Iračke snage ušle su u Kaim u iračkom Anbaru na sirijskoj granici, posljednje uporište terorističke organizacije ISIS na tom području, javlja Anadolu Agency (AA).

General-pukovnik Abdulemir Yarullah, koji vodi vojne akcije protiv ISIS-a u Iraku, potvrdio je da su vojska i snage koje se bore protiv terorizma počele da ulaze u Kaim sa svih strana.

Sigurnosni izvori navode da je od ISIS-a oslobođen i granični prelaz Kaim, između Iraka i Sirije. Iračke snage su u oktobru počele akciju oslobađanja Kaima u Anbaru na zapadu zemlje.

Kaim se od 2014. godine nalazi pod kontrolom ISIS-a.

Premijer Iraka Haidar al-Abadi u utorak je izjavio da će uskoro imati vijest da je Kaim oslobođen.

Snage odane sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu zauzele su centar Deir ez-Zora, koji leži na obalama rijeke Eufrat na sjeveroistoku Sirije.

Novinska agencija SANA navodi da su Assadove snage od terorističke organizacije ISIS u potpunosti preuzele centar Deir ez-Zora.

Istakli su da su režimske snage u septembru pokrenule akciju uz zračnu podršku Rusije i kopnenu Irana te da su u potpunosti preuzele kontrolu nad centrom ovog sirijskog grada. Međutim, dio Deir ez-Zora, na granici sa Irakom, i dalje, od 2014. godine kontroliše ISIS.

Prema posljednjim informacijama, teroristi PKK/PYD-a kontroliraju četvrtinu teritorije Sirije. Naftna polja u Deir ez-Zoru su u protekle tri godine predstavljala jedan od glavnih izvora novca terorističke organizacije ISIS-a.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa mjestimičnom i slabom kišom. Poslije podne razvedravanje u Krajini, a u večernjim satima i u ostalim područjima. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Dnevne temperature od 9 do 15, na jugu do 18 °C. 

U subotu 04.11.2017., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama centralne, istočne i sjeverozapadne Bosne sa maglom. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 10 do 16, na jugu do 18 °C.

U nedjelju 05.11.2017., pretežno oblačno vrijeme. Polije podne smanjenje oblačnosti u Krajini. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 12 do 18 °C.

U ponedjeljak 06.11.2017., u većem dijelu zemlje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na istoku i sjeveroistoku Bosne sunčanije. U prvom dijelu dana kiša se očekuje u Hercegovini, na zapadu Bosne i Krajini, a poslije podne ili u večernjim satima u većini područija. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 7 do 10, a dnevne od 11 do 17 °C.

U utorak 06.11.2017., oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu do 11, a dnevne od 8 do 15 °C.

U toku je realizacija projekta Izgradnja i asfaltiranje saobraćajnice - izlaz na magistralni put M-17 u MZ Šije.
Planirani radovi su dio projekta koji obuhvataju i sanaciju klizišta Put-Šije.
Izvođač radova je firma Hajdić d.o.o. Maglaj.

BiH je od obećanih 810 miliona eura donacija i povoljnih kredita na briselskoj konferenciji za sanaciju štete od katastrofalnih poplava 2014. godine do sada isplaćeno 300 miliona eura, od čega se na grantove odnosi 90 miliona, pokazuju podaci Ministarstva finansija i trezora BiH.

Najveći pojedinačni donator je Evropska unija, koja je, prema podacima koje su nam poslali iz Delegacije EU, pomogla sa oko sto miliona evra grantova, od kojih se dio od oko 44 miliona eura odnosi na sredstva sa briselske konferencije.

Nakon EU, najveći pojedinačni donatori čija sredstva su već isplaćena BiH u vidu grantova su SAD sa deset miliona eura, Danska sa 9,5 miliona, Švajcarska sa 2,9 miliona eura isplaćenih grantova, Norveška sa 2,8 miliona, te Švedska sa dva miliona eura.

