Dugotrajno izlaganje zagađenom zraku na Zapadnom Balkanu može da smanji plodnost žena za više od 10 procenata; tokom dâna sa visokim nivoom zagađenja smanjuju se šanse za začeće, a povećavaju za pobačaj, saopštio je Evropski Fond za Balkan koji sa partnerima iz regiona sprovodi kampanju „Ujedinjeni Balkan za čist zrak”.

Ovog mjeseca, u drugoj etapi kampanje u fokusu je informisanje građana o smanjenju plodnosti i sve većoj stopi steriliteta kod žena i muškaraca širom Zapadnog Balkana, što je izazvano upravo zagađenjem zraka. Zemlje regiona već bilježe konstantan pad stope prirodnog priraštaja i smanjivanje populacije.

Naučna istraživanja potvrdila su da je učestalost pobačaja i mrtvorođenih beba značajno viša u periodu izlaganja zagađenom zraku, prema nekim studijama. Studije pokazuju i da žene koje žive u zagađenim oblastima imaju manje vitalnih jajnih ćelija, a bilježe niže stope plodnosti i veće stope neuspjeha pri implantaciji embriona tokom vantjelesne oplodnje u poređenju sa onima koje nisu izložene utjecaju zagađenog zraka. Praškaste materije PM 2,5 smanjuju plodnost kod žena, a zagađeni gradovi širom regiona bilježe prosječno duplo više od dozvoljenih godišnjih vrijednosti, što može smanjiti plodnost i do 10 procenata.

Kod muškaraca, zagađenje praškastim materijama dospijeva do testisa i uzrokuje pad proizvodnje sperme, manju pokretljivost spermatozoida, a pobačaji u trudnoći su češći uslijed programirane smrti ćelija. Sulfatna jedinjenja koja nastaju u procesu sagorijevanja uglja povećavaju rizik od pobačaja i do 13 procenata, a na neplodnost utiče i zagađenje plastikom. Polistiren, tip plastike koji se u mikro i nano stanju može naći u hrani, vodi i zraku, utiče na rani razvoj embriona, što kasnije može prouzrokovati abnormalni razvoj i prijevremeni porođaj.

Zrak zagađen praškastim materijama, teškim metalima, mikro i nano plastikom i drugim materijama dovodi do uvećane stope pobačaja i u slučajevima vantjelesne oplodnje, jer zagađen zrak smanjuje procenat uspješnosti i u laboratorijama u kojima se ovaj proces vrši.

Učesnici kampanje ponavljaju zahtjev za hitnim rješavanjem hroničnog problema zagađenja zraka koji ubija zemlje Zapadnog Balkana:

* Napuštanje upotrebe uglja za proizvodnju struje najvažnija je mjera za poboljšanje kvaliteta zraka, a značajnu ulogu može imati zamjena ložišta u domaćinstvima ekološki čišćim rješenjima.

* Ublažavanje štetnog utjecaja zagađenog zraka smanjenjem upotrebe plastike za jednokratnu upotrebu, kao i zamjenom sintetičkih vlakana prirodnim.

* Nadležne institucije bi trebale raditi na politikama promovisanja zdrave trudnoće, kako bi se unaprijedilo znanje žena i muškaraca o procesu trudnoće, a buduće majke bile u situaciji da sebe i plod bolje zaštite.

* Potrebno je obezbijediti visokoefikasne filtere za zrak u zatvorenom prostoru, posebno za specijalne ustanove koje se bave liječenjem steriliteta.

* Potrebno je i poboljšati kapacitete dijagnostičkih centara kao i izvođenje zajedničkih studija koje će koristiti podatke praćenja i mjerenja posljedica zagađenja zraka na neplodnost, prijevremena rođenja, nastanak bolesti i smrtnost novorođenčadi u zemljama Zapadnog Balkana.

Ekspertsku analizu o štetnom utjecaju zagađenja zraka na plodnost kod žena i muškaraca u regionu za kampanju „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” izradio je istaknuti profesor humane genetike i osnivač specijalne bolnice za liječenje steriliteta u Leskovcu, Miodrag Stojković, iznoseći upozorenje da bez djelovanja zakonodavaca i odgovornih nema uspjeha u sprečavanju bolesti nastalih uslijed zagađenja – uključujući sterilitet. U toj oblasti, međutim, tokom prošle godine nije bilo pomaka, a gradovi u regionu su ostali u vrhu svjetske liste gradova sa najzagađenijim zrakom.

