Kantonalni štab civilne zaštite (KŠCZ) Zeničko-dobojskog kantona (ZDK), na sjednici kojom je, u svojstvu komandanta, predsjedavao ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Danijel Pašić, usvojio je prijedlog kandidata za dodjelu priznanja za 2023. godinu povodom 1. marta, Svjetskog dana civilne zaštite.

Priznanja "Zlatna značka", "Pismena zahvalnica" i "Pismena pohvala" dodjeljuju se na svečanoj sjednici KŠCZ-a pojedincima i kolektivima za naročito uspješan rad, djela i zasluge te doprinos izgradnji sistema zaštite i spašavanja ljudi i dobara, a na prijedlog općina u ovom kantonu te Kantonalne uprave civilne zaštite (KUCZ).

"Zlatna značka", najviše priznanje, bit će dodijeljena Kerimu Karaliću, policajcu Policijske stanice Kakanj, koji je 3. januara prošle godine spasio dvoje djece iz požara u kući u kakanjskom naselju Varda.

Pismenu zahvalnicu KŠCZ-a, na prijedlog općina, dobit će UG "Klub spasilaca GSS Kakanj" i volonteri Crvenog križa općine Kakanj, dok će Enidu Čauševiću iz Službe civilne zaštite Maglaj biti uručena pismena pohvala. KŠCZ će, također na prijedlog općina, predložiti Federalnom štabu civilne zaštite da dodijeli pismenu zahvalnicu UG "Klub spasilaca GSS Kakanj", a plaketu Edinu Smajloviću iz Visokog.

Na prijedlog KŠCZ-a, pismene zahvalnice će biti uručene članovima općinskih gorskih službi spašavanja, koji su učestvovali u akciji spašavanja stradalnika zemljotresa u Turskoj. Zahvalnice će dobiti 18 spasilaca - Almir Tabaković iz GSS Zenica, koji u akciji učestvuje sa psom Atosom, te njegove kolege iz zeničkog GSS-a Emir Hodžić, Faris Hinović, Alma Okanović, Denis Okanović, Sabir Patković, Samid Grahić i Spahija Tokalić, zatim pripadnici GSS Visoko Kenan Ćatović, Adin Šehović i Samra Džafić, spasioci GSS Zavidovići Amna Bajraktarević, Jasmin Ferhatović, Jasmina Omerbegović, Ljubo Čuščević i Samir Bešlija, te pripadnici GSS Kakanj Enes Kozlo i Sabit Avdispahić. Pismena zahvalnica će biti uručena i prethodnom komandantu KŠCZ-a i ministru u prethodnom sazivu Vlade Arnelu Isaku.

Direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Džavid Aličić informisao je članove KŠCZ-a da je u spasilačkoj akciji u Turskoj trenutno angažovano sedam spasilaca pripadnika Kantonalne službe za spašavanje s visina, koji su adekvatno opremljeni i s kojima su u svakodnevnom kontaktu.

-KUCZ apsolutno stoji na raspolaganju svim spasiocima, kako pripadnicima Kantonalne službe za spašavanje s visina tako i pripadnicima GSS-a, da im u skladu s našim materijalno-tehničkim mogućnostima i njihovim potrebama, olakšamo boravak i angažman u akciji spašavanja - rekao je Aličić.

Najavio je da se ove sedmice očekuje povratak prvih grupa spasilaca u BiH, naglasivši da će ZDK pratiti zahtjeve Turske i Sirije i ako bude potrebe slati nove spasioce.

KŠCZ je zadužio KUCZ da nastavi pratiti spasilačku misiju i pružati podršku u materijalno-tehničkim sredstvima te da se izrazi zahvalnost svim spasiocima koji su učestvovali u akciji.

- Ponosni smo na sve naše spasioce koji rade dobar posao i najmanje što možemo uraditi u ovom trenutku je da im odamo priznanje - rekao je ministar Pašić.

KŠCZ je usvojio program rada za ovu godinu kojim su definisane aktivnosti na operativnom rukovođenju sistemom spašavanja ljudi i materijalnih dobara, sa kalendarom vježbi KŠCZ-a i kantonalnih službi spašavanja.

Press služba ZDK

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Ahmet i Zahira Hujdur, porodica biznismena iz Jelaha kod Tešnja, dobitnik je ovogodišnjeg priznanja "Vakif godine" koje Muftijstvo zeničko dodjeljuje u okviru obilježavanja Dana vakifa i dana potpisivanja Vakufname Hadžije Mazića.