Kada se radi o Programu za oporavak od poplava EU, iz Delegacije EU ističu da je pomogao 610.000 ljudi u 24 opštine najviše pogođenih poplavama širom BiH.

“Kroz program je obnovljeno 4.400 kuća, renovirano i opremljeno 112 obrazovnih ustanova, šest zdravstvenih centara, pet centara za socijalni rad i tri opštinske zgrade. Izvršena je popravka 110 lokalnih puteva i mostova, te 31 vodo-sanitarni objekat širom zemlje”, naveli su oni.

Dodali su da je program pomogao i 95 malih i srednjih preduzeća i 1.100 poljoprivrednih proizvođača u održavanju proizvodnje kroz ekonomsku komponentu programa, te da je istovremeno očuvano ili čak kreirano više od 5.500 radnih mjesta.

Dodali su da je odmah nakon poplava EU na donatorskoj konferenciji u Briselu obećala 43,5 miliona eura, a da je obezbijedila 42 miliona, dok je ostatak ubezbijedio Program UN za razvoj.

Naveli su da je EU nakon toga obezbijedila i dodatnih 41 milion eura za dalji oporavak od poplava, kao i za aktivnosti upravljanja rizikom od poplava, uključujući podršku organizacijama civilnog društva u iznosu od 1,8 miliona eura.

“Projekat koji implementiraju organizacije civilnog društva ima za cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije poplava, jačanju kapaciteta civilne zaštite i obuke, kao i implementaciju kratkoročnih i srednjoročnih intervencija u oblasti životne sredine, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne inkluzije”, objasnili su oni.

Uz ova sredstva, objašnjeno nam je da je nedavno potpisan EU program od 12,5 miliona eura, uz sufinansiranje UNDP-a i lokalnih zajednica od 1,9 miliona eura “Oporavak od poplava – intervencije za stanovanje u FBiH i RS”, te ističu da je izbor korisnika u toku.

“Opšti cilj programa je podrška održivom oporavku zajednica pogođenih poplavama i klizištima u oba entiteta. Oko 2.895 ljudi će direktno imati koristi od programa kroz izgradnju i obnovu stambenih jedinica koje su uništene ili teško oštećene tokom poplava”, navedeno je u odgovoru.

Pored toga, ističu i da postoji sličan projekt EU lokalnog razvoja vrijednosti 6,6 miliona eura, a koji će trajati do januara 2019. godine.

“EU je takođe obezbijedila dodatnih 2,5 miliona eura putem IPA programa za 2013. za projekat ‘Roma Action II’, s ciljem pružanja pomoći oko 140 romskih porodica u područjima pogođenim poplavama u BiH, kroz pružanje odgovarajućih i trajnih rješenja za stambena pitanja. Konačno, EU je osigurala paket od 3,6 miliona eura u okviru Programa prekogranične saradnje između BiH i Srbije za zaštitu od poplava i mjere prevencije”, navode oni.

(glassrpske.com)

Proizvođači malina u BiH ove godine su u gubitku, rečeno je na okruglom stolu “Problemi i rješenja u sektoru jagodičastog voća”, održanom u Tuzli u organizaciji Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Elementarne nepogode, slabi prinosi, niske otkupne cijene i neusklađenost podsticaja sa situacijom na terenu, osnovni su problemi proizvođača. Zaključeno je da je osnivanje zadruge najbolje rješenje i to će biti prioritet, kako bi na vrijeme pripremili malinjake za narednu sezonu.

Sektor jagodičastog voća u početku je mnogo obećavao s obzirom na potencijal, ali ovogodišnje elementarne nepogode uzrokovale su gubitke i dovele u pitanje nastavak proizvodnje.

“Imao sam tri dunuma, a ove godine dva su stradala od elementarnih nepogoda. Svi su u gubicima”, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača maline TK Almir Dedić.