Kampanja „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” poziva građane i građanke iz zemalja Zapadnog Balkana da se priključe borbi kako bi zajedničkim snagama poboljšali kvalitet zraka, a time i smanjili neplodnost i unaprijedili zdravlje dece.

Kampanja „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” je inicijativa Evropskog fonda za Balkan u partnerstvu sa organizacijama, Eko forum iz Zenice, Environmental Territorial Management Institute iz Tirane, Sbunker i Balkan Green Foundation iz Prištine, Air Care iz Skoplja, OZON iz Podgorice, Regulatorni institut za obnovljivu energiju i životnu sredinu i Beogradska otvorena škola iz Beograda. Sprovodi se drugu godinu zaredom, sa ciljem podizanja svijesti stanovnika regiona o uzrocima i posljedicama zagađenja, mogućim načinima poboljšanja kvaliteta zraka i borbi za zdraviju životnu sredinu. „Ujedinjeni Balkan za čist zrak” ističe neophodnost regionalne saradnje za transformaciju energetike i sistema zaštite životne sredine, koja bi istovremeno unaprijedila privredu i javno zdravlje.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U Austriji, koja je potvrdila više od 11.500 novih zaraženih, u utorak su na snagu stupile pojačane mjere protiv pandemije i uključuju obavezne kontrole pristupa maloprodaji samo osobama koje su vakcinisane ili preboljele koronavirus te obavezu nošenja maski FFP2 i na otvorenom ako je razmak manji od dva metra.

U protekla 24 sata potvrđeno je 11.516 novozaraženih, a najveći porast je u Beču, koji bilježi novi rekord s gotovo 3500 novih slučajeva.

Vlasnici maloprodajnih objekata dužni su kontrolirati dokaze o vakcinisanju ili preboljenom koronavirusu i to najkasnije prilikom plaćanja. Pravilo 2G, dakle ulaz samo za vakcinisane i one koji su preboljeli virus je na snazi već duže vrijeme, a od danas su obavezne i kontrole.

U slučaju nepridržavanja kontrola vlasnicima trgovina prijete kazne i do 3600 eura, prenosi javni servis ORF u utorak.

Predstavnici maloprodaje usprotivili su se kontroli s obzirom na to da je za tu mjeru potrebno i dodatno osoblje.

U mnogim trgovačkim centrima kupce stoga kontroliraju samo jednom pri ulazu tako da se izbjegne kontrola pri ulazu u svaku pojedinu trgovinu, prenosi Hina.

Nevakcinisanim je pristup trgovinama koje ne prodaju osnovne artikle, poput supermarketa ili drogerija, i dalje zabranjen.

Istodobno je na snagu stupila i mjera obaveznog nošenja maski FFP2 i na otvorenom ako razmak između osoba nije veći od dva metra.

Maske FFP2 na otvorenom ostat će na snazi najmanje do 20. januara, a od te su mjere izuzeti članovi istog domaćinstva i bliži srodnici.

U većem dijelu Bosne i Hercegovine danas je umjereno do pretežno oblačno vrijeme, a u drugom dijelu dana očekuje se postepeno razvedravanje,

Vjetar slab do umjerene jačine sjevernog smjera. Najviša dnevna temperatura zraka uglavnom između minus tri i dva, na jugu zemlje od sedam do 11 stepeni Celzijusa.

U Sarajevu pretežno oblačno sa slabim snijegom u jutarnjim satima. Smanjenje oblačnosti poslijepodne. Temperatura zraka između minus tri i minus jedan stepen.

Dugoročna prognoza

Od 12. do 21. januara, pod uticajem anticiklone, očekuju se stabilnije vremenske prilike uz dosta vedrih perioda, ali s izuzetno niskim temperaturama zraka. Promjena i pogoršanje uz padavine izgledno je od 22. do 25. januara.