-  Cilj svakog čovjeka je traganje za srećom. Onaj čija sreća na dunjaluku bude postignuta uz Allahovo, dž.š., zadovoljstvo, postigao je vjerovatno i svoj ahiretski cilj. Nas je kao porodicu Gospodar na dunjaluku počastio mnogim stvarima, a svaki dan dovimo i tražimo od Allaha, dž.š., da nam omekša dušu i srce, pa da nam bude lahko odvojiti dijelove svog imetka zbog pomoći drugima. Naravno, to u većini slučajeva činimo kroz institucije Islamske zajednice, a uočavam i da nam se sve ono što smo udjeljivali višestruko vratilo - kazao je ovom prilikom Ahmed Hujdur.

Muftija zenički dr. Mevludin-ef. Dizdarević pojasnio je da je riječ o porodici koja već decenijama stalno pomaže Islamsku zajednicu i muslimane, ali i druge društvene skupine.

Za današnju svečanost kazao je kako je ona podsjećanje na vakuf Hajdara Bajrambašića (Hadžije Mazića), ali i iskazivanje zahvalnosti onim osobama koje doprinose Zajednici i muslimanima kroz uvakufljenje različitih sadržaja.

- Prostorije u kojima se nalazimo su vakuf Hadžije Mazića koji je 1940. godine uvakufio ovu kuću u emanet Islamskoj zajednici. Ona je, hvala Bogu, još uvijek vlasništvo Islamske zajednice, te služi islamu i muslimanima. Željeli smo osloviti važnost vakufa i vakifa za Islamsku zajednicu, ali i za razvoj islamske kulture i civilizacije općenito. Nemoguće je razumjeti i pojmiti islamsku kulturu i civilizaciju, razvoj duhovnosti, tradicije i svega onoga što je bitno u kulturi islama, Bosne i Bošnjaka bez vakufa - pojasnio je muftija Dizdarević.

Direktor Vakufske direkcije hafiz dr. Senaid Zajimović je podsjetio na kontinuitet obilježavanja Dana vakifa u Bosni i Hercegovini, ali i značaj vakufa za nastanak i urbanizaciju bosanskohercegovačkih gradova.

- Dan vakifa u Bosni i Hercegovini se obiljeđava još od 1935. godine. Tadašnji predstavnici Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini označili su taj datum kao znak sjećanja na velikog vakifa Gazi Husrev-bega, ali i ostale vakife. Te godine je napunjeno 400 godina od postojanja Gazi Husrev-begovog vakufa, a 17. februar je dan kada je Gazi Husrev-beg potpisao svoju drugu vakufnama - kazao je Zajimović. 

Na današnjoj svečanosti muftija Dizdarević uručio je i priznanja ostalim istaknutim vakifima iz medžlisa sa područja Muftijstva zeničkog - Suadu Jašareviću iz Zenice, Fadilu Bukviću iz Zavidovića, Neziru Suljakoviću iz Maglaja i Ekremu Tutniću iz Žepča. Dobitnici ovih priznanja Ibrahim Omerhodžić iz Doboja i Ajiša Draganović iz Teslića nisu bili u mogućnosti prisustvovati današnjoj svečanosti.

Vakufska direkcija posljednjih deset godina organizuje manifestaciju Dan vakifa u okviru koje se realizuju različite aktivnosti kojima se nastoji podsjetiti šira društvena javnost na ulogu i značaj vakufa i vakifa.

Tom prilikom se dodjeljuje plaketa za doprinos razvoju vakufa najistaknutijem vakifu u Bosni i Hercegovini, a Muftijstvo zeničko je prošle godine uvelo da i na svom području dodjeljuje plaketu najistaknutijem vakifu koji će ujedno biti i kandidat za najistaknutijeg vakifa na nivou Bosne i Hercegovine.

(Preporod.info)

Ni dva mjeseca nisu prošla od kako su u rad pušteni stacionarni radari, a u Policijskoj upravi Doboj su iznijeli alarmantne podatke o broju vozača koji su prekoračili brzinu.

"Od 19. decembra prošle godine, znači kada su proradili stacionarni radari na području Policijske uprave Doboj do 10. februara, znači nekih 50 dana evidentirano je ukupno 16.735 prekršaja prekoračenja brzine što predstavlja negdje oko 330 prekršaja dnevno u prosjeku", izjavio je Slobodan Radinković, načelnik Policijske uprave Doboj.

