Danas se u Stokhlomu sastaju ministri unutrašnjih poslova EU. Fokus je na saradnji sa trećim zemljama kako bi se povećao broj povrataka odbijenih tražilaca azila.

Sastanak ministara unutrašnjih poslova EU u Stokholmu odvija se u pozadini naglog povećanja broja neregularnih ulazaka. Prošle godine bilo je više od 330.000 ljudi, od kojih većina nema pravo na status međunarodne zaštite, ali uprkos tome podnose zahtjev za azil, kaže komesarka unutrašnjih poslova Ilva Johanson.

Godinama nema pomaka u povratku odbijenih tražilaca azila. Stopa je znatno ispod cilja od 70 odsto.

Svake godine postoji oko 300.000 odluka o povratku u zemlje EU, ali samo oko 70.000 ljudi se zapravo vrati u svoju matičnu zemlju. To treba povećati.

Saradnja sa trećim zemljama je ključna

Zato ministri unutrašnjih poslova EU u Stokholmu treba da govore prije svega o saradnji sa trećim zemljama u pogledu povratka. Biće riječi i o tome da EU svojom viznom politikom izvrši pritisak na zemlje koje nisu spremne da primaju odbijene tražioce azila.

Kritičari vjeruju da ovaj pristup zapravo zaobilazi problem. Kornelija Ernst, članica Evropskog parlamenta za Ljevicu smatra da je to prodavanje magle.

A kada magla nestane, ispostavi se da ovi azilanti dolaze iz zemalja koje ili više ne primaju one koji treba da budu deportovani ili ne mogu da budu deportovani u zemlje poput Avganistana ili Irana iz veoma dobrih razloga.

Azilantska politika stagnira godinama

Savjet 27 zemalja, Komisija EU i Parlament godinama tapkaju u mjestu u evropskoj politici azila i migracija. Kao jedan od svojih prvih zvaničnih akata, Predsjedništvo Švedske je stoga zakazalo samit o migracijama za 9. i 10. februar u Briselu.

Dakle, bio bi dobar znak kada bi ministri u Savjetu unutrašnjih poslova danas mogli da pokrenu zajednički evropski sistem povratka migranata, koji su na ilegalan način ušli u EU, smatra Lena Dupont, ekspertkinja za unutrašnje poslove grupe CDU/CSU u Evropskom parlamentu.

Istovremeno, Savjet mora pomoći i u pripremi sadržaja samita o migracijama koji će uslijediti u februaru. Pregled: Gdje se nalazimo u pregovorima? Sada imamo jedinstvenu priliku da presiječemo Gordijev čvor, a takođe moramo da iskoristimo ovaj zamah da takođe postignemo kraj ovog zakonodavnog perioda u oblasti azila i migracija.

Dogovor malo vjerovatan

Međutim, da bi se to postiglo, morao bi biti postignut osnovni dogovor u narednih dvanaest mjeseci, što je u najmanju ruku malo vjerovatno s obzirom na mnoga neriješena pitanja i ozbiljne razlike u mišljenjima.

Uoči današnjeg sastanka, nekoliko zemalja EU, poput Holandije, Austrije, Francuske i Belgije, obnovilo je poziv da se takozvano Dablinsko pravilo dosljedno primjenjuje. To znači da migranti treba da ostanu u zemljama dolaska dok se ne donese odluka o njihovom zahtjevu za azil, što će vjerovatno rezultirati malom spremnošću za saradnju, posebno u Italiji i drugim zemljama južne Evrope.

(DW)

Kašalj, povišena temperatura, curenje nosa, malaksalost… neki su od simptoma zbog kojih sve veći broj bh. građana traži pomoć liječnika.

Broj respiratornih infekcija u Bosni i Hercegovini u stalnom je porastu, a sve je više i oboljelih od gripe, kažu liječnici.

U Republici Srpskoj je u samo sedam dana registrirano više od 6 tisuća zaraženih respiratornim infekcijama, među kojima su oko dvije tisuće oboljelih od gripe.

Prema riječima liječnika, blagdanska okupljanja dovela su do pojačanog širenja virusa, što i nije iznenađenje jer smo, kažu, okruženi s više od 200 virusa.