Uz stabilnije i vedro vrijeme, očekuje se i promjena temperaturnog režima, od 12. do 14. januara, tokom jutra, u Bosni, prognozirane vrijednosti minimalnih temperature zraka su od minus 10 do minus pet, u Hercegovini od minus dva do tri stepena, maksimalne u Bosni kretat će se od minus tri do dva, u Hercegovini od četiri do devet stepeni Celzijusa.

Od 15. januara do kraja prognoznog perioda vrijednosti temperatura zraka su u granicama uobičajenih za ovo doba godine. Jutra prohladna s temperaturama u Bosni od minus tri do dva, u Hercegovini od jedan do šest, dnevne u Bosni do osam u Hercegovini do 12 stepeni.

Prognoza za naredna tri dana

U četvrtak u Bosni i Hercegovini pretežno sunčano vrijeme. Prijepodne po kotlinama u centralnim i istočnim područjima je moguća niska naoblaka. Naoblačenje sa sjevera se očekuje u noći na petak. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između minus 11 i minus šest, na jugu zemlje do dva, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između minus tri i tri, na jugu zemlje od šest do deset stepeni.

U petak prolazno naoblačenje sa sjevera prije podne. U drugoj polovini dana postepeno razvedravanje. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između -7 i -2, na jugu zemlje do 4, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 7, na jugu zemlje od 9 do 13 stepeni.

U subotu u većem dijelu zemlje pretežno sunčano vrijeme. Niske oblačnost može biti po kotlinama u centralnim i istočnim područjima. Vjetar slab sjevernog i sjeverozapadnog smjera.

Jutarnja temperatura zraka većinom između -2 i 3, na jugu zemlje do 6, a najviša dnevna temperatura zraka većinom između 1 i 7, na jugu zemlje od 10 do 15 stepeni, objavio je Federalni hidrometeorološki zavod (FHMZ) BiH.

Zbog porasta broja zaraženih, kojem je uzrok omikron varijanta koronavirusa, od ponedjeljka stupaju na snagu nove mjere kojima se dodatno ograničavaju javna okupljanja, najavio je u petak ministar unutarnjih poslova i voditelj Nacionalnog stožera civilne zaštite Davor Božinović.

Prema novoj odluci, bit će zabranjena javna okupljanja i događanja na otvorenom za više od 50 osoba (dosad 100), a ona s covid-potvrdama i uz suglasnost lokalnih stožera ograničavaju se na 200 osoba, najavio je Božinović na konferenciji za novinare.

Božinović kaže da su već danima u dogovorima sa stožerima županija gdje se zaraza najviše širi. Najavio je nove mjere.

“Došli smo do nekih rješenja, ona stupaju na snagu u ponedjeljak”, rekao je.

“Ovaj novi val će napraviti pritisak na zdravstvo”, rekao je.

Mjere, dakle, na snagu stupaju u ponedjeljak. Mjere se poglavito odnose na smanjenje najvišeg dopuštenog broja ljudi na okupljanjima te obvezne maske na nekim mjestima, poput kina, crkvi, muzeja…

“Što se tiče konkretnih stvari, zabranjuju se javna okupljanja na otvorenom za više od 50 osoba. Dosad je bilo 100. Okupljanja s EU digitalnim potvrdama više neće biti moguća s neograničenim brojem osoba, već se taj gornji broj ograničava na 200. Zabrana svih javnih okupljanja u zatvorenom s preko 25 osoba, a ne 50 kao ranije. Naravno, kad govorimo o okupljanjima uz predočenje covid-potvrda i uz suglasnost lokalnih stožera, također neće više biti moguća neograničeno, nego najviše do 200 ljudi”, rekao je Božinović.

“Privatne svečanosti ograničavamo na 20, ne na 30 kao do sada. Izuzetak su privatne svečanosti s covid-potvrdama, tu može biti do 50 ljudi”, rekao je.

Najavio je jaču kontrolu kafića i restorana.

“Što se tiče ugostitelja, više će se kontrolirati stanje u objektima i pridržavanje mjera”, rekao je Božinović. Dakle, provjeravat će se razmak među ljudima, nose li ljudi maske na WC i slično.

