U februaru slijedi novi val poskupljenja u Hrvatskoj, a hljeb i brašno već sada su skuplji 22 posto, piše u subotu Večernji list, a prenosi Hina.

U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada i ne samo u RH, javlja ovaj list.

Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1 posto.

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1 posto.

Navodi se kako su rekorderi po rastu cijena vjerojatno polutvrdi sirevi.

TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u decembru na godišnjoj razini rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto.

Gleda li se samo hljeb, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj bio skuplji 27,7 posto.

Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, mlijeko, sir i jaja 22,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kafa, čaj, kakao 6,5 posto.

U odnosu na 2015. godinu, mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40 posto.

Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2 posto skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3 posto, a voće za 4 posto.

Enver Beganović (52) prepješačiće 6.600 kilometara kako bi iz austrijskog Velsa, gde živi, stigao do Meke i obavio hadž. Do sada prešao je oko 650 kilometara, a ekipa Anadolije sa njim je razgovarala u Sjenici na Pešterskoj visoravni gdje je napravio kraću pauzu.

Beganović kaže da je sam nacrtao rutu kretanja i da će mu do cilja trebati najmanje sedam mjeseci i sedam dana.

”Krenuo sam iz Velsa, nisam išao baš najkraćom rutom. Sam sam napravio plan putovanja i izabrao puteve, morao sam da se prilagođavam. Proći ću kroz neke zemlje bivše Jugoslavije, svratio sam do Cazina gde sam rođen, bio sam do Istre, posjetio sam svoju majku i rodbinu. Proći ću kroz 12 država, krenuo sam iz Austrije, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, sada sam u Srbiji, pa idem u Makedoniju, Bugarsku, Tursku, Irak i tako sve do Meke”, kazao je Beganović za Anadoliju i dodao da mu ne smetaju temperature koje su ispod nule ali ni snijeg koji danima pada u ovom kraju Srbije.

Beganović kaže da se za ovaj poduhvat spremao pola godine i da dnevno prelazi od 35 do 60 kilometara, u zavisnosti od vremenskih uslova.

”Cilj mi je da do 15. juna stignem do Meke. Inspirisalo me je to što sam osjetio da sam se udaljio od vjere. Trebalo mi je malo više vremena za sebe, osjetio sam da bi svoj život trebalo da analiziram. Ovaj današnji način života je nametnut i ja sam se sve više osjećao udaljen od vjere. Moji roditelji su me učili da vjerujem i da se Bogu molim i da mu budem zahvalan”, rekao je Beganović koji je rođen u Cazinu ali više decenija živi u Austriji.

Enver Beganović, sportista rekreativac, oženjen je i ima četvoro djece. Kaže da je oduševljen reakcijama ljudi koje sreće tokom svog pješačenja. Iz Srbije svoje pešačenje nastaviće ka Severnoj Makedoniji.

Udruženje kardiologa BiH pokrenulo je kampanju podizanja svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji – FH, koja je genski poremećaj povišene masnoće u krvi. Bolest se može manifestirati od rođenja, često ostaje neprepoznata, a pojava kardiovaskularnih oboljenja unutar jedne obitelji gdje svi imaju višestruko povišene masnoće u krvi pobuđuje sumnju na FH.

Predsjednica Udruženja kardiologa BiH prof.dr. Zumreta Kušljugić izjavila je za Fenu da je cilj Udruženja kardiologa u BiH podići svijest građanstva na to oboljenje, pomoći porodicama da ga prepoznaju i adekvatno liječe.

Udruženje kardiologa BiH realizirat će tu kampanju kroz predavanja, uz pomoć medija i Ministarstva civilnih poslova, nastojati tim bolesnicima dati adekvatne savjete i informirati ih kako spriječiti prerani kardiovaskularni događaj.

Kardiolog u Kantonalnoj bolnici Zenica prof. dr. Belma Pojskić uključena je oko deset godina u međunarodne programe za otkivanje i tretman familijarne hiperholesterolemije, a uža specijalnost su joj povišene masnoće u krvi i sve kardiovaskularne bolesti koje nastaju zbog ateroskleroznog procesa.