Liječniku se, kažu, treba javiti ako simptomi potraju dulje od 7 dana, a do tada treba uzimati antipiretike i dovoljno tekućine.

Nikako se na svoju ruku ne smije uključivati antibiotike jer stvaramo multirezistentne sojeve bakterija te nastavljamo veliku borbu s takvim sojevima i ne ostavljamo izbor u liječenju komplikacija, ističe Gordana Savin, specijalistica obiteljske medicine, za BHRT.

Za sada se većina respiratornih oboljenja liječi ambulantno. Vrlo je mali postotak hospitaliziranih pacijenata. Za razliku od COVID-19, kod težih slučajeva javljaju se visoke temperature i jednostrana upala pluća.

Ednan Drljević, šef Infektivnog odjela Opće bolnice Sarajevo, za BHRT je kazao kako očekuju proširenje, posebice COVID-19, ako stigne soj kraken, i pogoršanje bi moglo biti krajem ovog te početkom idućeg mjeseca i do tada se treba pridržavati mjera distance i nositi masku, posebice u zdravstvenim ustanovama.

Među oboljelima sve je više i djece mlađe vrtićke dobi. Pedijatri kažu kako jednom mjesečno roditelji mogu očekivati probleme s prehladom dok djeca ne steknu imunitet.

Do treće godine nemaju razvijen imunosni sustav. Do tada očekujemo povećan broj respiratornih infekcija, tako da 10 – 12 puta godišnje djeca vrtićke dobi imaju neku od respiratornih infekcija, objašnjava Gordana Banduka, specijalistica pedijatrije, za navedeni medij.

Voditeljica Službe Edita Černy Obrdalj, spec. obiteljske medicine u Domu zdravlja Mostar, kaže kako i njihove ambulante bilježe povećan broj pacijenata.

Mnogo je respiratornih infekcija s visokim temperaturama i uglavnom su virusne. Bilježimo i veći broj oboljelih od gripe. Vrlo je moguće da se respiratorne infekcije, pa i gripa, brže šire jer su ljudi postali malo opušteniji jer više nema strogih mjera kojih smo se držali u vremenu dok je vladala korona iako su distanca i sve ostale mjere koje su bile obvezne u koroni i u ovim slučajevima vrlo poželjne. Vrlo je bitno da osobe s kroničnim bolestima redovito uzimaju svoju terapiju i u slučaju zaraze i da, uz konzultaciju s liječnikom, nastave liječenje, objašnjava dr. Černy Obrdalj u razgovoru za Večernji list, dajući nekoliko vrlo korisnih savjeta.

Dodatna preporuka u ove zimske dane odnosi se na prehranu. Unošenje svježeg voća i povrća bogatog vitaminima, osobito vitaminom C, u više obroka dnevno, jača obrambeni sustav i povoljno djeluje u zaštiti organizma od gripe i drugih virusnih bolesti dišnog sustava, zaključila je Černy Obrdalj.

Budući da univerzalnoga lijeka protiv gripe nema, kao što se ni virusne reakcije ne mogu spriječiti, tu prevencija ima glavnu ulogu.

Kako bi svi koji borave u prostorijama s većim brojem ljudi koliko-toliko preventivno djelovali, potrebno je, navode stručnjaci, izbjegavati dodirivanje stvari na kojima se skuplja najviše bacila, kao što su, primjerice, telefoni, radne površine, tipkovnice, računala, vrata…, a ako baš morate dodirivati neke od tih stvari, onda je svakako potrebno što češće prati ruke, pogotovo nakon dodirivanja nekih navedenih stvari.

Osim toga, potrebno je izbjegavati bolesne kolege koji bi inače, dok su bolesni, trebali izbjegavati dolazak na posao jer je to najbolji način kako bi se mogućnost zaraze svela na minimum. Primjerice, kada netko kihne, njegovi bacili putuju i po stotinu metara.

Često pranje ruku jedan je od najučinkovitijih načina čuvanja od zaraze.

Zbog rasta rafinerijskih cijena nafte i naftnih derivata, distributeri su najavili da je narednih dana neminovno poskupljenje goriva. Iako su inspektori pojačano kontrolisali poštivanje propisane marže i na benzinskim pumpama i u marketima i kažnjavali prekoračenja, većina vlasnika je zatražila sudsko odlučivanje. U konačnici, najveći ceh opet plaćaju građani.

