeno, smatra resorni ministar.

"Podaci govore da smo u 2019. imali 275 korisnika novčane podrške u iznosu od oko 350 hiljada KM, dok smo u prošloj godini imali blizu 1.700 korisnika podrške u iznosu od 830 hiljada KM. Ukupna podrška koju su ostvarili pčelari sa nivoa Federacije je od oko milion i 300 hiljada KM", kazao je Šemsudin Dedić, ministar poljoprivrede FBiH.

Med se, sve više, traži kao lijek, a njegova česta nestašica nerijetko utiče na cijenu i do 50 KM po kilogramu. Pored klimatskih promjena, ograničavajući faktor razvoja pčelarstva je i borba protiv zaraznih bolesti, upozorili su, između ostalog, pčelari Federacije.

(akta.ba)

U Sloveniji je registrovano više od 6.800 novozaraženih koronavirusom, a zabilježeni su brojni problemi zbog karantina i izolacije u zdravstvu i školama, javlja Anadolu Agency (AA).

Zdravstveni stručnjaci upozorili su da se varijanta virusa omikron veoma brzo širi u Sloveniji.

Naime, u srijedu je potvrđeno 6.355 novih infekcija koronavirusom, a urađeno je 13.335 PCR testova. Udio pozitivnih rezultata testa je 51 posto. U Sloveniji ima više od 50.000 aktivno zaraženih.

Broj potvrđenih infekcija nešto je manji nego dan ranije, kada je u Sloveniji od izbijanja pandemije potvrđen rekordan broj novih infekcija koronavirusom (7.420). U utorak je uzet i rekordan broj briseva za PCR test (14.814).

Zbog naglog porasta broja zaraženih, posebno u zdravstvu i obrazovanju, suočavaju se sa sve većim odsustvom zaposlenih. U srijedu je više od 30.000 učenika i studenata izostalo iz škola, a nešto manje od 1.500 odjeljenja je u karantinu.

Zbog velikog broja zaraženih među učenicima i nastavnicima, svi učenici ljubljanske Srednje farmaceutske škole od ponedjeljka nastavu pohađaju na daljinu, a od danas će isto biti i u Ekonomskoj školi Ljubljana.

Ako se trend nastavi, više škola će morati da se zatvori, strahuju vlasti. Prema novim pravilima NIJZ-a, koja su na snazi ​​od ponedjeljka, nastavnik mora biti u karantinu, što nije izuzetak ako je u zajedničkoj prostoriji sa učenicima bio duže od 15 minuta.

(fokus.ba)

Iako se Bosna i Hercegovina, kao i mnoge druge zemlje, još uvijek suočava s posljedicama izazvanim pandemijom koronavirusa, zemlja je tokom 2021. godine ostvarila značajno bolji izvozni bilans nego prethodnih godina.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, Bosna i Hercegovina je u periodu januar – novembar 2021. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 12,9 milijardi konvertibilnih maraka (KM), što je za 34,8 posto više u odnosu na isti period prošle godine.

U istom periodu, uvoz je iznosio 19,4 milijardi KM, što je za 26,5 posto više u odnosu na prvih 11 mjeseci prethodne godine. Pokrivenost uvoza izvozom je bila 66,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,55 milijardi KM.

Tokom protekle decenije Bosna i Hercegovina konstantno bilježi porast izvoza, ali isto tako i uvoza mnogih proizvoda iz drugih zemalja.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz iz BiH 2012. godine iznosio je 7,8 milijardi KM, a uvoz oko 15,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 51,5 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,4 milijardi KM.

Naredne godine Bosna i Hercegovina je izvezla robe u vrijednosti od oko 8,4 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 55,2 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit bio oko 6,8 milijardi KM.

U 2014. godini izvoz iz BiH iznosio je 8,7 milijardi KM, a uvoz 16,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 53,6 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit 7,5 milijardi KM.

BiH je naredne 2015. godine izvezla robe u vrijednosti od 8,9 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 15,8 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 56,7 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,8 milijardi KM.

Narednih godina je posebno povećan rast izvoza, ali i uvoza u BiH. Prema zvaničnim podacima, tokom 2016. godine izvoz iz BiH iznosio je 9,4 milijardi KM, a uvoz 16,1 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 58,3 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,7 milijardi KM.