Kako pojašnjava, familijarna hiperholestelomenija je nasljedno oboljenje, djeca već na rođenju imaju povišen nivo holesterola, imaju povećani tzv. loši holesterol (LDL), a to se ne vidi. To se, kaže, može prevenirati, odgoditi ili spriječiti. Potrebno je uraditi kompletan panel masnoća u krvi, a ako otkriju takvog pacijenta savjetuju mu zdrave životne stilove, unos više masnoća biljnog porijekla, pojačanu fizičku aktivnost….

– Pravi FH pacijent, uz sve to, mora imati i lijekove. Ti lijekovi su u BiH dostupni, mnogi od njih nisu ni skupi. Stvar je u tome što su ti lijekovi u nekim kantonima dostupniji, poput KS. Pacijenti traže da se izjednači, na nivou cijele države, način njihove zdravstvene zaštite. Lijekovi su neophodni i efikasni – naglasila je.

U BiH nema registra oboljelih od FH, a procjena je da je to u opštoj populaciji oko jedan pacijent na 250 ljudi. Kako je upozorila prof.dr. Pojskić, povišen nivo masnoća u krvi ne boli i to je to što pacijenti zanemaruju. Smatraju da uredne nalaze mogu postići hranom ili dijetom. Ali to je nemoguće, nemoguće je držati dijetu pedeset godina.

Mirza Oruč sudjeluje, u projektu i kampanji Udruženja kardiologa BiH koje se bavi podizanjem svijesti o FH, u dijelu koji se odnosi na organiziranje pacijenata i onih koji spadaju u rizičnu skupinu za to oboljenje koje se može prevenirati i podići kvaliteta njihovog života. On kaže da te osobe u BiH zahtijevaju određene informacije i važno je njihovo organiziranje u udruženje.

-Zaista je značajna ta faza podizanja svijesti pacijenata i osoba iz rizičnih skupina, kao i širenje informacija o tom teškom i problemu raširenom ne samo u BiH nego i globalno. Ključna uloga tog udruženja u nastajanju će biti da podiže svijest, u suradnji sa medicinskim radnicima i nadležnim instiucijama, i omogući pristup dodatnim savjetima i informacijama. To će sigurno doprinijeti i rasterećenju zdravstvenog sistema, ako se prevencija uradi pravovremeno – naglasio je. Formiranje tog udruženje počelo je 2019. godine, u vrijeme pandemije COVID-19, a plan im je da nastave sa tim aktivnostima.

Udruženje kardiologa BiH realizira kampanju za podizanje svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji uz podršku Europskog udruženja za aterosklerozu, au Sarajevu su upriličili simpozij za studente i ljekarne. Slične skupove održavat će se u drugim gradovima diljem države.

Radnici zavidovićkog preduzeća “Krivaja Mobel” u stečaju okupili su se pred kapijom nekadašnjeg drvoprerađivačkog giganta s namjerom da, kako kažu, pošalju upozorenje nadležnim da je njihovo strpljenje pri kraju i da će, ukoliko ne dođe do bržeg penzionisanja radnika, biti prisiljeni organizirati proteste pred zgradom Vlade Federacije BiH u Sarajevu, javlja BHRT.

Prema tvrdnjama radnika, u ovom momentu njih 100 ispunjava uvjete za penzionisanje, ali zbog neuvezanog staža nisu u mogućnosti ostvariti svoja prava zbog čega su dovedeni na rub egzistencije.

Poseban problem imaju nekadašnje radnice Krivaje koje su zbog zakonskih izmjena stekle, a nedugo zatim zbog neuvezivanja staža izgubile pravo za odlazak u penziju.

Od 1.050 radnika nekadašnjeg IP Krivaja u stečaju, koliko ih je ostalo u preduzeću 2014.godine kada je funkcionalne dijelove Krivaje kupila Ortačka grupa koja je formirala preduzeće “Krivaja Mobel” u kojem je tada angažovano 800 radnika, devet godina kasnije ukupno 250 radnika Krivaje i dalje na evidenciji Službe za zapošljavanje čeka rješavanje svog statusa.

