Disciplinski komitet FIFA-e kaznila je Nogometni savez Bosne i Hercegovine zbog nesportskog ponašanja navijača naše reprezentacije na posljednje dvije utakmice protiv Belgije i Estonije. –

Krovna kuća bh. fudbala kažnjena je sa 7.500 švicarskih franaka zbog nesportskog ponašanja navijača na utakmici protiv Belgije na Grbavici, odiganoj 7. oktobra ove godine. Također, N/FS BiH kažnjen je i zbog ponašanja navijača u Talinu protiv Estonije, 10. oktobra, sa 40 hiljada švicarskih franaka.

Navedeno je da su moguće i oštrije kazne za krovnu kuću bh. fudbala ukoliko se ovakvi ili slični prekršaji ponove.

Zvanični podaci kažu da je na području Federacije BiH postavljen 71 stacionirani radar koji svakodnevno bilježi prekoračenja brzine koja naprave nesavjesni vozači. Najviše stacioniranih radara ima na području Unsko-sanskog kantona, čak 22, dok ih je najmanje na području Posavskog kantona gdje je smješten samo jedan stacionirani radar u Orašju.

U ovaj broj nisu uračunati mobilni radari koji svakodnevno, uz najavu, bilježe prekršaje na različitim mjestima. Za Republiku Srpsku nema podataka o stacioniranim radarima, ali kako ističu iz MUP-a RS koriste veliki broj mobilnih radara.
Kako ističu iz MUP-ova oba entiteta, cilj radara je da vozači smanje brzinu i prilagode vožnju ograničenju brzine, što u većini i uspijeva. Također, ističu kako je evidentan i smanjen broj nesreća na dionicama gdje su stacionirani radari. Ipak, u dijelovima gdje se radari pojave nenajavljeno, bilježe se različiti prekršaji.
U Binježevu kod Sarajeva najviše prekršaja

U Kantonu Sarajevo postoji devet stacioniranih radara.

“Postavljanje radara na području KS znatno utječe na smanjenje činjenja prekršaja, kao i broja saobraćajnih nezgoda, što je evidentno i na osnovu statističkih pokazatelja. Daleko najveći broj prekršaja je zabilježen na magistralnog putu M-17 u mjestu Binježevo, općina Hadžići. Radari se postavljaju na lokacijama, na kojima je evidentiran veći broj prekršaja i saobraćajnih nezgoda”, kazali su nam iz Odjeljenja za odnose sa javnošću MUP-a KS.

Nabavka jednog radarskog uređaja, sa pratećom opremom, košta minimalno 40.000 KM, a MUP KS je u “Elaboratu o proširenju stacionarnih radarskih uređaja u KS” planirao nabavku još šest ovakvih uređaja i 17 kućišta koji bi bili postavljeni na utvrđenim lokalitetima s ciljem, kako preventivnog, tako i represivnog djelovanja na vozače koji upravljajući vozilima čine prekršaje prekoračenja dozvoljene brzine.

“S tim u vezi, od mjeseca oktobra 2016. godine do danas izvršena je nabavka tri nova stacionarna radara koja su postavljena u postojeća kućišta na području KS, te trenutno MUP KS raspolaže sa osam stacionarnih radara sa devet kućišta, te četiri mobilna radara”, kazali su nam iz MUP-a KS.

Kanton Sarajevo:
Ulica Zmaja od Bosne, “Kampus”
Ulica Zmaja od Bosne, kod ekonomske škole
Ulica Džemala Bijedića, ispod Stupske petlje
Bulevar Meše Selimovića, kod RTV doma
M-17 Binježevo
A-1 Visoko-Sarajevo, Malešići
Bulevar Meše Selimovića, Otoka
Ulica Kurta Schorka, Dobrinja
U USK “divljaju” vozači sa stranim tablicama

U Unsko-sanskom kantonu postoje 22 stacionirana radara, što i ne čudi jer su glavna ruta za strance i turiste iz regije. Upravo su stranci i najčešći prekršitelji. Prema službenim podacima koje je Klix.ba ranije dobio u MUP-u USK, radarski sistemi u 2016. godini registrovali su 145.183 prekršaja prekoračenja brzine. Od tog broja, čak 109.388 prekršaja (75 posto) počinili su vozači sa stranim tablicama.