Naredne godine BiH je izvezla robe u vrijednosti od 11,05 milijardi KM, te ostvarila uvoz od oko 18,2 milijardi KM, pa je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 60,8 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 7,1 milijardi KM.

Tokom 2018. godine izvoz iz BiH iznosio je 11,9 milijardi KM, a uvoz 19,2 milijardi KM. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 61,7 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 7,3 milijardi KM.

BiH je 2019. godine izvezla robe u vrijednosti od oko 11,5 milijardi KM, te ostvarila uvoz od 19,5 milijardi KM, čime je pokrivenost uvoza izvozom iznosila 58,9 posto, dok je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio oko osam milijardi KM.

Za deceniju izvoz povećan oko pet milijardi KM

Ipak, Bosna i Hercegovina je u 2020. godini, usljed pandemije koronavirusa zabilježila pad izvoza, ali i uvoza. Kako pokazuju podaci Agencije za statistiku, BiH je prošle godine ostvarila izvoz od 10,5 milijardi KM i uvoz od 16,9 milijardi. Pokrivenost uvoza izvozom iznosila je 62,3 posto, a vanjskotrgovinski robni deficit oko 6,3 milijardi KM.

Iako je prethodnih godina pored izvoza rastao i uvoz u BiH, ohrabruje podatak da je vanjskotrgovinski robni deficit iznosio 6,5 milijardi KM, što je, naprimjer, značajno manje u odnosu na 2012. kada je iznosio oko 7,4 milijardi KM.

Također, ako se osvrnemo samo na izvoz, jasno je da je izvoz značajno povećan tokom protekle decenije, budući da je BiH u 2012. godini ostvarila izvoz u vrijednosti od 7,8 milijardi KM, 2015. godine 8,9 milijardi KM, 2018. godine 11,9 milijardi KM, a tokom ove godine više od 12,8 milijardi KM.

Prema tome, izvoz iz BiH je tokom proteklih deset godina povećan za oko pet milijardi KM. S druge strane, uvoz u BiH je u istom periodu porastao za 4,2 milijarde KM.

Stručnjaci su mišljenja da je nekoliko faktora rezultiralo značajnim porastom izvoza iz BiH u brojne zemlje, uključujući i izlazak iz krize u Evropskoj uniji (EU), nakon što je pandemija pogodila mnoge zemlje.

Ahmet Egrlić, predsjednik Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine, istakao je za AA da je izlazak iz krize u eurozoni izazvao veliku potražnju nakon čega je BiH zauzela tržišni udio u Evropskoj uniji, gdje izvozi više od 72 posto od svog ukupnog izvoza.

Također, izgradnja domaćih kapaciteta, konkurentnost domaćih kompanija doveli su nas u poziciju da se svrstamo među prioritete u lancima nabave, naravno govorimo o onome što mi imamo, i to je rezultiralo sa preko 3,2 milijarde KM povećanim izvozom u prvih 11 mjeseci ove godine u odnosu na isti period prošle. Ja se nadam da ćemo do kraja godine imati blizu 15 milijardi KM, što govori da je to rekordna godina u odnosu na sve prethodne godine i zapravo je premašila i rekordnu 2019. – kazao je Egrlić.

Konkurentnost kompanija

Napominje da činjenica da preko 72 posto izvoza iz BiH ide u zemlje EU najbolje govori o konkurentnosti bh. kompanija.

Bh. proizvodi su najprije konkurentni sa aspekta kvalitete, vrlo su kvalitetni, a potom i cjenovno mogu se nametnuti na globalnom tržištu i zasigurno BiH može biti ponosna na naš metalski sektor, drvni sektor, jer namještaj iz BiH dobija redovno zlatne medalje i plakete po sajmovima u Njemačkoj. Naša kožarska, tekstilska i obućarska industrija bilježe stalni rast, naši prerađivački kapaciteti su u potpunosti okrenuti ka izvozu i to je ono što nam daje šansu i nadu i pozivam nadležne da stoga više ulažu u reforme i stvaranje povoljnijeg poslovnog okruženja kako bi podizali našu konkurentnost – rekao je.

Naglašava kako je u tom smislu vrlo važno raditi još više na razvoju putne i svake druge infrastrukture unutar BiH.