U Udruženju potrošača "Zvono" očekuju nove talase poskupljenja roba i usluga, zbog novih tarifa električne energije. Sasvim sigurno će, kažu, uslijediti nakon uvećanih januarskih računa za struju, što će trgovci ponovo iskoristiti za lov u mutnom.

"Izgleda da te kazne nisu adekvatne jer, koliko vidimo, cijene u marketima nisu ni za fening skinute. Moraće država i vlade da preuzmu drastičnije mjere kada su u pitanju kontrole.“ smatra predsjednik Udruženja potrošača "Zvono" Jovan Vasilić.

U marketima u Republici Srpskoj inspektori su u 70 odsto slučajeva utvrdili nepravilnosti vezano za prekoračenje marži. Izrekli su 1,2 miliona maraka kazni.

Inspekcijski nalazi potvrđuju da su trgovci masovno zloupotrebljavali globalnu krizu i inflaciju. Koliko će kazni biti naplaćeno, zavisi od sudskih presuda.

"Subjektima koji se bave prometom nafte izrečeno je 2,2 miliona maraka kazni. Postupci se uglavnom vode pred sudovima. Imali smo slučajeva da su sudovi izricali uslovnu kaznu uz obrazloženje da nisu ranije činili prekršaje", kaže portparolka Inpektorata Republike Srpske Dušanka Nikolić.

Fokus federalnih inspektora u prošloj godini bila je kontrola propisane visine marži na osnovne životne namirnice, naftu i naftne derivate i pelet.

"Federalni i kantonalni inspektori su izvršili 5.099 inspekcijskih kontrola u kojima je zbog utvrđenih nepravilnosti izdato 1.448 prekršajnih naloga sa finansijskim teretom od 1,3 miliona maraka", navodi direktor Federalne uprave za inspekcijske poslove Anis Ajdinović.

Sindikalna potrošačka korpa u decembru prošle godine iznosila je 2.991 konvertibilnu marku. Za samo godinu dana porasla je za više od 900 maraka. Pokrivenost potrošačke korpe prosječnom platom je 38 odsto, minimalnom ni 20 odsto, što najbolje ilustruje standard građana u Bosni i Hercegovini.

(BHRT)

Nestašice konzumnih jaja u Bosni i Hercegovini nema, ali prema riječima naših sagovornika, da bi se zadovoljile potrebe domaćeg tržišta, izvoz iz bh. je trenutno u stagnaciji.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća "Agreks" iz Donjeg Žabara, rekao je za "Nezavisne novine" da u Bosni i Hercegovini trenutno ima dovoljno konzumnih jaja i da nema bojazni za nestašicu.

"Imali smo period u kojem se osjećala nestašica ovih proizvoda, što je uticalo na povećanje cijena", rekao je Miličić.

Prema njegovim riječima, proizvođači su imali probleme zbog teških uslova koje je prouzrokovala prvo pandemija, a zatim i sukob u Ukrajini.

"Suštinski problem u Evropi kada je u pitanju proizvodnja jaja jeste pojava ptičjeg gripa, koja je poharala mnoge proizvodnje u Evropi, ali srećom u Bosni i Hercegovini nije bilo takvih slučajeva", rekao je Maličić.

"Problem sa kojim se trenutno suočavamo jeste izvoz, koji je u posljednjih sedam do osam mjeseci veoma loš, skoro nikakav. Mi smo firma iz BiH koja jedina ima pristup evropskom tržištu kada je u pitanju izvoza jaja, a trenutno smo izvoz obustavili da bismo mogli da zadovoljimo naše tržište", rekao je Maličić, dodajući da su izvozne cijene bile dobre, ali da je prioritet domaće tržište.

"Snabdijevanje domaćeg tržišta neće biti ugroženo, ali ostaje da vidimo šta će se dešavati sa izvozom u narednom periodu", rekao je Maličić.

Dušan Koljibabić, direktor kompanije "Koka produkt" d.o.o. Ljubinje, rekao je za "Nezavisne novine" da su proizvođači konzumnih jaja godinama ukazivali na probleme koji bi se mogli desiti u domaćoj proizvodnji.