“Ograničava se broj gledatelja na sportskim natjecanjima. Što se tiče zatvorenih sportskih objekata, dopušteno je 20 posto tribine popuniti. Na otvorenom je taj broj 40 posto”, rekao je.

Maske će, kaže, biti obavezne u crkvama, kinima, muzejima…

“Također, pojačala bi se uporaba medicinskih maski te bi bila obvezna, bez obzira na posjedovanje covid-potvrde i na vjerskim obredima, na umjetničkim izvedbama, na kinoprojekcijama i izložbama u muzejima te ostalim prostorima u zatvorenom te na sjednicama predstavničkih tijela”, rekao je.

Uvodi se obveza za poslodavce da organiziraju rad od kuće “kad god je to moguće”, rekao je Božinović.

“Kontrolirat ćemo situaciju koliko možemo. Od prvog dana komuniciramo da želimo vjerovati u svijest građana, to je ispravan put. Sve radimo kako bi zaštitili živote i zdravlje ljudi”, poručio je.

Život i privreda moraju dalje. Želimo uz najmanje moguće represivne mjere postići željeni cilj, po načelu razmjernosti koje kod svakog predmeta procjenjuje i Ustavni sud, istaknuo je Božinović.

“Cilj je usporavanje, omikron se mjerama ne može spriječiti. Mi ćemo dati sve da ga usporimo i damo prostora našem zdravstvenom osoblju i da svi kojima je potrebna zdravstvena zaštita, da je dobiju”, rekao je Božinović.

Zasad, kaže Božinović, nema skraćivanja radnog vremena kafića. No dodaje da će sada biti bolje kontrole pridržavaju li se kafići mjera.

(fokus.ba)

Globalne cijene hrane dostigle su desetogodišnji maksimum u 2021. godini. U prosjeku su porasle za 28 posto u odnosu na prethodnu godinu, objavila je u četvrtak Organizacija UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO).

FAO-ov indeks cijena hrane, koji prati mjesečne promjene međunarodnih cijena prehrambenih proizvoda kojima se obično trguje, blago je pao u decembru, prenosi Radio Slobodna Evropa.

Međutim, sa 133,7 poena, ostao je blizu rekorda od 137,6 poena koji je postavljen u februaru 2011. Indeks je iznosio 125,7 poena za cijelu godinu, što je ujedno i najviše u protekloj deceniji.

“Iako se očekuje da će visoke cijene ustupiti mjesto povećanju proizvodnje, visoki troškovi inputa, pandemija i sve neizvjesniji klimatski uslovi ostavljaju malo prostora za optimizam u pogledu povratka na stabilnije tržišne uslove čak i 2022.”, viši ekonomist FAO-a Abdolreza Abbassian navodi u saopćenju.

Cijene u svim kategorijama hrane prošle godine su skočile zbog velike potražnje, rekao je on.

Ulja za hranu su prošle godine imala prosječan skok cijena od 66 posto i dostigla najviši nivo ikada.

Cijene žitarica porasle su za 27 posto, dostigavši nivo koji nije viđen od 2012. godine, pri čemu su cijene kukuruza porasle za 44,1 posto, a pšenice za 31,3 posto.

Meso je u 2021. u prosjeku poraslo za 12,7 posto, a mliječni proizvodi za 16,9 posto.

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj, i svoje osobno ime, svim vjernicima koji Božić dočekuju i proslavljaju po Julijanskom kalendaru,u Bosni i Hercegovini, a posebno na području općine Tešanj i susjednih općina, upućujem najiskrenije čestitke u povodu Božića. 

Uz želju da radost Božića podijelite s svojim bližnjima i svim ljudima dobre volje, ispunjeni radošću i vjerom u bolje sutra. 

Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
Senad S. Subašić

Poreska uprava Republike Srpske treba da se do 21. januara izjasni o ponudi od oko 10.500.000 KM za kupovinu fabrike kompresora i pneumatskih alata “Trudbenik” iz Doboja koja je stigla od preduzeća “Siti mol” iz Bijeljine, izjavio je stečajni upravnik Dragan Prodić.