Skuplje je doći do granice, nego od granice do neke destinacije za isporuku robe. Vrlo rizičan transport, skup transport uzrokuje određene poteškoće, ali i prevelika opterećenja, porezi i doprinosi na platu nas usporavaju jer je neophodno obezbijediti veće neto plate u kompanijama. Očekujemo da će u narednoj godini doći do rasterećenja privrede kako bi radnici bili zadovoljni sa njihovim primanjima – kazao je Egrlić.
Kako je pojasnio, metalski sektor je tradicionalno sektor u kojem Bosna i Hercegovina ostvaruje najveći izvoz u svijet.

Iz metalskog sektora dolazi negdje oko 40 posto od ukupnog izvoza. To je i najperspektivniji sektor, ali ja ne bih zanemario i sve druge sektore, koji su također jako perspektivni, poput drvne industrije, proizvodnje namještaja gdje postižemo sve bolje rezultate, potom tekstil, koža, obuća. To su kompanije koje su širom BiH rasprostranjene i koje bilježe ozbiljne rezultate. Ono što bi nam bilo jako važno je da se kreira ambijent, da se okrenemo ekonomiji, da nekako pokušaju političari graditi bolji imidž Bosne i Hercegovine u svijetu, da odavde idu lijepe poruke – istakao je Egrlić.
Dodao je također da je moguće raditi i na smanjenju uvoza, tako što bi se bh. građani više okrenuli kupovini domaćih proizvoda.

Šansa za BiH

Naša prerađivačka industrija jako puno uvozi repromaterijala. Ono što je važno kazati je da su na prvom mjestu automobili, što novi, što polovni, i što to ne možemo kompenzirati domaćom proizvodnjom. Ali, uvozimo i jako puno nekih proizvoda koje imamo u dovoljnim količinama i po kvaliteti u BiH. Uvozimo preko 130 miliona KM vode, a imamo odličnu vodu, itd. U tom smislu je dobra poruka našim potrošačima da kupuju domaće – kazao je Egrlić, napominjući da je potrebno modernizirati kapacitete kao i da su bh. ekonomiji neophodna veća poticajna sredstva i povoljni krediti.

Mjerama švedske vlade će biti pokriveni visoki računi za električnu energiju za period od tri mjeseca, pri čemu će maksimalna kompenzacija po domaćinstvu iznositi 194,5 eura mjesečno.

Švedska je izdvojila šest milijardi kruna (584 miliona eura) kako bi nadoknadila troškove onim domaćinstvima koja je skok cijena struje najviše pogodio, potvrdio je ministar finansija Mikael Damberg.

Sredstva su namijenjena za pokriće visokih računa za električnu energiju za period od tri mjeseca, počevši od decembra 2021. godine, pri čemu će maksimalna kompenzacija po domaćinstvu iznositi 2.000 kruna (194,5 eura) mjesečno, izvještava Reuters.

Prema švedskoj vladi, novac će dobiti najmanje 1,8 miliona domaćinstava.

“Ovo su vanredne mjere za vanrednu situaciju”, rekao je Damberg.

Rast cijena manji nego u ostatku Evrope

Cijene električne energije su posljednjih mjeseci skočile u Švedskoj, naročito na jugu zemlje, iako je njihov rast bio manji nego u mnogim drugim dijelovima Evrope.

Švedska se snabdjeva električnom energijom uglavnom iz svojih hidroelektrana, nuklearnih reaktora i vjetroelektrana i ne oslanja se na uvoz prirodnog gasa.

Međutim, cijene električne energije se utvrđuju na međunarodnim tržištima, što znači da su pogođeni i švedski potrošači.

Dugotrajno izlaganje zagađenom zraku na Zapadnom Balkanu može da smanji plodnost žena za više od 10 procenata; tokom dâna sa visokim nivoom zagađenja smanjuju se šanse za začeće, a povećavaju za pobačaj, saopštio je Evropski Fond za Balkan koji sa partnerima iz regiona sprovodi kampanju „Ujedinjeni Balkan za čist zrak”.

Ovog mjeseca, u drugoj etapi kampanje u fokusu je informisanje građana o smanjenju plodnosti i sve većoj stopi steriliteta kod žena i muškaraca širom Zapadnog Balkana, što je izazvano upravo zagađenjem zraka. Zemlje regiona već bilježe konstantan pad stope prirodnog priraštaja i smanjivanje populacije.

