Na Pomurskoj magistrali u Sloveniji dogodila se teška saobraćajna nesreća u kojoj je učestvovao autobus iz inostranstva, neslužbeno autobus rumunskih registarskih oznaka. Najmanje tri osobe su poginule. Autoput je potpuno zatvoren u pravcu Murske Sobote.

Teška saobraćajna nesreća dogodila se na Pomurskoj magistrali između Gančana i Murskog Sobota oko 5.20 sati.

Tri osobe su poginule, nekoliko je povrijeđeno.

U nesreći je učestvovao autobus stranih registarskih oznaka, nezvanično autobus rumunskih registarskih oznaka.

Trenutno je u toku uviđaj. U potpunosti je zatvoren magistralni put prema Murskoj Soboti, saopćeno je iz Policijske uprave (PU) Murska Sobota.

Za automobile moguć je obilazak regionalnim putem između čvorova Turnišče i Gančani i Lipovci. Ispred Gančana je gužva, javlja saobraćajno-informativni centar, piše N1 Slovenija.

Više informacija bit će poznato nakon uviđaja.

Policija u Trebinju uhapsila je lice čiji su inicijali G.A. nakon prijave da je napisalo komentar na “Facebook” stranici Herceg televizije koji je kod prijavioca izazvao osjećaj ugroženosti po život i tijelo.

Trebinjskoj policiji prijavljeno je da je ovo lice komentar napisalo na “Facebook” stranici Herceg televizije ispod teksta pod naslovom “Vukanović u novoj epizodi blokiranja ulaza u javne institucije”, saopšteno je iz Policijske uprave Trebinje.

Pripadnici ove policijske uprave su, nakon što su primili prijavu, uhapsili G.A, pretresli stan koji koristi i tom prilikom privremeno oduzeli kućište računara i dva mobilna telefona.

O prijavi je obaviješteno Okružno javno tužilaštvo u Trebinju koje je događaj kvalifikovalo kao krivično djelo ugrožavanje bezbjednosti, te naložilo policijskim službenicima da preduzmu sve mjere s ciljem blagovremenog dokumentovanja krivičnog djela.

Građani Tuzle, Bihaća, Srebrenika, Zvornika, Bratunca i Vogošće u nedjelju, 5. februara, na prijevremenim izborima za gradonačelnike, odnosno načelnike općina imat će priliku od 7 do 19 sati glasati na ukupno 496 biračkih mjesta, javlja Anadolija.

Radi se o 484 redovnih i 12 biračkih mjesta za glasanje nepotvrđenim glasačkim listićima (NNN) i lično (000) od čega je devet pridruženo redovnim biračkim mjestima. Na terenu će raditi i 29 mobilnih timova.

Prijevremeni izbori za gradonačelnika gradova Bihać, Tuzla, Srebrenik i Zvornik i načelnika općina Bratunac i Vogošća će se održati u nedjelju, 5. februara. U Bihaću, Tuzli, Srebreniku, Zvorniku, Bratuncu i Vogošći biračka mjesta se na dan prijevremenih izbora u nedjelju, 5. februara otvaraju u 7, a zatvaraju u 19 sati.

Izborna šutnja počinje 24 sata prije otvaranja biračkih mjesta, odnosno u 7 sati ujutro 4. februara i traje do zatvranja biračkih mjesta, odnosno do 19 sati 5. februara.

Na izborima učestvuje ukupno 13 političkih subjekata i to pet političkih stranaka, jedna koalicija i sedam nezavisnih kandidata. Ovjereno je ukupno 18 kandidata. Kandidatske liste su objavljene u službenim glasilima i na web-stranici Centralne izborne komisije BiH.

Građani Tuzle imat će mogućnost gradonačelnika izabrati između pet kandidata od kojih su čak tri nezavisna – Derviš Čičko, Mirnes Ajanović i Halid Žigić dok je Zijad Lugavić kandidat SDP-a a, Omer Berbić Naše stranke.