On je dodao da je najviše prekršaja u Doboju zabilježila kamera na magistralnom putu M17 u prigradskom naselju Bare.

"Negdje oko 4.894 i možda najalarmantniji podatak, na području Modriče neposredno pored osnovne škole u Ulici Vidovdanska, negdje oko 4.371 prekršaja neprilagođene brzine. Znači, to je i dalje broj jedan uzrok, najveći uzrok saobraćajnih nezgoda", naveo je Radinković.

Prostom računicom je moguće utvrditi da je na ove dvije lokacije zabilježeno gotovo 70 procenata svih slučajeva u kojima su vozači dali gas.

"Za Bare je očekivano jer tu se radi o putu koji je najfrekventniji na području Policijske uprave Doboj, koji povezuje i Tuzlanski i Zeničko-dobojski kanton, imamo i međunarodni prelaz Brod. Međutim, malo su nam iznenađujući podaci za Modriču, kažem vam opet u neposrednoj blizini, ispred osnovne škole se nalazi lokacija gdje je stacionarni radar, gdje je maltene taj broj prekršaja isti kao i ovdje na putu ovako frekventnom", kazao je Radinković.

On je dodao da je deset "crnih stubova" postavljeno na putevima koje pokriva PU Doboj.

"Dva još ne rade, to je u Ostružnji Donjoj i Božincima. Izvođač radova ima neke tehničke probleme, pa nadamo se da će i to brzo proraditi", poručio je načelnik dobojske policije.

(N.N.)

Kompanija Klas, kao jedna od vodećih prehrambenih kompanija, ovu godinu započinje osvajanjem još jednog tržišta, a riječ je o Kosovu.

Potpisom strateškog ugovora sa distributerskim kućama Prizren Commerce Group i ABI, Klas sa svojim konditorskim asortimanom (bosanski lokum, štrudlice, sve vrste rolata i keks Jaro) ulazi u sve markete na Kosovu. U trgovinama će se, pored ovih proizvoda, moći kupiti i dobro poznata Klas jufka.

– Kosovo, kao veoma mlado tržište, pokazalo je interes za naše proizvode i to nam govori da kvalitet koji mi nudimo godinama prepoznaju i novija tržišta. Cilj nam je u ovoj godini obuhvatiti sve zemlje bivše Jugoslavije i da se u njima do kraja 2023. godine mogu kupiti proizvodi iz našeg asortimama – ističe Dragan Vučić, izvršni direktor kompanije Klas.

Dok prve količine isporuke Klas proizvoda stižu na Kosovo, iz ove kompanije navode kako će proširiti izvozni asortiman prema ovom tržištu i da će građani Kosova uskoro moći kupiti i najpoznatije Klas brašno, saopćeno je iz AS Holdinga.

Pripadnici Federalne specijalizirane jedinice za spašavanje iz ruševina, USAR tim Federalne uprave civilne zaštite (FUCZ), i jučer su tragali za osobama koje su ostale pod ruševinama u Hatayu nakon katastrofalnog zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju.

Glasnogovornica FUCZ-a Majda Kovač kazala je Feni da su radili na razrušenoj višespratnici u naselju Sumerler. Tim je od jutarnjih sati radio na pretrazi ruševina, a bila su angažirana i dva potražna psa s vodičima.

Po njenim riječima, u popodnevnim satima okončani su radovi potrage za nestalim osobama, ali nažalost nije bilo pronađenih živih osoba. Na ovom zadatku su svi radovi potrage za nestalim osobama završeni.

Kovač kaže da je pretraga ruševina u centru grada također rađena sa dva tima koji su radili na pregledu i raščišćavanju ruševina. Timovi su pratili rad teških mašina koje vrše uklanjanje ruševina.

– U ruševinama je pronađeno i izvučeno šest mrtvih osoba – navela je ona.

Tim od 10 pripadnika FUCZ, koji je krenuo iz Sarajeva 13. februara, jučer je stigao u bazu operacija, sa dva vozila i priključio se ostatku tima.

Kovač napominje da brojni međunarodni spasilački timovi, koji su bili raspoređeni u Hatayu, polako odlaze iz grada ili se spremaju za odlazak, završavajući svoju misiju u Republici Turskoj.

– Pripadnici USAR tima FUCZ održali su nekoliko sastanaka i s predstavnicima AFAD-a sinoć i danas, te je dogovoreno da se još danas pruži podrška teškim mašinama u raščišćavanju ruševina na zgradi koja se nalazi u centru Hataya – kazala je Kovač.