Jedan od najliberalnijih gradova u Njemačkoj, univerzitetski grad Frajburg koji se nalazi u južnoj Njemačkoj, suočava se s velikim valom trerosianja kriminalom koji su počinili migranti iz Sjeverne Afrike, kao i s masovnim neredima u glavnom gradskom prihvatnom centru za azilante.

Nasilje u prihvatnom centru zahtjevalo je od policije pokretanje velikih operacija u pet odvojenih navrata. Policijske snage u Frajburgu bile su preopterećene tokom incidenata i bile su prisiljene pozvati pojačanje iz susjednih mjesta i njemačke savezne policije da kontrolišu haos, piše njemački list "Stern".

Samo u nedjelju oko 40 stranaca, većinom Sjevernoafrikanaca i Sirijaca, napadalo su jedni druge noževima, palicama i drugim predmetima.

Policajci su uhapsili tri osobe, ali samo nekoliko sati kasnije izbila je još jedna masovna tuča koja je uključivala noževe, a 300 stranaca se borilo ili gledalo kako se tuča odvija. Kasnije, u ponoć, izbila je treća pobuna u kojoj je učestvovalo 40 muškaraca koji su se međusobno napadali raznim predmetima, prema policiji.

Sljedećeg su dana štićenici azilantskog doma uključili vatrogasne alarme, a zatim nožem prijetili vatrogascima i policajcima. Kada je policija otišla obaviti hapšenje, suočili su se sa značajnim otporom.

Nekoliko sati kasnije, osoblje je reklo da su im prijetili stanovnici Sjeverne Afrike unutar centra, što je zahtjevalo veliku reakciju policije.

Osam migranata povrijeđeno je u samo dva dana. Nasilje u prihvatnom centru crpi policijske resurse upravo u trenutku kada se policija suočava s ozbiljnim problemima s migrantskim kriminalom u centru grada, prenosi "RMX".

Novoformirana vlast u Bosni i Hercegovini uskoro će odobriti izvoz peleta, dok će zabrana izvoza trupaca ostati na snazi, saznaje portal CAPITAL.

Ministarstvo spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH spremilo je odluku kojom se to definiše, a koju treba da potvrdi Savjet ministara BiH.

Nakon usvajanja ona će biti na snazi do kraja maja ove godine.

“Savjet ministara BiH može preispitati primjenu ove odluke i prije isteka roka njenog važenja, u slučaju ispunjenosti ciljeva njenog donošenja”, stoji u prijedlogu odluke.

Goran Ivanović iz Asocijacije sertifikovanih proizvođača peleta vijest o ukidanju zabrane za izvoz peleta ocjenjuje kao dobru ali zakašnjelu.

„Odluka je kasno stigla. Mi već dva mjeseca nemamo nikakvu prodaju na domaćem tržištu, a struja i sirovina nam je poskupila, tako da je neisplativo prodavati po ograničenim cijenama. Firme su dovedene do ruba propasti“, kaže Ivanović.

On kaže da su zabranom izvoza u tešku situaciju dovedeni i njihovi stalni kupci u inostranstvu.

„Imamo narudžbe i primljene avanse iz prošle godine i tu ćemo pokušati da ispregovaramo da im ne vraćamo novac već da im isporučimo pelet“, rekao je Ivanović.

Zaključio je da je proizvođačima nanesena ogromna šteta, zbog čega bi trebali razmisliti o tužbama.

Sekretar Udruženja šumarstva i prerade drveta u Privrednoj komori Republike Srpske Lazo Šinik rekao je za CAPITAL da bi bilo dobro da se ovaj prijedlog što prije usvoji navodeći da su proizvođači peleta bili neopravdano zakinuti za prihode iz izvoza.

