Kineski naučnici uspješno su klonirali tri "superkrave" koje mogu proizvesti neuobičajeno veliku količinu mlijeka, prenose kineski mediji.

Državni list Ningkia dejli prenio je da su stručnjaci sa Sjeverozapadnog univerziteta za poljoprivrednu i šumarsku nauku i tehnologiju klonirali holštajn-frizijsko govedo koje potiče iz Holandije, prenosi CNN.

Ove krave mogu proizvesti 18 tona mlijeka godišnje, odnosno 100 tona mlijeka tokom svog života; što je skoro 1,7 puta više od količine mlijeka koju proizvodi prosječna krava u SAD.

Kako navode klonirane životinje rođene su početkom ove godine.

Prvo od kloniranih teladi, rođeno je 30. decembra carskim rezom, zbog relativno velike veličine od 56,7 kilograma. Naučnici su izveli kloniranje 120 embriona iz ćelija visokoproduktivnih krava i stavili ih u surogat kravu.

Naučnik koji je vodio projekat, Jin Iaping, rekao je da je kloniranje "superkrava" veliki korak naprijed jer omogućava Kini da uzgaja najbolje rase "na ekonomski izvodljiv način".

"Samo pet od 10.000 krava u Kini može da proizvede 100 tona mlijeka tokom života, što ih čini vrijednim resursom za uzgoj. Ali ponekad je teško tačno odrediti koja je životinja u pitanju, što otežava njihov uzgoj. Planiramo da u od dvije do tri godine stvorimo stado od više od 1.000 superkrava kako bi se smanjila zavisnost Kine od uvoza krava", rekao je Jin, prenosi Tanjug.

Kina uvozi čak 70 posto muznih krava iz inostranstva.

U mnogim zemljama, uključujući SAD, farmeri ukrštaju klonove sa konvencionalnim životinjama kako bi dodali poželjne osobine genskom fondu, kao što su visoka proizvodnja mlijeka ili otpornost na bolesti.

Kina je posljednjih godina ostvarila značajan napredak u kloniranju životinja.

Kineski naučnici su 2022. godine uspješno izveli prvo kloniranog arktičkog vuka na svijetu, a 2017. godine izvedeno je kloniranje goveda sa povećanom otpornošću na goveđu tuberkulozu.

(akta.ba)

Međunarodna fudbalska federacija FIFA od 1. jula 2020. godine kroz svoj TMS prati međunarodne transfere fudbalera amatera, baš kao što je slučaj i s profesionalnim igračima.

Amaterske transferne aktivnosti su, pokazao je izvještaj FIFA-e za 2022. godinu, brzo nadmašile one profesionalne. Tako je prošle godine dvostruko više bilo amaterskih nego profesionalnih transfera, a ukupno 49.238 igrača amatera napustilo je svoj nacionalni Savez i pridružilo se novom klubu u inostranstvu.

Zbog ruske agresije brojni ukrajinski fudbaleri amateri iz Ukrajine skrasili su se u drugim zemljama. U Njemačku ih je otišlo 2.061, u Poljsku 1.387, a u Češku 704.

Podaci FIFA-e pokazuju da su odlasci iz Bosne i Hercegovine u Njemačku itekako zastupljeni. Prošle godine su 462 fudbalera amatera otišla u ovu, za mnoge obećanu zemlju.

U rangu s BiH je i Hrvatska iz koje su u Njemačku otišla 423 fudbalera s amaterskim ugovorima.

Među top 10 su transferi iz Poljske u Njemačku, iz Francuske u Švicarsku i Belgiju, iz Belgije u Francusku, iz Njemačke u Austriju…

Prema pravilniku Fudbalskog saveza BiH igrač amater je igrač koji za svoju fudbalsku djelatnost nije plaćen više nego što iznose troškovi koje je on stvarno imao. Klubovi prvih i drugih liga moraju imati zaključene amaterske ugovore s igračima, a ako postoji volja obje strane, klubovi mogu s igračima zastupiti profesionalni ugovor.