Oni će i danas raditi na terenu, prateći rad teških mašina koje vrše uklanjanje ruševina.

– Žele da to vrijeme koje još ostaje iskoriste kako bi pomogli koliko mogu. Danas će se raditi čitav dan. Onda će se vratiti da pakuju opremu i sutra je planirano da 52 pripadnika FUCZ-a krenu iz Hataya za Sarajevo – navela je Kovač.

Federalna vlada je, na prijedlog Federalnog ministarstva prometa i komunikacija, donijela Odluku o kategorizaciji lokalnih cesta na području Tuzlanskog i Zeničko-dobojskog kantona u regionalne. Odlukom je obuhvaćeno šest dosadašnjih lokalnih cesta, u ukupnoj dužini od 66 kilometara.

Kako je obrazloženo, u skladu sa Uredbom o mjerilima i kriterijima za kategorisanje javnih cesta, ovom odlukom u regionalne ceste kategorišu se ceste koje povezuju sjedišta kantona s gradovima i općinama.

Jedna od njih je ulica od raskršća R-471 i M-4 - ul. Lukavačkih brigada - Crkva - ul. Bistaračka - Šići - spoj sa M-4, ukupne dužine 6,44 km, a kategorisana je u regionalnu cestu R-471

Lokalna cesta Par Selo (spoj sa M-17.1) - Pasci - Petrovice Donje - Ljubače Morančani (spoj sa M-18) - Suha (spoj sa R-455a), ukupne dužine 7,91 km, sada je regionalna cesta R-455b.

U regionalnu cestu sa oznakom R-455c kategorisana je lokalna cesta Ciljuge (spoj sa R-455a) - Dubrave Donje (spoj sa M-17.1), ukupne dužine 4,42 km, a u regionalnu cestu R-460 lokalna cesta Vučkovci (spoj sa M-l.9 i R-460) - Hrgovi Donji (spoj sa M-l.8), ukupne dužine 2,86 km.

Lokalna cesta Kladanj - Brateljevići - Milankovići - spoj sa R-467, ukupne dužine 21 km, sada je regionalna cestu R-467a, a lokalna cesta Čubrić (spoj sa R-471) - Banovići Selo - Pribitkovići - Seona - Orahovica - Babice - spoj sa R-471, ukupne dužine 23,37 km, postala je regionalna cesta R-471a.

Za realizaciju ove odluke zaduženi su Ministarstvo trgovine, turizma i saobraćaja Tuzlanskog kantona i JU Direkcija regionalnih cesta TK, Ministarstvo za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Zeničko-dobojskog kantona i Kantonalna direkcija za ceste ZDK, kao i gradovi Tuzla, Lukavac, Živinice i Gradačac, te općine Kladanj, Olovo i Banovići.

Održavanje, zaštita, rekonstrukcija, izgradnja i obnova ovih cesta vršit će se u skladu sa godišnjim planovima i programima koje donose JU Direkcija za ceste TK i Kantonalna direkcija za ceste ZDK, uz saglasnost kantonalnih vlada.

Nakon preuzimanja novih regionalnih cesta na upravljanje od JU Direkcije regionalnih cesta TK i Kantonalne direkcije za ceste ZDK, a s ciljem kontinuiranog redovnog održavanja, one će biti pridodane LOT-ovima u koje su kategorisane regionalne ceste na tom području.

Zemljotres jačine 5,2 po Richterovoj skali jutros nešto prije 11 sati potresao je hrvatsko tlo na Krku, a epicentar potresa bio je u gradu Crikvenica.

Na osnovu podataka Evropskog mediteranskog seizmosloškog centra (EMSC), zemljotres magnitude osjetio se 14 km od grada Crikvenica, na otoku Krk, a potres se osjetio u 10:47 sati.

Turski ministar vanjskih poslova Mevlut Cavusoglu u srijedu se zahvalio međunarodnoj zajednici za podršku njegovoj zemlji nakon prošlosedmičnog razornog potresa. Cavusoglu je izjavio da je 76 zemalja poslalo timove za potragu i spasavanje kako bi pomogli turskom osoblju u pretraživanju srušenih zgrada. Dvanaest stranih timova vratilo se u svoje zemlje nakon što su obavili svoje misije, kazao je.

– Naravno, nije sve savršeno. Bilo je nedostataka, nedostataka u koordinaciji u početku, ali je za kratko vrijeme uspostavljen sistem – kazao je Cavusoglu o reagovanju u vanrednim situacijama.