U Bihaću će se gradonačelnik birati između četiri kandidata od kojih su dva nezavisni i to Damir Đug i Amarildo Mulić, dok je Adnan Hebibija kandidat SDP-a, a Hamdija Abdić SDA.

Gradonačelnik Srebrenika birat će se između dva kandidata i to Adnana Bijelića kojeg podržava koalicija NiP-Naša stranka-SDP i Nermina Tursića iz SDA. Dva kandidata su i u utrci za načelnika općine Vogošća i to Adnan Šerak iz Koalicije NiP-Naša stranka-SDP i Migdad Hasanović iz SDA.

I za načelnika opštine Bratunac su dva kandidata od kojih je jedan nezavisni i to Srđan Rakić te Lazar Prodanović iz SNSD-a.

Samo jedan je kandidat za gradonačelnika Zvornika i to Bojan Ivanović iz SNSD-a.

U Centralni birački spisak, zaključno s podacima na dan 16. januara u 24 sata, za prijevremene izbore upisano je ukupno 309.288 birača.

Na redovnim biračkim mjestima u Tuzli moći će glasati 111.061 birač, njih 51 iz kategorije lično/odsustvo, 1.400 putem pošte te 427 putem mobilnih timova.

U Bihaću će na redovnim biračkim mjestima pravo glasa imati 56.726 birača, njih 42 na biračkim mjestima iz kategorije lično/odsustvo, 1.329 putem pošte te 215 putem mobilnih timova.

Iako je jedan kandidat i koliko god glasova da osvoji bit će izabran, za gradonačelnika Zvornika moći će glasati 51.756 birača na redovnim biračkim mjestima, 1.014 iz kategorije lično/odsustvo, 1.060 putem pošte te 14 putem mobilnih timova.

U Srebreniku će priliku da glasa imati 38.400 birača na redovnim biračkim mjestima, njih četiri na biralištima iz kategorije lično/odsustvo, 670 putem pošte, a 22 putem mobilnih timova.

Načelnika Vogošće priliku da biraju imat će 27.359 birača na redovnim biračkim mjestima, devet na biralištima iz kategorije lično/odsustvo, 620 putem pošte te 112 putem mobilnih timova.

Najmanje birača glasat će u Bratuncu i to 16.972 na redovnim biračkim mjestima, 669 u kategoriji lično/odsustvo, 1.116 putem pošte te 72 putem mobilnih timova.

Generalni direktor kompanije Lykos Balkan Metals Miloš Bošnjaković saopštio je da su dosadašnji laboratorijski rezultati geoloških istraživanja na području opštine Jezero pokazali visoke sadržaje zlata.

“Na tri lokacije na teritoriji opštine Jezero potvrđeni su visoki sadržaji zlata na kontaktima različitih litoloških jedinica, i do nevjerovatnih 27,5 grama po toni u kontinuitetu od čak 60 metara, što je neuobičajeno visok sadržaj i za svjetski poznate rudnike zlata”, izjavio je Bošnjaković.

Lykos Balkan Metals, kompanija listirana na Australijskoj berzi, od prošle godine na području Jezera, na zapadu Bosne i Hercegovine, vrši geološka istraživanja putem svoje kćerke firme SNK Metali. Za projekte u Republici Srpskoj prvobitno je obezbijedio 15,5 miliona konvertibilnih maraka.

Ispitivanje uzoraka u akreditovanoj laboratoriji otkrilo je veoma visok potencijal za nastavak geoloških istraživanja, a taj geološki potencijal ovog područja ujedno je i investicioni potencijal značajan za razvoj ne samo ove opštine, već i unapređenje kvaliteta života stanovnika i poboljšanje ekonomskih prilika na širem području.

Iako se radi o ranoj fazi istraživanja, iz Lykosa poručuju da se ovi rezultati mogu smatrati jednim od najboljih na području cijele BiH, ali i Balkana. U 2023. godini se očekuje da će kompanija samo u opštinu Jezero investirati više od 60 miliona konvertibilnih maraka.