„Zabranom su najviše bili pogođeni proizvođači peleta iz RS koji proizvode mnogo više nego što je potrebno našem tržištu, a nije im dozvoljeno da to izvoze, a ogrevu jeste, što je jedan nonsens koji ne postoji nigdje u okruženju. Moglo bi se dosta govoriti o tome kako se Savjet ministara u prethodnom sazivu ponašao po ovom pitanju“, rekao je Šinik.

Podsjećamo, proizvođači peleta u Republici Srpskoj nedavno su uputili dopis premijeru RS Radovanu Viškoviću u kojem su naveli da je domaće tržište u potpunosti snabdjeveno peletom te će da svako dalje produženje zabrane izvoza dovesti do uništenja ove industrije u RS.

Podsjećamo, Vlada RS je početkom decembra prošle godine zatražila od Savjeta ministara BiH da na 60 dana dozvoli izvoz peleta, ali se od tada ništa nije promijenilo i zabrana je i dalje na snazi.

Mjesec dana prije toga Vlada je donijela odluku da do kraja marta 2023. ograniči cijenu peleta na 480 KM plus PDV.

Iako je zabrana izvoza donesena kako bi se stabilizovalo domaće tržište i smirilo “divljanje” cijena, malo ko je osjetio bilo kakve benefite.

Skoro i nema pješaka kojeg, za vrijeme kišnih dana, automobil nije zalio vodom. U periodu kišnih i snježnih dana, vozači se muče sa gužvama na cestama, a pješake nerijetko nesavjesni vozači zaliju vodom.

Prema članu 112. Zakona o osnovama sigurnosti saobraćaja na cestama BiH, vozač koji se kreće mokrim kolovozom u naselju dužan je prilagoditi brzinu kretanja vozila tako da izbjegne prskanje pješaka koji se kreću ivicom kolovoza ili trotoara.

Kazna za ovaj prekršaj je 30 KM, javlja BIHAMK.

Iz Ureda policijskog komesara MUP-a Kantona Sarajevo kazali su nam da ne vode posebne evidencije o pješacima koji su poprskani na ulici. Pitali smo ih, također, na koji način se ovaj prekršaj može prijaviti ukoliko u blizini nema policijskog službenika, a iz MUP-a Kantona Sarajevo navode:

“Ako se dogodi da pješaka vozač namjerno ili slučajno poprska u vožnji, potrebno je da se pješak obrati u najbližu policijsku stanicu i navedeno prijavi s napomenom da zapiše registarski broj tablica”.

U nekim državama, prskanje pješaka vodom je ozbiljan prekršaj. U Velikoj Britaniji propisana je kazna do 5000 funti za čin nekompetencije, sebičnosti i agresivnosti u saobraćaju. Najčešći oblik kazne za nekulturne vozače je 100 funti i čak tri kaznena boda.

Savjet vozačima

Brzi prelazak automobilom preko lokvi možde potaknuti i opasan aquaplaning, gubitak kontrole nad vozilom, a nikad ne možete znati šta je ispod lokve – mogu to biti kamen ili rupa koji će oštetiti gumu ili naplatak.

Svakako se savjetuje vozačima da vožnju prilagode uvjetima na putu i poštuju saobraćajnu signalizaciju, ali i da se pridržavaju saobraćajne kulture.

Glavni uzrok nastanka karcinoma grlića maternice je Humani papilloma virus (HPV).

Humani papiloma virusi su grupa DNK virusa i svi su vrlo infektivni (zarazni). Poznato je više od 100 različitih tipova HPV-a, od kojih se preko 40 tipova prenosi spolnim putem te mogu inficirati genitalne dijelove muškaraca i žena te sluznicu usta i grla, navode iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Iako većina HPV infekcija ne izaziva simptome i povlači se spontano, može doći do trajne infekcije HPV-om. Kod žena, trajna infekcija sa specifičnim tipovima HPV-a (najčešće HPV-16 i HPV-18) može dovesti do prekanceroznih lezija koje, ako se ne liječe, mogu napredovati u karcinom grlića maternice.