Naučna istraživanja potvrdila su da je učestalost pobačaja i mrtvorođenih beba značajno viša u periodu izlaganja zagađenom zraku, prema nekim studijama. Studije pokazuju i da žene koje žive u zagađenim oblastima imaju manje vitalnih jajnih ćelija, a bilježe niže stope plodnosti i veće stope neuspjeha pri implantaciji embriona tokom vantjelesne oplodnje u poređenju sa onima koje nisu izložene utjecaju zagađenog zraka. Praškaste materije PM 2,5 smanjuju plodnost kod žena, a zagađeni gradovi širom regiona bilježe prosječno duplo više od dozvoljenih godišnjih vrijednosti, što može smanjiti plodnost i do 10 procenata.

Kod muškaraca, zagađenje praškastim materijama dospijeva do testisa i uzrokuje pad proizvodnje sperme, manju pokretljivost spermatozoida, a pobačaji u trudnoći su češći uslijed programirane smrti ćelija. Sulfatna jedinjenja koja nastaju u procesu sagorijevanja uglja povećavaju rizik od pobačaja i do 13 procenata, a na neplodnost utiče i zagađenje plastikom. Polistiren, tip plastike koji se u mikro i nano stanju može naći u hrani, vodi i zraku, utiče na rani razvoj embriona, što kasnije može prouzrokovati abnormalni razvoj i prijevremeni porođaj.

Zrak zagađen praškastim materijama, teškim metalima, mikro i nano plastikom i drugim materijama dovodi do uvećane stope pobačaja i u slučajevima vantjelesne oplodnje, jer zagađen zrak smanjuje procenat uspješnosti i u laboratorijama u kojima se ovaj proces vrši.

Učesnici kampanje ponavljaju zahtjev za hitnim rješavanjem hroničnog problema zagađenja zraka koji ubija zemlje Zapadnog Balkana:

* Napuštanje upotrebe uglja za proizvodnju struje najvažnija je mjera za poboljšanje kvaliteta zraka, a značajnu ulogu može imati zamjena ložišta u domaćinstvima ekološki čišćim rješenjima.

* Ublažavanje štetnog utjecaja zagađenog zraka smanjenjem upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, kao i zamjenom sintetičkih vlakana prirodnim.

* Nadležne institucije bi trebale raditi na politikama promovisanja zdrave trudnoće, kako bi se unaprijedilo znanje žena i muškaraca o procesu trudnoće, a buduće majke bile u situaciji da sebe i plod bolje zaštite.

* Potrebno je obezbijediti visokoefikasne filtere za zrak u zatvorenom prostoru, posebno za specijalne ustanove koje se bave liječenjem steriliteta.

* Potrebno je i poboljšati kapacitete dijagnostičkih centara kao i izvođenje zajedničkih studija koje će koristiti podatke praćenja i mjerenja posljedica zagađenja zraka na neplodnost, prijevremena rođenja, nastanak bolesti i smrtnost novorođenčadi u zemljama Zapadnog Balkana.

Ekspertsku analizu o štetnom utjecaju zagađenja zraka na plodnost kod žena i muškaraca u regionu za kampanju „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” izradio je istaknuti profesor humane genetike i osnivač specijalne bolnice za liječenje steriliteta u Leskovcu, Miodrag Stojković, iznoseći upozorenje da bez djelovanja zakonodavaca i odgovornih nema uspjeha u sprečavanju bolesti nastalih uslijed zagađenja – uključujući sterilitet. U toj oblasti, međutim, tokom prošle godine nije bilo pomaka, a gradovi u regionu su ostali u vrhu svjetske liste gradova sa najzagađenijim zrakom.

Kampanja „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” poziva građane i građanke iz zemalja Zapadnog Balkana da se priključe borbi kako bi zajedničkim snagama poboljšali kvalitet zraka, a time i smanjili neplodnost i unaprijedili zdravlje dece.