Za detaljne informacije o ležištu, koncentraciji i količini ove rude predstoje godine detaljnog rada na lokalitetu. Stoga menadžment Lykos Balkan Metals poziva Vladu Republike Srpske da se uključi u podršku implementaciji ove strane investicije, kako bi se postigao maksimalan učinak na daljem ekonomskom razvoju Republike Srpske, a i Bosne i Hercegovine u cijelosti.

Dobojska policija uhapsila je Omera Bjelonju (65) iz Sarajeva koji se sumnjiči da je prevozio 16 migranata u mercedesu.

Kako "Nezavisne novine" nezvanično saznaju oni su krenuli u Derventu, a policija ih je zaustavila kod Doboja. Migranti su, kako saznajemo, porijeklom iz Afganistana.

Kako su saopštili iz Policijske uprave Doboj, policijski službenici Policijske stanice za bezbjednost saobraćaja Doboj juče su uhapsili O.B. zbog sumnje da je izvršilo krivično djelo krijumčarenje lica.

"Navedeno lice je kontrolisano na magistralnom putu M1- 105 u Doboju, gdje je utvrđeno da isto u putničkom automobilu mercedes prevozi 16 stranih državljana. O svemu je obaviješten dežurni tužilac Tužilaštva BiH", navodi se u saopštenju PU Doboj.

Međunarodni dan zaštite močvara i močvarnih staništa (eng. World Wetlands Day- WWD) se obilježava svakog 2. februara od 1997.godine kako bi se podigla globalna svijest o velikom značaju močvara za ljude i planetu Zemlju.

Ovaj dan služi i kao podsjetnik na Ramsarsku konvenciju o močvarama, koja je potpisana 1971.godine u iranskom gradu Ramsaru. Bosna i Hercegovina je tu konvenciju ratificirala 2001. godine.

Močvarna zemljišta održavaju čovječanstvo i prirodu te podržavaju društveni i ekonomski razvoj, između ostalog, kroz: čuvanje i čišćenje vode; prirodno filtriranje zagađivača, ostavljajući vodu koju se može sigurno piti; pružanje zaštite od poplava i oluja tako što za svaki hektar, močvara upije do 1,5 miliona galona poplavne vode itd.

Močvare pomažu i u regulaciji klime: tresetišta pohranjuju dvostruko više ugljika od šuma, a slane močvare, mangrove i korita močvarne morske trave također sadrže velike količine ugljika.

U Bosni i Hercegovini od nekadašnjih 20.000 močvara, danas se govori o svega 2000. Glavni uzroci zbog kojih su močvare nestale jesu poljoprivreda, promjene vodnog režima, ljudska naselja izgrađena na području močvara, te klimatske promjene.

Prema ramsarskoj konvenciji BiH ima tri međunarodno priznate močvare, a to su su Hutovo blato, Bardača i Livanjsko polje.

U povodu ovogodišnjeg Međunarodnog dana zaštite močvara i močvarnih staništa, iz Ornitološkog društva “Naše ptice” upozoravaju da je Bosna i Hercegovina bogatija za još 13 močvarnih područja od međunarodnog značaja za ptice, ali da niti jedno nema zakonsku zaštitu.

Prema podacima organizacije BirdLife International, procjenjuje se da godišnje oko pet milijardi ptica tokom proljetne i jesenske migracije prelijeće prostor između Evrope i Afrike, koristeći tzv. Jadranski migratorni put (Adriatic Flyway), koji vodi preko Balkanskog poluotoka i Jadranskog mora.

Bosna i Hercegovina se nalazi na ovom migratornom putu, i njena močvarna područja predstavljaju veoma značajna mjesta za odmor i ishranu stotinama hiljada ptica močvarica tokom migracija.