Veliki broj prekršaja počinjen je na relaciji od Bihaća prema Jajcu.

USK
M-4.2 Velika Kladuša (ul. Ibrahima Mržljaka-kod škole, u naselju Polje)
M-4.2 Cazin (Huremagići-kod BP “Euro Jet”)
M-4.2 Cazin (Kličić-kod supermarketa “Alinea”)
M-4.2 Cazin (Ćuprija-kod BP “Ina”)
M-4.2 Cazin (Ostrožac, kod škole)
M-4.2 Bihać, ulica Dr.Irfana Ljubljankića
M-5 Bihać, ulica Jablanska
M-5 Bihać, naselje Jasika (kod restorana “Stari mlin”)
M-5 Ulica Hasan paše Predojevića, kod BP “Petrol Prođić
M-5 Ulica Bedem, kod autobuskog stajališta
M-5 Naselje Ripač, kod BP Energopetrol
M-5 Bosanski Petrovac, kod BP Energopetrol
M-5 Ključ, kod BP “Čavkunović”
M-5 U naselju Pudin Han
M-5 U naselju Velečevo
M-14 Bihać, ulica Jablanska, kod marketa “Neli”
M-14 Bihać, u naselju Kostela
M-14 Bosanska Krupa, u naselju Ljusina
M-14 Bosanska Krupa, u ulici Bihaćka
M-14 Bosanska Krupa, u ulici Radnička
M-15 Sanski Most, naselje Podbriježje, kod restorana “La Mirage”
M-15 Sanski Most, u naselju Tomina, kod TC “Jasi Komerc”…
Problem naplate kazni

U Tuzlanskom kantonu i dalje je stacioniran samo jedan radar (M-4 Raskrsnica Obala Zmaja od Bosne i Musala), kao i na području Posavskog kantona (M-1.8 Orašje – kod tržnog centra “Bingo”).

“Stacionarni radar koji je postavljen na magistralnoj cesti M 1.8 u Orašju bilježi najveći broj prekršaja prekoračenja dopuštene brzine kretanja u naseljenom mjestu. Broj prekršaja je doista najviše zabilježen na istoj cesti kojom se najčešće kreću strani državljani pa postoji veliki problem naplate kazni za počinjene prekršaje”, rekao nam je Josip Dominković, glasnogovornik MUP-a PK.

Šest radara u ZDK

Na području Zeničko-dobojskog kantona ima šest ovakvih radara. I u ovom kantonu su skoro duplo više prekoračenja brzine napravili strani vozači nego domaći. Stacionarni radari instalirani na magistralnim putevima na području ZDK su u 2016. godini evidentirali ukupno 17.414 prekršaja koje su počinili vozači vozila sa bh. registarskim tablama, dok su 32.227 prekršaja počinili vozači vozila stranih registarskih oznaka.

ZDK
M-17 Donja Vraca (općina Zenica)
M-17 Brankovići (općina Žepče)
M-17 Misurići (općina Maglaj)
M-17 Šije (općina Tešanj)
M-17 Pečuj (općina Zenica)
M-4 Žabljak (općina Usora)
Stranci i državljani susjednih zemalja najčešće koriste ceste u Zapadnohercegovačkom kantonu gdje ima 12 stacioniranih radara.

ZHK
M-6 Sovići, zaseok Lukavci (općina Grude)
M-6 Ulica dr.Franje Tuđmana, Grude
M-6 Prispa, Grude
M-6 Klobuk, skretanje za osnovnu školu
M-6 Vitina, pored osnovne škole
M-6 Donji Radišići (pored autopraonice “Medić”)
M-6 Studenci, pored osnovne škole
M-6.1 Dobrič, općina Široki Brijeg
M-6.1 Rastovača, općina Posušje
M-6.1 Kočerin, kod osnovne škole
M-6.1 Trn, kod mosta na rijeci Ugrovači
M-6.1 Knešpolje, kod svadbenog salona “Sunce”
U Hercegovačko-neretvanskom kantonu postoje samo dva stacionirana radara u Mostaru (Ulica Kralja Tomislava i NGM), kao i u BPK gdje su dva radara smještena u Goraždu (M-20 kod Donjeg mosta i ulica 31. Drinske brigade). Međutim, veliki je broj mobilnih radara koji su smješteni nakon skoro svakog tunela.