Prodić je rekao da se radi o kompromisnom roku sa sjednice Skupštine povjerilaca održane 24. decembra u Okružnom privrednom sudu Doboj, kada je Poreska uprava jedina od povjerilaca bila protiv iznosa predočenog u pismu namjere bijeljinskog “Siti mola”.

“Zastupnik Poreske uprave je na ročištu ocijenio da je ponućena cijena niska i tražio da se ide na licitaciju po cijeni od oko 14.100.000 KM”, izjavio je Prodić i naveo da se radi o iznosu koji je bio ponuđen na trećoj licitaciji koja nije uspjela.

On je dodao da je jedino Poreska uprava kao hipotekar upisana u Republičkoj upravi za geodetske i imovinsko-pravne poslove, i najavio da će se u slučaju da ne prihvati ponuđeni iznos biti sazvana nova Skupština povjerilaca.

Prodić kaže da ponuda bijeljinske kompanije od 10.500.000 KM u stoodstotnom iznosu namiruje sva potraživanja povjerilaca “Trudbenika”, u kojem je stečajni postupak otvoren prije skoro šest godina, tokom koje su održane tri neuspjele licitacije sa ponuđenim iznosima od oko 19.000.000 KM, 16.000.000 KM te 14.000.000 KM.

Bivši predsjednik Sindikata u “Trudbeniku” Predrag Jorgić kaže da je ponuda investitora povoljna za radnike.

“Radnicima je važno što bi se njihova potraživanja isplatila u stoodstotnom iznosu.Isto tako preko stotinu radnika ima umanjenu penziju radi neuplaćenih devet godina i deset mjeseci radnog staža, a koji bi odmah mogli da koriguju svoja rješenja za penzije”, izjavio je Jorgić.

Jorgić kaže da je svjestan da je vrijednost “Trudbenika” daleko veća, ali smatra da je ponuda bijeljinske kompanije atraktivna jer su pristali da kupe imovinu u zatečenom stanju s obzirom na neriješene imovinsko- pravne odnose nad dijelom zemljišta.

Stečajni postupak u “Trudbeniku” pokrenut je na zahtjev radnika krajem aprila 2016. godine i tada je u fabrici bilo zaposleno stotinjak ljudi.

(capital.ba)

Drastično pogoršanje epidemiološke situacije u Bosni i Hercegovini ponovno je aktualiziralo pitanje slabosti našeg zdravstvenog sistema da se bori sa virusom, koji je pokorio i mnogo razvijenije zemlje. Očekuje li nas scenarij iz marta i kako ga izbjeći, istražili su novinari BHRT-a.

Redovi pred ambulantama za respiratorne infekcije u Banjaluci sve su duži. Pet ljekara u smjeni ne mogu stići tako brzo pregledati sve one koji se žale na različite tegobe povezane sa sumnjom na koronavirus.

“Moram reći da su uglavnom mlađi pacijenti ti koji daju podatak da su prisustvovali okupljanjima, proslavama, da su putovali na skijališta, na odmor. Malo je pacijenata koje upućujemo na Klinički centar što je zasad dobar podatak. Pojačali smo dežurstva za praznike, tako da…čeka nas uzbudljiv vikend”, kaže doktorica Mirela Kasabašić, iz Doma zdravlja Banja Luka.

U Sarajevu je nešto povoljnija situacija, iako je značajno povećan broj zaraženih. Gužve su na drive in punktovima, a Domovi zdravlja zasad odolijevaju pojačanom prilivu pacijenata. Bolnički kapaciteti se pune, ali je situacija pod kontrolom, unatoč poteškoćama s kojima su suočeni medicinski radnici.

“Primjećujem među osobljem koje se vakcinisalo doduše dva puta, da imamo već ponovo oboljelih sa laganom kliničkom slikom, ali su nažalost pozitivni i to može utjecati na naš svakodnevni rad, jer nam ti ljudi fale i bez tih ljudi ćemo jako teško organizirati liječenje i tretman naših pacijenata”, ističe prim. dr. Ednan Drljević, Opća bolnica “Prim. dr. Abdulah Nakaš”.

Razmišlja se i o pooštravanju epidemioloških mjera, a iz Kriznog štaba najavljuju pojačane aktivnosti na vakcinaciji.