Uz niske otkupne cijene, proizvođači jedva pokriju troškove. Procijenjeni su na oko 1,20 KM po kilogramu, otkupna cijena je oko 1,70 KM, a samo zaštita za održavanje malinjaka košta oko 300 KM po dunumu. Zaključeno je da bi osnivanje zadruge omogućilo komercijalizaciju, odnosno pojeftinjenje ulaznih elemenata, veće prinose i prodaju po najboljoj mogućoj cijeni.

“Pokušavamo okruglim stolom da animiramo ljude da se organizuju u zadruge, jer smatramo da je zadruga osnovna ćelija poljoprivrednog organizovanja na određenom prostoru u određenoj proizvodnji koja može i u lošim godinama amortizovati negativne efekte i utjecati na modernizaciju proizvodnje, a time na povećanje prinosa i bolje tržište”, istakla je predstavnica UO Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić.

Kako je rekao sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju TK pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla Suad Selimović, oni će registrovati zadrugu do Nove godine.

“Iskoristit ćemo ovaj zimski period za edukativne sastanke i pripremu malinjaka za narednu sezonu. Najbitnije je u malinjacima od proljeća đubriti i osigurati zaštitu, što će se odraziti na ukupan finansijski bilans”, kazao je Selimović.

Osim toga, Programi podsticaja bi trebali pratiti situaciju na terenu, prilagođavati se potrebama proizvođača i sistemski rješavati probleme, složili su se predstavnici Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona.

U BiH ima oko 20.000 proizvođača malina. U prošloj godini izvezene su 22 tone malina, u vrijednosti od oko 56 miliona KM i zato je u interesu svih da se ova proizvodnja očuva, zaključeno je.

(akta.ba)

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar, slab, jugozapadni. Dnevne temperature od 12 do 18 °C. 

U petak 03.11.2017., pretežno oblačno vrijeme sa mjestimičnom i slabom kišom, uglavnom, u drugom dijelu dana. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevne od 9 do 15, na jugu do 18 °C.

U subotu 04.11.2017., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama centralne, istočne i sjeverozapadne Bosne sa maglom. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 11 do 17, na jugu do 19 °C.

U nedjelju 05.11.2017., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 12 do 19 °C.

U ponedjeljak 06.11.2017., oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine se očekuju u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 11 do 18 °C.

Dana 04.11.2017 godine sa početkom od 08,00 sati u organizaciji USR "BLINKER" Kalošević-Tešanj, na ribolovnoj stazi "Jezero Mrkotić" održat će se Otvoreno ribolovno takmičenje općine Tešanj u disciplini "ulov ribe udicom na plovak".

Takmičiti se mogu svi zainteresovani stanovnici općine Tešanj, bez dobnih ograničenja.

Ministar komunikacija i transporta BiH Ismir Jusko je u Sarajevu sa direktorom Regulatorne agencije za komunikacije (RAK) Predragom Kovačem i direktorima tri telekom operatera u BiH razgovarao o pripremama za uvođenje mobilnih širokopojasnih usluga i mreža četvrte generacije.

Na sastanku je dogovoreno da će RAK u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, te drugim nadležnim institucijama pokrenuti donošenje odluke o uslovima za izdavanje “4G” dozvole.

Da bi to bilo realizovano, potrebno je formirati radnu grupu, koja će razmotriti sve aspekte dodjele dozvola i uvažiti činjenice o potrebi što brže afirmacije mreža nove generacije, saopšteno je iz Ministarstva komunikacija i transporta BiH.

Na sastanku je zaključeno da će Ministarstvo pripremiti za Savjet ministara informaciju o ovom sastanku, te predložiti set zaključaka za usvajanje.

RAK će u saradnji sa Ministarstvom komunikacija i transporta BiH, Ministarstvom saobraćaja i veza Republike Srpske, te Ministarstvom prometa i komunikacija Federacije BiH, izraditi nacrt odluke o izdavanju “4G” dozvola licenciranim mobilnim operaterima u BiH, cijeni, načinu i postupku plaćanja dozvola, kao i namjeni uplaćenih sredstava, nakon čega će nacrt odluke poslati Savjetu ministara na usvajanje.