Ministar je rekao da je 36.000 šatora stiglo u Tursku iz inostranstva kako bi pomogli da se smjeste deseci hiljada ljudi koji su ostali bez krova nad glavom i da je još 51.000 na putu, skupa s transportnim kontejnerima koje je Katar koristio za smještaj navijača tokom prošlogodišnjeg Svjetskog nogometnog prvenstva.

Cavusoglu je rekao da njegova vlada također radi na tome da osigura da se “hitne stambene potrebe” podmire lokalnom proizvodnjom šatora i kontejnera koji će se koristiti za privremeno sklonište.

Pomoć također stiže i od etničkih Grka s Kipra koji su skoro pola stoljeća uvučeni u spor sa Turskom.

Britanski vojnici koji su služili u mirovnim snagama Ujedinjenih nacija na Kipru pomogli su u prenošenju pomoći koju su donirali kiparski Grci na jugu etnički podijeljene otočne države.

Odatle se očekuje da bude odvedena u Tursku radi distribucije žrtvama potresa, prenosi AP.

Početkom godine počeli su radovi na sjevernoj poddionici koridora 5C od Putnikovog brda kod Doboja do Medakova u općini Tešanj.

Na dionici dugoj 8,5 kilometara, bit će, između ostalog, izgrađeno sedam mostova i dvije petlje u što će biti investirano 143 miliona eura uglavnom kreditnih sredstava EBRD-a. Već su se javili i prvi nesporazumi s lokalnim stanovništvom zbog čega su tešanjski privrednici organizirali prijem za sve aktere uključene za ovaj kraj historijskom infrastrukturnom projektu.

Za ovaj dio Bosne i Hercegovine početak radova na izgradnji prvih kilometara autoputa predstavlja historijski događaj. Iako mehanizacija još nije mobilisana u punom kapacitetu, dolazak teških mašina koje koriste lokalnu putnu infrastrukturu uznemirilo je lokalno stanovništvo u Doboj-Jugu i povratničkim naseljima kod Doboja. U namjeri da doprinesu boljem razumijevanju u jednoj tešanjskoj kompaniji su priredili prijem dobrodošlice za više od 300 aktera angažiranih na gradilištu autoputa.

"Ako ima nekih nejasnoća, da pokušamo to riješiti na ovaj način, kako se stvari ne bi dalje komplicirale. I jako je važno da ti odnosi sada budu pravilno postavljeni kako bismo imali što manje nesporazuma", kazao je Izudin Ahmetlić, privrednik iz Tešnja.

"Probleme ćemo rješavati dogovorom i ovo je prilika da se o tome porazgovara i da nastojimo riješiti probleme koji eventualno budu bili", navodi načelnik Općine Doboj jug Mirnes Tukić.

"Neće uvijek biti jednostavno. Pred nama je vrijeme u kojem ćemo morati biti strpljivi i obazrivi i razumjeti ukupnu situaciju. Vjerujem da ćemo uspješno proći kroz to", istakao je Suad Huskić, načelnik Općine Tešanj.

Nakon spoja sa tunelom Putnikovo brdo, bit će izgrađeno i sedam mostova, jedan vještački tunel, upravljački centar, dvije petlje, a bit će uređene obale Usore i Tešanjke kao i dislokacija dijela magistralnog puta M-4 Doboj - Banja Luka.

"Upravo se radi na probijanju tih cesta i cijeli koncept je da što manje koristimo postojeću infrastrukturu, da je što manje uništavamo. A nekih šteta će morati biti. Naravno to će se sve do kraja projekte popraviti i vratiti u stanje koje je bolje od onoga koje smo zatekli", poručio je Jasmin Bučo, direktor firme izvođača radova.

Radovi na izgradnji ove dionice trebali bi biti završeni za dvije godine. U izgradnju 8,5 kilometara autoputa bit će investirano 143 miliona eura, uglavnom kreditnih sredstava Evropske banke za obnovu i razvoj.

"Imajući u vidu da su već u izradi dionice od Zenice sjever do Poprikuše i da je njihov kraj planiran za 2025. vidimo da će u 2026. godini Tešanj biti otvoren i prema sjeveru i prema jugu", naglasio je savjetnik direktora JP Autoceste FBiH Amir Fejzić.

U „Autocestama“ FBiH ističu kako bi projekt izgradnje autoputa na trasi panevropsokog koridora Vc kroz BiH trebao biti završen 2028. godine.

(federalna.ba)