“Za vikend smo opet u SCC-u, sljedeći u Importaneu, stavit ćemo dva boksa, nećemo jedan, tako da se nadam da će svi oni koji nisu ni prvu dozu vakcine primili iz nekih razloga, doći da se vakcinišu, a svakako i svi koji trebaju i treću dozu da prime su dobrodošli”, govori Ademir Spahić, član Kriznog štaba KS.

Zbog pogoršanja epidemiološke situacije, Dom zdravlja Mostar zatvorio je neke ambulante kako bi osoblje preusmjerili u najteže pogođene ambulante, Izolatorij, te Hitnu pomoć.

“Nije isključeno da već za nekoliko dana budemo isti takav princip morali upotrijebiti, no svi oni koji su pripadali odgovarajućem timu, ako oni budu preusmjereni na neku drugu ambulantu, dobit će drugog doktora koji će brinuti o njihovom zdravlju”, napominje Edin Kapetanović, iz Doma zdravlja Stari grad Mostar.

Na domaće tržište u 11 mjeseci prošle godine dotekla je voda vrijedna više od 170 miliona maraka, što je više od tri puta više u odnosu na količinu vode koju je BiH izvezla u inostranstvo.

Što se tiče uvoza, Bosna i Hercegovina najviše vode već godinama uvozi iz Srbije, zatim Hrvatske, Slovenije, Francuske i Njemačke.

Ono što je posebno zanimljivo jeste da smo vodu uvozili i iz Turske, odakle nam je stigla voda vrijedna 19.107 KM . Od daljih zemalja, vodu nam je stizala u manjim količinama iz Saudijske Arabije.

S druge strane, izvoz je dosta skromniji od uvoza, pa je  tako BiH izvezla  vode u vrijednosti oko 51 miliona KM.

"Najviše vode smo izvezli u Hrvatsku, Srbiju, Crnu Goru", kazali su iz UIO BiH.

Komentarišući podatke o uvozu vode, Igor Gavran, ekonomski analitičar, ističe da je ovo upravo odličan primjer zašto je bilo pogrešno nadati se "povratku na staro" tokom pandemije, jer naša ekonomija nije bila u dobrom stanju ranije i mnogo je toga negativnog što je pandemija u određenoj mjeri privremeno ublažila.

"U početnoj fazu prekida transportnih veza i prestanka ili znatnog smanjenja uvoza određenih proizvoda konačno su i oni autodestruktivni građani koji preferiraju uvoznu robu bili prinuđeni kupovati domaće proizvode, a manja potrošnja u ugostiteljstvu gdje također često dominiraju uvozni proizvodi je opet umanji tražnju za uvozom", pojašanjava Gavran.

Dodaje da nažalost, izgleda da većina nije ništa naučila iz krize i ponovo se vraća na uvoznu  robi čak i u najbesmislenijoj kategoriji od svih a to je uvoz vode.

"Ne postoji nijedan kriterij kojim se uvozna voda može smatrati boljim izborom - niti je kvalitetnija, niti je jeftinija, u prosjeku, jednostavno razumnog razloga za njen izbor nema", ističe Gavran.

Kako je rekao jedino što možemo konstativati da je ovaj ogroman odliv novca potpuno neopravdan i štetan.

"Jedan od razloga sigurno je i to što domaći proizvođača za promociju ili imaju ograničena sredstva kako u ugostiteljstvu tako i u medijskom prostoru", ističe Gavran i zaključuje da je ključni problem pogrešan izbor kupaca.

Uvoz vode  po godinama 

Period                               Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             177,282.152       170.062,882

01.01-31.12.2020             158,613.389       149.096,882

01.01-31.12.2019             189.198,957       171.176,100

01.01-31.12.2018             171.400,873       154,382,889

01.01-31.12.2017             166,122.310       143.845,111

Izvoz iz BiH po godinama

Period                              Masa (kg)            Vrijednost (KM)

01.01-30.11.2021             88.086,689          40.420,510

01.01-31.12.2020             98.203,887          42.917,794

01.01-31.12.2019             110.356,824       51.417,605

01.01-31.12.2018             120.457,874       56.661,339

01.01-31.12.2017             101.967,084       49.467,881

(N.N.)