Kampanja „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” je inicijativa Evropskog fonda za Balkan u partnerstvu sa organizacijama, Eko forum iz Zenice, Environmental Territorial Management Institute iz Tirane, Sbunker i Balkan Green Foundation iz Prištine, Air Care iz Skoplja, OZON iz Podgorice, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Beogradska otvorena škola iz Beograda. Sprovodi se drugu godinu zaredom, sa ciljem podizanja svijesti stanovnika regiona o uzrocima i posljedicama zagađenja, mogućim načinima poboljšanja kvaliteta zraka i borbi za zdraviju životnu sredinu. „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” ističe neophodnost regionalne saradnje za transformaciju energetike i sistema zaštite životne sredine, koja bi istovremeno unaprijedila privredu i javno zdravlje.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Austriji, koja je potvrdila više od 11.500 novih zaraženih, u utorak su na snagu stupile pojačane mjere protiv pandemije i uključuju obavezne kontrole pristupa maloprodaji samo osobama koje su vakcinisane ili preboljele koronavirus te obavezu nošenja maski FFP2 i na otvorenom ako je razmak manji od dva metra.

U protekla 24 sata potvrđeno je 11.516 novozaraženih, a najveći porast je u Beču, koji bilježi novi rekord s gotovo 3500 novih slučajeva.

Vlasnici maloprodajnih objekata dužni su kontrolirati dokaze o vakcinisanju ili preboljenom koronavirusu i to najkasnije prilikom plaćanja. Pravilo 2G, dakle ulaz samo za vakcinisane i one koji su preboljeli virus je na snazi već duže vrijeme, a od danas su obavezne i kontrole.

U slučaju nepridržavanja kontrola vlasnicima trgovina prijete kazne i do 3600 eura, prenosi javni servis ORF u utorak.

Predstavnici maloprodaje usprotivili su se kontroli s obzirom na to da je za tu mjeru potrebno i dodatno osoblje.

U mnogim trgovačkim centrima kupce stoga kontroliraju samo jednom pri ulazu tako da se izbjegne kontrola pri ulazu u svaku pojedinu trgovinu, prenosi Hina.

Nevakcinisanim je pristup trgovinama koje ne prodaju osnovne artikle, poput supermarketa ili drogerija, i dalje zabranjen.

Istodobno je na snagu stupila i mjera obaveznog nošenja maski FFP2 i na otvorenom ako razmak između osoba nije veći od dva metra.

Maske FFP2 na otvorenom ostat će na snazi najmanje do 20. januara, a od te su mjere izuzeti članovi istog domaćinstva i bliži srodnici.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine danas je umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u drugom dijelu dana očekuje se postepeno razvedravanje,

Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između minus tri i dva, na jugu zemlje od sedam do 11 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu pretežno oblačno sa slabim snijegom u jutarnjim satima. Smanjenje oblačnosti poslijepodne. Temperatura zraka između minus tri i minus jedan stepen.

Dugoročna prognoza

Od 12. do 21. januara, pod uticajem anticiklone, očekuju se stabilnije vremenske prilike uz dosta vedrih perioda, ali s izuzetno niskim temperaturama zraka. Promjena i pogoršanje uz padavine izgledno je od 22. do 25. januara.

Uz stabilnije i vedro vrijeme, očekuje se i promjena temperaturnog režima, od 12. do 14. januara, tokom jutra, u Bosni, prognozirane vrijednosti minimalnih temperature zraka su od minus 10 do minus pet, u Hercegovini od minus dva do tri stepena, maksimalne u Bosni kretat će se od minus tri do dva, u Hercegovini od četiri do devet stepeni Celzijusa.

Od 15. januara do kraja prognoznog perioda vrijednosti temperatura zraka su u granicama uobičajenih za ovo doba godine. Jutra prohladna s temperaturama u Bosni od minus tri do dva, u Hercegovini od jedan do šest, dnevne u Bosni do osam u Hercegovini do 12 stepeni.

Prognoza za naredna tri dana

U četvrtak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Prijepodne po kotlinama u centralnim i istočnim područjima je moguća niska naoblaka. Naoblačenje sa sjevera se očekuje u noći na petak. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između minus 11 i minus šest, na jugu zemlje do dva, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između minus tri i tri, na jugu zemlje od šest do deset stepeni.

U petak prolazno naoblačenje sa sjevera prije podne. U drugoj polovini dana postepeno razvedravanje. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između -7 i -2, na jugu zemlje do 4, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 7, na jugu zemlje od 9 do 13 stepeni.

U subotu u većem dijelu zemlje pretežno sunčano vrijeme. Niske oblačnost može biti po kotlinama u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3, na jugu zemlje do 6, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 7, na jugu zemlje od 10 do 15 stepeni, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.