Na sastanku je razgovarano i o provođenju Strategije prelaska sa analognog na digitalno emitovanje u BiH, te o gašenju analogne zemaljske radiodifuzije, kako bi se omogućila dodjela multipleksa C i D za komercijalne potrebe shodno Strategiji.

Sastanku su prisustvovali direktori “M:tel-a” Marko Lopičić, “BH Telekoma” Mirsad Zaimović i “HT Eroneta” Vilim Primorac.

(Srna)

Policija je podnijela izvještaj protiv Željka Kuntoša (48) sa Pala, koji je u svojoj kući skrivao originalni tekst Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku i nudio ga na prodaju za 100.000 KM radi sticanja protivpravne imovinske koristi, saznaje Srna.

Policijski službenici Uprave za organizovani i teški kriminalitet Ministarstva unutrašnjih poslova (MUP) Republike Srpske juče su lišili slobode lice čiji su inicijala Ž.K. zbog osnova sumnje da je izvršilo krivična djela trgovina uticajem i falsifikovanje ili uništavanje službene isprave, potvrđeno je Srni u MUP-u.

U MUP-u su naveli da se Ž.K. sumnjiči da je, nakon što je došao u posjed originalnog teksta Dejtonskog mirovnog sporazuma na engleskom jeziku, tokom ove godine, nudio ga na prodaju radi sticanja protivpravne imovinske koristi.

To lice je juče uz izvještaj o počinjenom krivičnom djelu sprovedeno u Posebno odjeljenje republičkog tužilaštva za suzbijanje korupcije, organizovanog i najtežih oblika privrednog kriminaliteta Republičkog javnog tužilaštva Republike Srpske u Banjoj Luci.

(Fokus)

Vijeće ministara BiH usvojilo je Informaciju Ministarstva civilnih poslova o statističkim pokazateljima u obrazovanju u Bosni i Hercegovini. Prema navedenom dokumentu vidljivo je smanjanje broja učenika i studenata u BiH.

Prema Informaciji, u 331 predškolsku ustanovu (195 javnih i 136 privatnih) u školskoj 2016/17. godini upisano je 24.842 djece, od čega je 491 dijete s posebnim potrebama. U odnosu na prethodnu školsku godinu, broj predškolskih ustanova je veći za 4,4 posto, a broj djece korisnika predškolskih ustanova porastao je za 8,5 posto.

U Bosni i Hercegovini su u ovom periodu u 1.840 osnovnih škola upisana 287.694 učenika, od čega je 49 škola za djecu s posebnim potrebama. U prvi razred osnovne škole upisano je 32.414, što je za 890 učenika manje u odnosu na školsku 2015/2016. godinu, kada su upisana 33.304 učenika. Istovremeno je u 311 srednjih škola u BiH upisano 126.965 učenika, što je manje za 6.263 učenika ili 4,7 posto u odnosu na prethodnu školsku godinu.

Na prvi ciklus studija visokog obrazovanja, uključujući integrirane studije, u zimski semestar akademske 2016/17. godine upisano je 99.977 studenata, dok je u prethodnoj akademskoj godini bilo upisano 105.299 studenata. Od toga je 89.847 studenata upisano na sve godine studija, a 10.130 su apsolventi.

U istom periodu postdiplomske, magistarske, master i specijalističke studije upisala su 11.624 studenta, dok su doktorske studije upisala 823 studenta. Ukupno je 14.487 studenata u prošloj akademskoj godini završilo fakultete, što je manje za 1.487 studenata u odnosu na prethodnu akademsku godinu.

Prema podacima entitetskih statističkih organa, javni izdaci za formalno obrazovanje u Republici Srpskoj u 2015. godini iznosili su 413.701.946 KM, a u Federaciji 873.108.000 KM.

(N1)