"Godinama smo ukazivali na neke devijacije na tržištu, odnosno na glavne probleme koje imamo u domaćoj proizvodnji. Nažalost, na ovakvu situaciju uticali su razni faktori, kako unutrašnji tako i regionalni", rekao je Koljibabić.

Prema njegovim riječima, svi proizvođači manje-više dijele iste probleme u vezi sa izvozom konzumnih jaja iz Bosne i Hercegovine.

"U cjelini gledano, svaka proizvodnja mora dobiti važnije mjesto u društvu, jer mi koji proizvodimo nismo dovoljno poštovani od ovog društva", rekao je Koljibabić.

Podsjećamo kako su "Nezavisne novine" ranije pisale, u decembru prethodne godine došlo je do poskupljenja konzumnih jaja u Bosni i Hercegovini.

Kako su tada kazali naši sagovornici, do poskupljenja je došlo zbog visokih cijena u Evropi, a koje su uticale na pojedine proizvode koji se koriste u proizvodnji, kao i zbog visokih cijena sirovina. Poskupljenje u decembru iznosilo je oko deset odsto.

Cijene piletine i proizvoda od piletine u narednom periodu ne bi se trebale mijenjati, što znači da neće doći ni do njihovog pojeftinjenja.

Ovo je rekao Edin Jabandžić, direktor kompanije “Madi” iz Tešnja i zamjenik predsjednika Koordinacije udruženja peradara živinara u BiH.

Podsjetimo, talas poskupljenja koji je zahvatio BiH zemlju doveo je i do viših cijena pilećeg mesa, pa je tako prošle godine kilogram fileta koštao čak 14 KM.

Niz problema

Ta cijena se simbolično snizila i danas varira od 11 do 13 KM po kilogramu. Ekonomski stručnjaci naglašavaju da se cijene nikad neće vratiti na prijašnje, tako da je teško da će pileći file koštati 8 KM do 9 KM po kilogramu, kao prije godinu.

Baš poput poljoprivrednika i mljekara, i peradari se bore za opstanak i nadaju pomoći države kako bi proizvodnja opstala. Jabandžić je istakao da su problemi s kojima se peradari susreću mnogobrojni.

"Mi imamo niz problema, prije svega tržište koje je dosta slobodno u odnosu na susjedne države, i problem je što smo zastali s radom na izvozu jaja jednodnevnih pilića na tržište EU. Takođe imamo problem neadekvatne količine proizvodnje žitarica u BiH. To su sve stvari koje muče peradarski sektor", naglasio je Jabandžić.

Analiza izvještaja

Osim pilećeg mesa, znatno su skuplja i jaja, pa je za školjku od 30 komada potrebno izdvojiti minimalno 11 KM.

Nebriga države za domaće proizvođače dovodi do toga da se farme zatvaraju i cijene idu u nebesa, a na kraju najviše ispaštaju građani BiH. U narednom periodu će biti provedena analiza iz koje će biti poznato koliko je farmi pilića ugašeno u 2022. godini, prenosi Dnevni Avaz.

"Čeka se analiza izvještaja iz prošle godine, nakon čega će se znati detalji o broju zatvorenih farmi", zaključio je Jabandžić.

Kongres u maju

Zakazan je 1. kongres peradara živinara, koji će biti održan od 10. do 12 maja u Banjojluci. "To će biti prilika da se prezentuju svi potencijali peradarske proizvodnje u BiH, da se pokaže na kojem je trenutno nivou peradarstvo i da se ukaže na sve probleme koji muče peradarski sektor", kazao je Jabandžić, piše Avaz.

Njemačka kompanija Muehlbauer, odnosno njena firma registrovana u Banjaluci, dobila je posao nabavke ličnih karata i vozačkih dozvola u našoj zemlji u naredne četiri godine.

Agencija za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka BiH izdvojila je preko 30 miliona KM, odnosno oko 35 miliona sa PDV-om za ovu nabavku.

Ugovor vrijedi u naredne četiri godine, odnosno do januara 2027.

Podsjetimo, ova kompanija će pored ličnih karata i vozačkih dozvola za 4,8 miliona KM do 2026. godine štampati i bh. pasoše.