Na području Brčko distrikta postoje četiri u gradu Brčko.

Brčko-Lončari, ulica Dejtonska
Brčko-Bijeljina, ulica Bijeljinska
Brčko-Čelić, ulica Nikole Tesle
Brčko-Cerik, “Malezijski put”
Mobilni radari u RS-u

U Republici Srpskoj praksa je da se koriste mobilni radari. Kako su nam rekli iz Odjeljenja za odnose s javnošću, tokom proteklog mjeseca MUPRS je proveo 14-dnevnu akciju pojačane kontrole u saobraćaju i zbog neprilagođene brzine sankcionisano je 9.160 vozača od 14.930 koliko ih je kontrolisano. Najviše ih je vozilo 10 do 20 kilometara na sat preko dozvoljene brzine (76,35 posto), dok ih je 5,64 posto vozilo 30 kilometara na sat preko propisane brzine. Ukupno je izdat 12.121 prekršajni nalog.

Demokratski gradonačelnik New Yorka Bill de Blasio ponovno je, s velikim brojem glasova, izabran za drugi četverogodišnji mandat, a demokratski kandidat za guvernersku dužnost u Virginiji Ralph Northam pobijedio je u utorak republikanskog suparnika Eda Gillespieja, koji je imao podršku Donalda Trumpa i čija je kampanja bila obilježena populizmom i nacionalizmom, pišu američki mediji.

De Blasio, koji se predstavlja kao zaštitnik Njujorčana od politike Donalda Trumpa, nadmoćno je pobijedio sa 64,7 posto glasova, a njegova republikanska suparnica Nicole Malliotakis osvojila je 29,5 posto nakon prebrojavanja 83 posto listića u najvećem američkom gradu.

Napad na Trumpa
Oštro je napadao Trumpa zbog mjera prema imigrantima, muslimanima i ilegalnim useljenicima, prenosi Hina.

Malliotakis je kritizirala De Blasia zbog toga što nije htio sarađivati sa saveznim službama u potrazi za osobama bez ličnih dokumenata.

U drugoj saveznoj državi, New Jerseyju, demokratski kandidat Phil Murphy lako je pobijedio te će zamijeniti republikanskog guvernera na odlasku Chrisa Christieja, koji je dugo bio Trumpov blizak saveznik.

Po rezultatima nakon obrade 60 posto glasačkih listića, Northam je osvojio gotovo 52 posto glasova, a republikanac 47 posto.

Skretanje udesno
Gillespie se na terenu nije javno pokazivao sa stanarom Bijele kuće, ali je taj čelnik Republikanske stranke, kojom je predsjedao, skrenuo udesno postavivši u središte svojih govora temu ilegalnog useljavanja, kriminala i konfederacijskih spomenika.

Predsjednik ga je podržavao porukama, ali nije išao na teren.

No, zato su demokrati od izbora napravili pitanje časti, tačno godinu nakon poraza Hillary Clinton. Bivši predsjednik Barack Obama lično se uključio u kampanju.

"Strah, podjele i mržnja neće proći", komentirao je demokratski guverner na odlasku Terry McAuliffe u utorak uoči objave rezultata.

Guverner vrši izvršnu vlast u američkim saveznim državama i ima ovlasti na ekonomskom, poreznom i prosvjetnom polju te u policiji. Odobrava zakone koje glasanjem donosi lokalni parlament.

(Al Jazeera)

Učinkovitost vakcine protiv gripe prošle je godine bila ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto vakcinisanih pacijenata, ustanovili su naučnici koji rade na razvoju novih tehnika njene proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Ograničena učinkovitost objašnjava se mutacijom soja H3N2, dominantnog u sezoni gripe 2016. godine, objasnili su virolozi čije je istraživanje objavljeno u stručnom časopisu američke akademije nauka Proceedings of the National Academy of Sciences, javlja Hina.

Vakcina za sezonu 2017./2018. slično je prošlogodišnjem, što je pretpostavka za "tešku sezonu, ukoliko bude ponovno dominantan virus tipa H3N2", objasnio je Scott Hensley, profesor Medicinskog fakulteta Perelman Univerziteta u Pennsylvaniji i glavni autor istraživanja, koji uprkos svemu preporučuje vakcinaciju.