Tipovi HPV-a

Tipovi HPV-a su kategorizirani u dvije grupe - HPV niskog rizika koji ne uzrokuje karcinom, ali mogu uzrokovati spolne bradavice i HPV visokog rizika, koji mogu uzrokovati karcinom.

Do sada je identificirano desetak visokorizičnih tipova HPV-a. Dva od njih, tip 16 i 18, su odgovorni za oko 70 posto karcinoma grlića maternice, 75-80 posto slučajeva karcinoma anusa; 70 posto prekanceroznih lezija stidnice i rodnice povezanih s HPV-om, te 75 posto prekanceroznih lezija anusa povezanih s HPV-om.

HPV je toliko uobičajen i raširen virus da će skoro svaka spolno aktivna osoba bar jednom u životu biti zaražena nekim od tipova HPV virusa. HPV se prenosi seksualnim putem i naročito je raširen među mladim ljudima u dobi do 25 godina.

Osoba koja se vakciniše prije nego što postane seksualno aktivna bit će zaštićena od najčešćih i najopasnijih tipova virusa te ujedno neće prenositi virus drugima, kažu iz INZ-a.

Vakcinacija štiti djevojčice od tipova HPV-a koji su odgovorni za 70 posto slučajeva raka grlića maternice u bilo kojoj dobi života, kažu u Institutu.

Međutim, treba istaknuti da su redovni PAPA skrininzi izuzetno bitni, kako za nevakcinisane tako i za vakcinisane žene, zato što HPV vakcina štiti od većine oblika karcinoma grlića materice, ali ne od svih. Vakcinacija i redovni pregledi u kombinaciji daju pouzdanu zaštitu od raka grlića materice.

Zavod za javno zdravstvo Federacije Bosne i Hercegovine (ZZJZ FBiH) u toku 2022. godine pokrenuo je proceduru nabavke vakcina protiv HPV-a, na osnovu postojećih sredstava za nabavku vakcina iz Programa obveznih imunizacija, s ciljem provođenja Pilot programa imunizacije protiv HPV infekcije u 2022./2023. godini.

U Bosni i Hercegovine registrirano je četverovalentna vakcina koja pruža zaštitu od bolesti uzrokovanih HPV-om tipa 6, 11, 16 i 18.

Vakcine protiv HPV infekcije

Zeničko- dobojski kanton dobit će 300 doza vakcine protiv HPV infekcije za 150 djevojčica sa područja grada Zenice, a vakcinacija će Pilot programom biti dostupna djevojčicama u osmom razredu (do navršene 14. godine života) osnovne škole u 2022/2023. godini.

Osobe u dobi od 9 do 13 godina (uključujući i 13 godina) starosti primaju dvije doze vakcina u razmaku od 6 mjeseci.

Nakon četrnaestog rođendana, primaju se tri doze vakcine, i to preporučuje se druga doza dva mjeseca nakon prve doze, i treća doza šest mjeseci nakon prve doze.

Drugu dozu treba primijeniti najmanje mjesec dana nakon prve doze, a treća doza se mora primijeniti najmanje tri mjeseca od druge doze.

Budući da se pokazalo da rizik od HPV infekcije raste neposredno nakon početka seksualne aktivnosti, vakcina ima veoma važnu ulogu u zaštiti adolescentica.

Široka primjena samo HPV vakcine ima potencijal da smanji smrtnost od karcinoma grlića maternice za 50 posto tokom nekoliko decenija, a po nekim procjenama čak i veću stopu prevencije, od 71 posto, ovisno o pokrivenosti imunizacijom, navode iz INZ.

Iako se očekuje da će HPV vakcine značajno smanjiti učestalost karcinoma grlića maternice, ona ne djeluje terapeutski, odnosno ne koristi ženama koje su već zaražene HPV-om niti štite od karcinoma uzrokovanog nekim tipovima HPV-a koji nisu uključeni u trenutnu formulaciju vakcine.

HPV vakcina kao primarna prevencija mora biti dio sveobuhvatnog pristupa borbi protiv karcinoma grlića maternice, koji podrazumijeva vakcinaciju skupa sa skriningom, čime će se povećati efikasnost kontrole i prevencije ove maligne bolesti.