Troškovi puta i smještaja, kada klub odlazi na takmičenje i pripreme, troškovi pojačane ishrane, troškovi radne i sportske opreme i troškovi putovanja su troškovi koje je klub dužan izmiriti igraču amateru.

Vrijedi istaknuti da je za mnoge igrače amatere fudbaler sporedna djelatnost, jer po pravilu se bave nekim drugim poslovima.

(faktor.ba)

Posljednih deset godina 484 000 stanovnika je napustilo BiH. Prošle godine je zabilježen masovan odlazak iz Posavskog i Zapadno-hercegovačkog kantona koji su za kratko vrijeme ostali bez 15 000 stanovnika. Razlozi su brojni, a sistemskog rješenja za zaustavljanje egzodusa još nema. Mladi u BiH se teško odlučuju za brak, a više djece u porodici danas je rijetkost. Građani kažu da je glavni razlog ekonomska situacija, ali navode i druge okolnosti poput nesigurnosti, nestabilnosti, korupcije i generalno loše atmosfere u gotovo svim oblastima života. Zbog posla, boljih uslova za zasnivanje porodice, penzije i potrebe za bezbrižnijim životom mladi odlaze iz BiH. Prema podacima Agencije za statistiku BiH oko 40 % mladih u BiH je nezaposleno, što je četiri puta više nego u zemljama EU. Više od 65 posto mladih živi u domaćinstvima s roditeljima, a gotovo 45 % posto njih ne može doprinijeti kućnom budžetu. Mnogi zaposleni se također žale na niska primanja, nedovoljna za osnovne potrebe. Dok neki prihvataju takav sistem, drugi žele graditi život u boljim društvenim uslovima

Vlada TK je pokrenula nekoliko projekata poput podrške zapošljavanju mladih, radu omladinskih udruženja i subvencioniranja kamata za stambene kredite. Uvedene su i naknade za porodilje. Svi se slažu u tome da su neophodna veća ulaganja kako bi zadržali mlade. Unija za održivi povratak i integracije BiH razvija platformu na kojoj bi mladi mogli prezentirati svoje potrebe i tako uticati na institucije na svim nivoima.

(RTVTK)

Njemački sud odbio je reviziju presude koju je tražio njemački državljanin osuđen da je skrivio saobraćajnu nesreću u kojoj je poginuo pjevač Šaban Šaulić, prenosi Njemačka novinska agencija (dpa).

Portparol najvišeg regionalnog suda u Hamu, u zapadnoj Njemačkoj, rekao je da su sudije utvrdile da presuda nije pogrešno primijenila materijalno pravo, što je čini pravomoćnom i osuđenik će morati provesti tri godine iza rešetaka.

U oktobru prošle godine Savezni sud već je ublažio prvostepenu presudu kojom je 37-godišnjak bio osuđen.

Sud ga je osudio na tri godine zatvora zbog dvostrukog ubistva, ugrožavanja saobraćaj, vožnje bez vozačke dozvole s predumišljajem i tjelesnih povreda s predumišljajem.

Prethodno ga je, u januaru 2022., lokalni sud u Giterslovu osudio na tri mjeseca dužu zatvorsku kaznu. Zbog dužine postupka odlučio je da je već odležao tri mjeseca. Zatvorske kazne duže od dvije godine u Njemačkoj ne mogu se pretvoriti u uslovne kazne.

Optuženi je u februaru 2019., vozeći pijan i pod uticajem droga na autoputu kod Gitersloa, naletio na automobil koji se nalazio ispred njega u kojem je bio srpski muičar.

Optuženi, koji nikada nije imao vozačku dozvolu, vozio je brzinom od najmanje 156 kilometara na sat putem na kojoj su se izvodili radovi.

Vještak je procijenio da je mogao vidjeti automobil ispred sebe i da je imao 12 sekundi da reaguje, pa je nesreća mogla biti izbjegnuta.

Od siline udara bez kočenja tri su putnika u udarenom vozilu zadobila teške tjelesne povrede, a 67-godišnji Šaulić ubrzo je preminuo uslied povreda.