Sva tri područja u BiH, koja su prepoznata kao močvare od međunarodnog značaja: Hutovo blato (2001), Bardača (2007) i Livanjsko polje (2008), imaju i status područja od međunarodnog značaja za ptice (Important Bird Area – IBA), zbog velikog broja ptica koje se na njima gnijezde ili zadržavaju tokom seobe i zimovanja.

Na osnovu istraživanja koje su u proteklih 10 godina vršili članovi Ornitološkog društva “Naše ptice”, BirdLife International dodijelio je oznaku IBA za još 13 područja, na kojima se nalaze povremena ili stalna močarna staništa: Duvanjsko polje, Gatačko polje, Glamočko polje, Kupreško polje, Lušci polje, Mostarsko blato, Nevesinjsko polje, Podašničko polje, Popovo polje, i kompleksi Vukovsko-Ravanjsko polje, Dabarsko-Fatničko polje, Petrovačka polja i Grahovska polja.

Osim Parka prirode Hutovo blato, niti jedna močvara od međunarodnog značaja u Bosni i Hercegovini, i niti jedno od novoproglašenih područja od međunarodnog značaja za ptice, nije obuhvaćeno nekom kategorijom zaštite i saglasno tome nema plan upravljanja.

Kao posljedica toga, aktivnosti kao što su eksploatacija treseta, koji ima bitnu ekološku ulogu u zadržavanju vode i različitih polutanata, uništavanje vodene vegetacije, koja služi kao skrovište i izvor hrane velikom broju životinja, formiranje monokulturnih zasada, požari i krivolov zaštićenih vrsta često se bilježe na terenu.

Bosna i Hercegovina je jedina od država bivše Jugoslavije koja nije potpisnica Sporazuma o zaštiti afričko-euroazijskih migratornih ptica močvarica (AEWA), što značajno otežava zaštitu migratornih vrsta ptica, a istovremeno šalje lošu sliku i umanjuje značaj napora koji se ulažu da bi se problem zaštite migratornih vrsta i njihovih staništa sveo na najmanju moguću mjeru, navode iz Ornitološkog društva „Naše ptice“.

(fokus.ba)

U pojedinim granama industrije u Sloveniji vlada hronični nedostatak radne snage, broj prijava za zapošljavanje stranaca povećan je za tri puta od 2016. godine, ali su problem duge procedure za dobijanje potrebih dokumenata, prenosi RTV Slovenija.

Sa 12 odsto udjela strane radne snage Slovenija je iznad evropskog prosjeka, a Privredna komora Slovenije ističe da su Sloveniji potrebni radnici iz inostranstva i to i nisko i visoko kvalifikovani.

Problem je, međutim, to što dobijanje potrebnih dozvola traje dugo, a na radnu dozvolu stranci mogu da čekaju do šest mjeseci, pa i više.

"Nažalost, Slovenija je u izuzetno nekonkurentnoj poziciji kada je riječ o zapošljavanju stranaca. Kompanije kojima su potrebni radnici sa specifičnim znanjima ili iz profesija koje su izuzetno deficitarne zabrinute su da, zbog procedura, neki od potencijalnih kandidata mogu izabrati tržišta na kojima su ti postupci manje zahtjevni i brži “, ističu iz Privredne komore Slovenije.

U Ministarstvu državne uprave tvrde da se problem rješava na više nivoa i navode da je Ministarstvo formiralo i Međuresornu radnu grupu za otklanjanje administrativnih prepreka u oblasti administrativnih poslova za strance, pošto su migracioni postupci u nadležnosti MUP-a, dok je politika zapošljavanja u nadležnosti Ministarstva rada.

Ptičija gripa je prešla na lisice i vidre, otkrivaju naučnici.

Agencija za zdravlje životinja i bilja u Velikoj Britaniji (Apha) otkrila je da je devet vidri i lisica među 66 sisara pozitivnih na visokopatogenu ptičju influencu (HPAI) H5N1, a i neke foke su također zaražene.