Vakcina iz 2016. je bila poboljšana, na način da joj je dodana nova verzija tog mutirajućeg proteina, ali bez većeg uspjeha, objasnio je.

Ograničena učinkovitost
Sezonska vakcina protiv gripe proizvodi se od visoko pročišćenih virusa koji se uzgajaju u jajima, a kasnije se deaktiviraju. U pravilu sadrži tri virusna soja, najčešće dva tipa A i jedan tip B, a to su tipovi virusa koji najčešće kruže u predsezoni epidemije gripe.

Učinkovitost vakcine protiv gripe prošle godine bila je ograničena te je zaštitila samo 20 do 30 posto vakcinisanih pacijenata, ustanovili su naučnici koji rade na razvoju novih tehnika njegove proizvodnje u kojoj ne koriste kokošja jaja.

Manji dio vakcine proizvodi se iz ćelijskih kultura koje su brže i fleksibilnije.

Sastav vakcine određuje Svjetska zdravstvena organizacija na temelju praćenja kretanja i promjena virusa.

Vakcina protiv gripe prvi je put proizvedena 1931. na oplođenim kokošjim jajima, a prvi put primijenjena na američkim vojnicima 1940. tokom priprema za Drugi svjetski rat. Vrlo je brzo postalo jasno da njegova primjena utiče na smanjenje smrtnosti i na smanjenje broja oboljelih od gripe.

Hensley i njegov tim naučnika ustanovili su da se mutirajući protein virusa H3N2 teško razvija u oplođenim kokošijim jajima.

Došli su i do zaključka da antitijela koja su se razvila kod kuna - životinjske vrste na kojoj se obavljaju eksperimenti za vakcinu protiv gripe - i kod ljudi, izložena virusu proizvedenom u oplođenim jajima, teško neutralizuju virus H3N2.

Antigeni virusa iz drugih sistema
Ali antitijela novog mutirajućeg proteina proizvedena u ćelijskoj kulturi bila su puno učinkovitija, izjavio je Hensley, pojasnivši da je antigen molekula koja potiče stvaranje antitijela, odnosno imunu reakciju.

"Naša iskustva upućuju na to da su antigeni virusa gripe koji se uzgoje u drugim sistemima, a ne radi se o kokošjim jajima, vjerovatno pogodniji za poticanje imune reakcije u organizmu, jer proizvode antitijela koja neutralizuju dominantan virus gripe A, podtip koji je u cirkulaciji", objasnio je Hensley.

"Trebali bismo uložiti u nove tehnologije koje će nam omogućiti povećanje proizvodnje vakcine protiv gripe koje ne zavisi od kokošijih jaja. No iščekujući taj dan, savjetujem svima vakcinaciju protiv gripe svake godine, jer je i ograničena zaštita od podtipa H3N2 bolja nego nikakva", istaknuo je naučnik.

(Al Jazeera)

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme sa kišom ili lokalnim pljuskovima u većini područja. U Hercegovini je moguća i grmljavina. Vjetar slab na sjeveru Bosne sjeverni i sjeverozapadni, a u ostatku zemlje jugoistočni. Dnevne temperatura od 10 do 16°C. 

U četvrtak 09.11.2017., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Kiša ili lokalni pljuskovi se očekuju na sjeveru i zapadu Hercegovine. U Bosni padavine prije podne, lokalno, na zapadu i sjeverozapadu Bosne, a poslije podne ili u večernjim satima i u centralnim, sjevernim i istočnim područjima. Vjetar slab na sjeveru Bosne sjeverni i sjeveroistočni, a u ostatku zemlje južni i jugoistočni. Jutarnje temperature od 2 do 7, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 10 do 15, na jugu do 17 °C.

U petak 10.11.2017., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. U večernjim satima kiša je moguća u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 9 do 14, na jugu od 13 do 17 °C.

U subotu 11.11.2017., pretežno oblačno vrijeme. Kiša se očekuje u Hercegovini, centralnim, istočnim i jugozapadnim područjima Bosne. Jutarnje temperature od 1 do 7, na jugu od 7 do 11, a dnevne od 9 do 16 °C.

U nedjelju 12.11.2017., pretežno oblačno vrijeme sa kišom, uglavnom, poslije podne i u večernjim satima. Na istoku i sjeveroistoku Bosne bez padavina. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 9 do 16, na jugu do 18 °C.

Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada, kaže načelnik općine Tešanj.

Prema najnovijim podacima Federalnog zavoda za statistiku objavljenim 1. novembra u redovnom mjesečnom biltenu, općina Tešanj dostigla je zaključno sa osmim mjesecom tekuće godine broj od 12.003 zaposlenih. Ovo je prvi put u historiji ove općine, jer su 1991. godine imali manje od 7.000 zaposlenih.

- Prije tačno pet godina, 2012, broj zaposlenih na teritoriji općine Tešanj bio je 9.001. Sada je ovaj broj veći za 3.002 zaposlena, tj. veći je za 33 posto. Ovo je rezultat kontinuiteta politike razvoja koju u Tešnju provodimo u posljednjih 20 i više godina, zajedno sa investitorima, domaćim i stranim, nosiocima privatne inicijative, kao i svim građanima naše općine u kreiranju povoljnog poslovnog ambijenta. Ipak, smatram da ne možemo biti u potpunosti zadovoljni rezultatima iz dva razloga. Lokalne sredine koje u BiH više rade i zapošljavaju, i iz kojih se uplaćuje više u budžete na višim razinama vlasti, dobijaju manje natrag u lokalni budžet. Tako je i sa općinom Tešanj, budžet Općine nije rastao brzinom otvaranja novih radnih mjesta, rastom izvoza i investicija zbog pogrešne poreske politike. I drugo, volio bih da smo dostigli i veći prosjek plaća. Nažalost, administrativni centri i javni sektor u ovoj državi troše i imaju mnogo više od onih koji rade u proizvodnji. U tom smislu smatram da bi svi zajedno trebali osmisliti politike i strategije koje bi povećale našu ukupnu konkurentnost, ali i socijalnu osjetljivost u nastojanju da se podigne standard građana, kazao je Suad Huskić, načelnik općine Tešanj.

Lokalni razvoj je pokretač regionalnog razvoja, i napretka na višim nivoima države. U posljednje dvije decenije Tešanj je primjer uspješnog lokalnog razvoja, smatra on te dodaje:

- Došlo je vrijeme da se neke prepreke daljem razvoju lokalnih zajednica, a koje su ugrađene u poreski sistem promijene. Tamo gdje se kreira nova vrijednost, tu građani trebaju osjetiti rezultate svoga rada u onoj mjeri u kojoj im to pripada. Ovakav pristup bi pomogao cijeloj Bosni i Hercegovini, ubrzanim razvojem, većom odgovornošću svih, smanjenjem određenih neprirodnih privilegija, i na druge načine.

(ALEMA PENDEK/OSLOBOĐENJE)

U Tešnju je jučer ozvaničen početak radova na izgradnji prve zgrade socijalnog stanovanja, a koja se gradi u sklopu projekta Zatvaranja kolektivnih centara - CEB II. Korisnici projekta će biti osobe koje danas žive u kolektivnim centrima, a koje su raseljene, povratnici ili druge socijalno ugrožene osobe.

Riječ je o izgradnji zgrade za smještaj 65 osoba u 21 stan na lokalitetu Medakovo, koja, prema planu treba biti okončana u roku od 360 kalendarskih dana.

Ukupna vrijednost Projekta je oko 1.050.000 KM, od čega je učešće Općine Tešanj oko 180.000 KM (vrijednosti zemljišta, projektovanja, komunalne infrastrukture i nadzora), dok vrijednost radova iznosi 883.807 KM.

U Tešnju je 1992. godine, dakle, prije 25 godina boravilo 30.000 izbjeglica pretežno iz Doboja, Teslića, Dervente i okolnih općina. Drago mi je da smo danas u situaciji da ćemo ovim projektom završiti rješavanje smještaja raseljenim osobama i na ovaj način im vratiti dostojanstvo.

Istovremeno, uklanjanjem izbjegličkog naselja koje je smješteno u Poslovnoj zoni Bukva, u Tešnju će doći do novih lokacija za investiranje, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Zvaničnom početku radova u Tešnju su prisustvovali koordinator projekta Zatvaranja kolektivnih centara – CEB II u ime Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Edina Imamović, Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić, Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK Nurđehan Šahinović i Direktor Fonda za povratak BiH Nebojša Švraka.