Sporazum s najpovoljnijim ponuđačem u postupku javnih nabavki potpisan je 22. marta prošle godine čime je riješeno pitanje nabavke pasoških knjižica za građane BiH za koje je postojala realna opasnost da bi mogli ponovno ostati bez pasoških knjižica.

(akta.ba)

Iako se Europska unija suočava s nestašicom lijekova, iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH Feni su kazali da nestašica na području naše zemlje još uvijek nije evidentirana.

"Na teritoriji EU, prema informacijama kojima raspolažemo, nema analgoantipiretika i antibiotika, posebno u farmaceutskim oblicima koji su namijenjeni za pedijatrijsku populaciju, odnosno djecu. Međutim, naše tržište se opskrbljuje lijekovima domaćih proizvođača, ali i proizvođača iz država koje nisu članice EU", pojasnili su iz ove Agencije.

Preciznije, naše tržište nije ograničeno samo na proizvođače lijekova sa sjedištem u državama Europske unije.

"Nestašice lijekova naša agencija prati i informacije o istima su javno dostupne na našoj internet adresi. Uglavnom, za sada nema prijavljenih ili evidentiranih ozbiljnijih problema s dostupnošću lijekova na tržištu Bosne i Hercegovine", naglasili su.

Da je stanje s opskrbom na terenu uredno, ali da manjih defektura ima, Feni su kazali iz ljekarne Lupriv Pharm Mostar.

"Mi imamo urednu opskrbu lijekovima koje nam svakodnevno dostavljaju naši dobavljači. Pratimo stanje u EU, manjih defektura ima, što se inače i prije događalo u praksi. Ukoliko je trenutno neki lijek u defekturi, imamo zamjenske lijekove iste generike", dodali su.

Na kraju su ustvrdili kako su svjesni da se stvari posljednjih mjeseci mijenjaju jako brzo te da ne mogu sa sigurnošću reći što očekivati, ali su napomenuli da je stanje za sada stabilno.

(akta.ba)

Svijet se suočava s „plastičnom krizom“, a status quo nije opcija. Zagađenje plastikom ozbiljno je pitanje od globalne zabrinutosti koje zahtijeva hitan i međunarodni odgovor, koji uključuje sve relevantne aktere na različitim nivoima, upozoravaju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

Prema dostupnim podacima, u Bosni i Hercegovini se na godišnjem nivou proizvodi oko 150.000 tona plastičnog otpada, od toga se reciklira samo 2 posto, dok 98 posto završava na deponijama ili još gore, negdje u prirodi, gdje će ostati nekoliko stotina godina.

Opasnost mikroplastike

Stručni tim Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica u saradnji sa Kantonalnim ministarstvom za prostorno uređenje, promet i komunikaciju i zaštitu okoliša Zeničko- dobojskog kantona trenutno provodi Projekt „Uticaj plastike na zdravlje ljudi i okoliša“.

U sklopu projekta se radi istraživanje na temu upotrebe jednokratne plastike i pokušati približiti javnosti kako svako pojedinačno može doprinijeti smanjenju ovog globalnog problema.

Ljudi su izloženi velikom broju toksičnih hemikalija i mikroplastike udisanjem, gutanjem i direktnim kontaktom s kožom tokom čitavog životnog ciklusa plastike.

Prema WWF-u (Svjetski fond za prirodu), prosječna osoba bi mogla unijeti oko pet grama plastike svake sedmice.

Poznato je da se plastika može unijeti u tijelo kroz hranu i piće, a nedavne studije otkrile su mikroplastiku u ljudskoj krvi, plućima i placenti.  Plastika sadrži brojne hemijske aditive, od kojih je većina još uvijek nedovoljno istražena.

U međuvremenu, poznato je da su mnogi hemijski aditivi, za koje su dostupni naučni podaci, toksični. To uključuje hemikalije koje uzrokuju promjenu hormonske aktivnosti (tzv. endokrine poremećaje), koji su, između ostalog, povezani s neplodnošću, gojaznošću, dijabetesom, rakom prostate ili dojke.

Ostala zdravstvena stanja povezana s aditivima uključuju reproduktivno oštećenje, poremećaj rasta i kognitivnih sposobnosti te neurorazvojne poremećaje.