Smatra se da su se hranili mrtvim ili bolesnim divljim pticama zaraženim virusom i da je postojala "veoma mala vjerovatnoća bilo kakve raširene infekcije među sisarima u Velikoj Britaniji", izjavili su u Apha.

Širom svijeta, rekordna epidemija ptičije gripe dovela je do smrti oko 208 miliona ptica sa najmanje 200 zabilježenih slučajeva kod sisara, prema podacima koje je vidio BBC.

Agencija za zdravstvenu sigurnost Ujedinjenog Kraljevstva (UKHSA) rekla je da je "ptičja gripa prvenstveno bolest ptica i da je rizik po zdravlje javnosti vrlo nizak".

Međutim, istraživači širom svijeta istražuju rizik zaraze među drugim vrstama.

Profesor Ian Brown, iz Apha rekao je za program BBC Radija 4 da naučnici "analiziraju genetski kod virusa" kako bi ustanovili može li ptičja gripa preći sa lisice na lisicu ili vidre na vidru.

"Nedavno smo otkrili slučajeve ovdje i širom svijeta što je dokaz da ovaj virus u određenim prilikama može preći u druge vrste", rekao je.

„Ipak, da budemo jasni, ovo je u suštini i dalje ptičji virus koji želi da bude u pticama."

U Engleskoj je bilo 279 slučajeva (HPAI) H5N1 od početka epidemije H5N1 u oktobru 2021.

"Ove životinje su divlji sisari koje hvataju bolesne i mrtve ptice a trenutno ima mnogo mrtvih divljih ptica zbog prisustva ptičije gripe širom svijeta", rekao je profesor Brown.

"Ono za šta nemamo nikakve dokaze je da li virus može preći sa lisice na lisicu ili sa vidre na vidru, tako da je ovo ono što nazivamo bezizlaznim infekcijama", dodao je.

Ali složio se da nema razloga zašto virus ptičijeg gripa ne bi mogao početi i da se širi među sisarima.

„Moramo biti oprezni, zbog čega pojačavamo naš nadzor u Ujedinjenom Kraljevstvu kako bismo bili sigurni da možemo pratiti i pratiti ove promjene, tako da Defra i decentralizirane administracije podržavaju program za aktivno traženje sisara za koje vjerujemo da bi se mogli hraniti divljim pticama", rekao je.

Od oktobra 2021. bilo je pet potvrđenih slučajeva virusa H5N1 kod ljudi, uključujući jedan u Velikoj Britaniji i jedan smrtni slučaj u Kini.

U proteklih 20 godina Svjetska zdravstvena organizacija je dokumentirala 870 slučajeva ptičije gripe kod ljudi iz 21 zemlje, od kojih je 457 bilo smrtno.

Smjernice britanske vlade kažu da se perad ili većina ptica koje se drže u zatočeništvu ne mogu vakcinisati protiv ptičjeg gripa u Engleskoj, ali ptice iz zooloških vrtova mogu, piše telegraph.uk.

U Federaciji Bosne i Hercegovne, penzije za januar biće isplaćene u ponedjeljak, 6. februara, saopšteno je iz Federalnog zavoda PIO/MIO.

Na osnovu odluke Upravnog odbora zavoda MIO/PIO o akontativnom usklađivanju, sve penzije, sa izuzetkom penzija ostvarenih u ovoj godini, biće uvećane za 11,1 posto.

U skladu sa tim, prosječna penzija korisnika samostalne penzije, a kojih je u januaru 356.486, iznosi 619 KM.

Najniža penzija za januar iznosi 495 KM, zagarantovana 590 KM, dok je najviša penzija 2.415 KM.

Penziju za januar primit će 435.187 penzionera.

Ukupno potrebna sredstva za isplatu penzija za januar iznose oko 245 miliona KM.

Federalna Vlada juče je donijela odluku o povećanju penzija za 11,1 posto.