U ovoj godini planiran je početak izgradnje ili rekonstrukcija ukupno 11 zgrada socijalnog stanovanja sa cca 450 stambenih jedinica.

Projekat CEB II provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice putem nadležnih entitetskih ministarstava, organa lokalnih vlasti i resornih kantonalnih ministarstava/uprava u FBiH i UNHCR-a.

Projekt CEB II se provodi u 45 gradova i općina u BiH zahvaljujući kreditnim sredstvima Razvojne banke Vijeća Evrope namjenjenim za zatvaranje 121 kolektivnog centra u kojima danas živi više od 7.200 građana BiH. Planirana je izgradnja 2.611 stanova neprofitnog socijalnog stanovanja u 82 zgrade i objekta.

Jedan od najomiljenijih Bosanaca u regionu Enis Bešlagić već se neko vrijeme odmara od glume, a svjetla reflektora zamijenio je zanimanjem poduzetnika, piše Dnevnik.hr.

– Kod mene je mala medijska pauza, nekad ne treba ni pristajati sve raditi. Sa strane imam nekih privatnih poslova jer se ne može baš od glume živjeti tako da čovjek nađe svoje izvore primanja. Imamo uvoz i izvoz i proizvodnju čokolada koje su jako popularne u Bosni i Hercegovini i u regiji, rekao je Enis.

Na pitanje kako je biti poduzetnik Bešlagić odgovara:

– Čovjek misli da nema prostora, ali uvijek ima dovoljno prostora da se može raditi. Kod nas ljudi ne vjeruju u rad, misle da je rad uvijek negdje vani i da će im tamo biti bolje.

Bh. malinari ove godine su javno izražavali nezadovoljstvo zbog, po njima, niske otkupne cijene njihovog proizvoda.

“U toku ove godine suočili smo se sa problemom u malinarstvu. Takve probleme imali smo dijelom i u prošloj godini, kada je kod otkupljivača malina u hladnjačama ostalo oko 7.500 tona maline, jer je došlo do poremećaja na tržištu i ta malina je ostala iz 2016. godine. Ove godine poremećaji ponude i potražnje doveli su do toga da je cijena maline bila ispod one koju su očekivali naši malinari. Trend rasta intenzivne proizvodnje maline, koja je perspektivna priča za BiH, dovela je do toga da ste imali situaciju da su ljudi sadili šta su htjeli, radili kako su htjeli. Niko se nije konsultovao puno i tražio savjete po pitanju ove proizvodnje. Kada se desi problem, onda se on ispostavi nadležnim organima“, kazao je Dedić i dodao:

“Tokom jula ove godine formirao sam Radnu grupu od članova akademske zajednice, proizvođača, otkupljivača i ljudi iz ministarstva kako bi sagledali kompletno stanje i mogli sistemski pristupiti rješavanju ovih problema. Često ta kratkoročna rješenja nisu dobra za dugoročni opstanak ove proizvodnje za šta smo svi zainteresirani. Trenutno u Federaciji BiH od kantona do kantona imate različite poticajne mjere kada je u pitanju malina. Pored toga, sistem savjetodavstva ne funkcioniše, treći problem je da se naši poljoprivrednici teško odlučuju na udruživanje kako bi jedinstveno djelovali.“

Naglasio je da se za sljedeću godinu moraju harmonizirati poticajne mjere za oblast proizvodnje malina. Dodao je i da je veoma korisno što Udruženje malinara trenutno održava sastanke u svim kantonima, kako bi se susreli s problemima i pronašli rješenja da im se ponavljaju iste greške.

“Međutim, u poljoprivredi je tako. Prošle godine smo imali problem s kornišonima, a ove godine je svaka kila kornišona otkupljena i to po dobrim cijenama. Najbitnije je za sve nas da imamo sistemsko rješenje, jer kako god postajemo bitan faktor, jer smo u svijetu 11. ili 12. u proizvodnji maline, tako postajemo i nečija konkurencija. Tako da bilo šta da se pojavi, kao na primjer neka zaraza, odmah će doći neko da to ispita, kao što su radili za izvoz mlijeka. U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu na način da se zna koji sadni materijal, koja sredstva se mogu koristiti, kako i na koji način od sadnje do plasmana čitav lanac vrijednosti da bude pod kontrolom. To je uloga savjetodavaca koji nam trebaju pomoći da dođemo do sistemskog rješenja“, zaključio je ministar Dedić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije.