Primarna prevencija, edukacija i primjena vakcine, uz nastavak sekundarne prevencije putem skrininga te odgovorno spolno ponašanje, najbolji su put sprječavanja zaraze HPV-om, a samim time i smanjenje stope incidencije i smrtnosti od karcinoma grlića maternice.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

Prozivka i početak priprema za igrače kadetske i juniorske selekcije FK „BORAC“ Jelah zakazana je za nedjelju (29.01.) u 17,00 sati.

Pozivaju se svi igrači ovog kluba, ali i svi oni koji bi htjeli nastupati ovaj klub u ove dvije selekcije da obavezno dođu u nedjelju u 17,00 sati na stadion Šibove u Jelahu, navedeno je na službenoj stranici FK „BORAC“ Jelah .

Od 5. januara hrvatski Državni inspektorat je obavio 1.458 inspekcija u kojima je u 305 utvrđeno neopravdano povećanja cijena nakon 31. decembra 2022.

U 211 inspekcijskih nadzora u toku je utvrđivanje činjenica o mogućim neopravdanim poskupljenjima u Hrvatskoj.

Izuzevši nadzore u kojima je utvrđivanje činjenica u toku, u 24,5 odsto obavljenih nadzora utvrđeno je neopravdano povećanje cijena nakon 31. decembra 2022. godine. 70 odsto maloprodajnih objekata je nakon utvrđivanja neopravdano podignitih cijena, vratilo cijene na visinu maloprodajnih na dan 31. decembra 2022. godine.

“Ove brojke jasno nam pokazuju kako su inspekcijski nadzori Državnog inspektorata te mjere koja je Vlada donijela u cilju zaštite prava potrošača, urodile plodom“, rekao je glavni državni inspektor Andrija Mikulić.

Od ukupnog broja obavljenih nadzora (1.458) nad uslužnim djelatnostima obavljeno je 382 inspekcijska nadzora, 328 nadzora u trgovini na malo, 108 inspekcijskih nadzora u trgovini na malo pekarskim proizvodima i 640 nadzora ugostiteljske djelatnosti.

Prema preliminarnim podacima prosječno povećanje cijena je do 30 odsto dok je povećanje cijena u trgovini na malo pekarskim proizvodima, prosječno, 15 odsto.

Utvrđeno je povećanje cijena pojedinih ugostiteljskih usluga od 10 do 29 odsto.

U pogledu cijena u delatnosti trgovine na malo utvrđeno je prosječno neopravdano povećanje za pojedine kontrolisane proizvode do 17 odsto nakon 31. decembra 2022. godine i to za mlijeko, pileće meso, pivo…

Okončan je i značajan broj inspekcijskih nadzora u trgovini na malo u trgovačkim lancima. U tim lancima tržišna inspekcija je obavila 93 nadzora. Nadzori su obavljeni po službenoj dužnosti, kao planirani nadzori i povodom prijava građana.

Do sada je kod četiri trgovačka lanca utvrđeno neopravdano povećanje maloprodajnih cijena za deset proizvoda; hrana za mačke (29,18 %), kakao napitak 800 g (18,91 %), pečenica (20,52 %), kiseli krastavci (9 %), hrana za pse (38 %), čokolada za kuvanje (13 %), jogurt (24,47 %), maslac (19,87 %) i keks (41,24 %). Iz Inspektorata napominju kako je u nekoliko trgovačkih lanaca utvrđivanje činjenica u toku.

U toku je izricanje novčanih kazni svim poslovnim subjektima koji su neopravdano povećali cijene nakon 31. decembra 2022. godine odnosno od 1.januara 2023. godine pa do dana inspekcijskog nadzora.

Zaključno s 25. januarom 2023. godine, u okončanim inspekcijskim nadzorima izrečene su ukupno 272 novčane kazne, u ukupnom iznosu od 457.357,96 evra.

(Tportal.hr)