Globalni problem

Iako je uticaj plastike na zdravlje ljudi još uvijek prilično nova oblast istraživanja, dosadašnji naučni rezultati pokazuju da toksični hemijski aditivi i zagađivači koji se nalaze u plastici prijete ljudskom zdravlju na globalnoj razini, kažu u Institutu.

Uticaji na zdravlje primjećuju se duž čitavog lanca proizvodnje i upotrebe plastike od samih lokacija za proizvodnju plastike, koje predstavljaju posebnu opasnost za radnike izložene štetnim hemikalijama do zagađenja zraka pri spaljivanju plastičnog otpada te zagađenja vode i tla.

Konačno, plastika doprinosi brojnim zdravstvenim rizicima povezanim sa globalnim zagrijavanjem i ekstremnim vremenskim pojavama zbog klimatskih promjena.

Rješenje?

Očekuje se da će proizvodnja plastike 2025. godine dostići preko 600 miliona tona godišnje. Aktuelni sistemi reciklaže ne mogu se boriti s tolikim količinama otpada.

Historijski podaci pokazuju da je reciklirano samo deset posto od više od devet milijardi tona plastike proizvedene od 1950-ih godina. Reciklaža je samo mali dio rješavanja problema plastike.

U svijetu je aktuelan pokret „Zero Waste“ (Nulta stopa otpada), uspostavljen da bi se problem plastike počeo rješavati u samom korijenu.

To podrazumijeva pokušaje da se postepeno riješi problem otpada, i to ne spaljivanjem ili odlaganjem na deponije, već uspostavljanjem sistema koji ne stvaraju otpad.

To također podrazumijeva ukidanje jednokratne plastike i promoviranje alternativnih sistema distribucije i isporuke. Nije teško reći koje je najbolje rješenje - jednostavno nemojmo proizvoditi i koristiti toliko plastike, poručuju iz INZ-a.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Trend poskupljenja ne prestaje. Sve je skupo, kažu građani, a posebno su očita poskupljenja mlijeka i jaja. Voće i povrće građani iz Posavine kažu da odavno kupuju na komad. Da će cijene biti niže, stanovništvo više ne vjeruje.

Ne baš tako davno za 7 KM na tržnici u Orašju mogla su se kupiti gotovo tri sira, a danas tek jedan. Kupci kažu da su namirnice preskupe za naš standard, dok prodavači tvrde da su primorani dizati cijene proizvoda.

"Kupim ono što moram. Vrlo je teško opstati, ako nemaš još nešto dodatno ili neko da ti pomogne ili da nešto zasiješ, da imaš svoje pa da ne kupiš. Tako narod preživljava. Ko živi od penzije vrlo je teško", kaže Fikreta Čolić.

"Ovaj sir prije 6-7 godina prodavala sam za 1,5 KM i 2 KM, ali tada je žito bilo nekih 30 KM za goveda, a sada je nekih 80 KM. Prema tome, moramo da bismo se izborili i opstali. Moramo! Idemo spram standarda života", ističe Selma Ljučić, prodavačica iz Srebrenika.

Svjesni su svi da je inflacija zahvatila ne smo našu zemlju, nego i mnoge druge. Dodatan problem i zabrinutost se javlja jer se ne naziru dani kada će cijene krenuti padati.

"Ne vidim u narednom daljem periodu da će cijena ići vrlo lako dolje, jer i ovo stanje u Ukrajini, nabavka soje i druge sirovine. Mnogi kupci smatraju da smo digli nenormalnu cijenu, ali mi se tu balansiramo, nemamo neke velike zarade", navodi Marijan Vincetić, proizvođač jaja.

"Sve zavisi od zakona, od vlasti. Ne može ni država da opstane ako ljudi nemaju od čega da žive", kaže Anton Dominković, prodavač iz Orašja.

Svjesni su građani da su prodavači primorani podizati cijene i oni to razumiju, no njih brine što njihove muke ne razumiju oni koji bi trebali. Ne govori se ovdje o nekim luksuznim proizvodima, riječ je o osnovnim životnim namirnicama. Ako jedan umirovljenik sebi mora uskratiti sir i mlijeko zbog vrlo male mirovine, postavlja se onda pitanje gdje je tu ljudsko dostojanstvo?

(akta.ba)