Ministar je naglasio i da Vlada Federacije BiH ima usvojenu Strategiju povećanja konkuretnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance, kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće, jer u tom oblastima bh. poljoprivrednici mogu biti konkuretni. Kazao je i da je neophodno razdvojiti razvojnu od socijalne dimenzije bavljenja poljoprivredom.

“S jedne strane, imate 2.500 obrtnika, a s druge strane 11.500 fizičkih lica. Kada sam kao ministar uzeo podatke da vidimo ko su ta fizička lica koja koriste poticaj, došao sam do podataka da veliki broj državnih službenika, penzionera, socijalnih slučajeva, te ljudi koji koriste poticaje, a ne plaćaju nikakve obaveze državi. Onda sam se zapitao kako ta fizička lica mogu biti korisnici istih prava kao poljoprivrednik koji hoće da mu poljoprivreda bude zanimanje. Međutim, to bi bio veliki rez u sistemu kada bi rekli da niko ne može dobiti poticaj ko nije obrtnik. Ako tretiramo isto čovjeka koji već ima radno mjesto i nekoga kome je poljoprivreda zanimanje, ne možemo tako“, smatra Dedić.

Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je prilikom posjete dočekao Zlatan Kapić, v.d. direktora regionalnog ureda AA za Balkan, koji ga je informisao o radu ove novinske agencije koja objavljuje vijesti na 13 jezika.

(Fokus)

Čelnica Mijanmara Aung San Suu Kyi je u četvrtak boravila u svojoj prvoj posjeti saveznoj državi Rakhine u Mijanmaru, odakle je prethodnih mjeseci na stotine hiljada muslimana napustilo svoje domove, javlja Anadolu Agency (AA).

Podsjetimo, Suu Kyi je bila izložena žestokim kritikama zbog toga što se nije usprotivila nasilju nad muslimanskom manjinom u zemlji koje od avgusta ove godine nad njima provode snage sigurnosti Mijanmara.

U četvrtak je prvo posjetila glavni grad Sittwe, odakle je otputovala u Maungdaw u sjevernom djelu savezne države.

Tin Maung Swe, glasnogovornik Vlade, istakao je da se Suu Kyi tokom posjete sastala s regionalnim ministrom U Nyijom Puom kako bi razgovarali o situaciji u Rakhine.

"Nakon sastanka je upriličila posjetu Maungdawu u pratnji vladinih zvaničnika i pripadnika oružanih snaga", kazao je Pu za Anadolu Agency.

Tokom jednodnevne posjete, čelnica Mijanmara se na tom području susrela i s mještanima sela Pantaw Pyin i Taung Pyo.

Prije ove posjete, Suu Kyi je i tokom predizborne kampanje 2015. godine posjetila Rakhine, gdje većinsku populaciju čine Rohingya muslimani.

Human Rights Watch (HRW) je u četvrtak saopćio da Suu Kyi treba formirati vlastiti tim ljudi umjesto da se oslanja na informacije koje dolaze iz institucija pod kontrolom vojske.

"Vojska u toj zemlji ima mnogo toga za sakriti i zato pokušavaju iskoristiti Suu Kyi kao štit protiv međunarodne zajednice", naglasio je Phil Robertson, zamjenik direktora HRW-a za Aziju.

S druge strane, UNHCR je u četvrtak uputio poziv Vladi Mijanmara da arakanskim muslimanima, koji su izbjegli u susjedni Bangladeš, omogući siguran i održiv povratak u domovinu.

U napadima koje mijanmarska vojska, pod izgovorom borbe protiv naoružanih militanta, vrši u Arakanu od 25. augusta stradalo je više hiljada ljudi. Zbog toga što mijanmarska administracija ne dozvoljava ulazak u pomenuto područje, nemoguće je utvrditi tačan broj žrtava.

U napadima koji su prerasli u etničko čišćenje zapaljeno je oko 300 sela, a u Bangladeš je iz Arakana izbjeglo više od 600.000 muslimana. Na hiljade njih i dalje traži načine kako da izbjegne u Bangladeš.