Njegov klavijaturista preminuo je nekoliko dana kasnije od traumatske povrede mozga. Treći putnik zbog nesreće ima zdravstvenih problema i nesposoban je za rad.

Sud je prvostepnu kaznu smanjio za tri mjeseca jer je optuženik detaljno priznao krivično djelo i iskazao kajanje, kao i zbog neosuđivanosti.

Vrhovni zemaljski sud u Hamu ocijenio je da je ocjena suda bila ispravna, ali nije našao razloga za dodatno smanjenje zatvorske kazne, piše Fenix-magazin.

Sistem elektronske naplate na autoputevima u Republici Srpskoj i Federaciji BiH trebalo bi da bude uvezan, tako da vozači u BiH već do ljeta mogu koristiti jedinstveni tag uređaj u BiH.

Potvrdio je to za Srpskainfo izvršni direktor za tehnička pitanja u „Autoputevima RS“ Slobodan Stanarević.

Predstavnici “Autoputeva RS” i “Autocesta FBiH” ove sedmice su imali sastanak na tu temu, a kako kaže Stanarević, usaglašeno je da već idućeg mjeseca bude potpisan sporazum o saradnji dva javna preduzeća.

On očekuje da će novina na autoputevima u BiH “zaživjeti” do početka ljetne sezone godišnjih odmora.

Kako ističe Stanarević, volja postoji, potrebno je još tehnički urediti sistem, tako da se naplata automatski odvaja na račune RS-a i Federacije, u zavisnosti od toga kojim autoputem vozači prolaze.

Optimistični su i u “Autocestama FBiH”, iz kojih takođe poručuju da bi integrisani sistem korištenja jedinstvenog TAG uređaja na cijelom području BiH trebao biti implementiran do početka ljetne sezone. Uvjeravaju da to neće djelovati na rast troškova korištenja autoputeva u BiH.

"Troškovi za korisnike će ostati isti jer se radi o Tagovima istog tipa, samo što će korisnici imati instalirana dva računa na jednom aparatu-Tagu gdje će jedan biti namijenjen za registraciju prolaza na dijelu Republike Srpske a drugi na dijelu Federacije prema čemu će se vršiti automatsko naplaćivanje u korist jednog ili drugog Javnog preduzeća", pojasnili su iz “Autocesta” FBiH.

Podsjećaju i da su postojeći sistemi naplate putarine na području Federacije BiH i RS bazirani na ručnom i elektronskom sistemu plaćanja, te čine potpuno odvojene sisteme bez komunikacije između sistema.

"S obzirom na to da bi zadržavanje postojećeg sistema naplate cestarine djelovalo na rast troškova i smanjenje kvaliteta usluge za korisnika, predložena je saradnja između Autoputeva RS i JP Autocesta FBiH koja će omogućiti korištenje jednog, jedinstvenog TAG uređaja kako na području FBiH, tako i na području RS. Na ovaj način ćemo postići tehnološku interoperabilnost između elektronskih sistema naplate putarine na području BiH koja sistem naplate čini efikasnijim, ohrabruje dalje povećanje prihvatanja TAG uređaja na cijelom području BiH, smanjuje vrijeme čekanja na naplati i generalno povećava nivo usluge za korisnika", rekli su iz ovog preduzeća.

Podsjetimo da je u cijelu priču prvobitno bila uključena i Srbija, u okviru inicijative regionalnog projekta „Otvoreni Balkan“, ali, kako je rekao Stanarević, oni su zbog “određenih problema” morali napustiti ovu ideju.

(akta.ba)

U poljima pored rijeke Bosne u naselju Kotorsko, na sjeveru Bosne i Hercegovine, gdje su brojni lokalni stanovnici prije tridesetak godina uzgajali kukuruz, pšenicu i druge poljoprivredne kulture, te ljeti držali stoku, danas se nalaze ogromne rupe koje su ostale poslije eksploatacije hiljada kubika šljunka.

Prema podacima Republičke uprave za inspekcijske poslove iz Banjaluke, nelegalna eksploatacija šljunka najizraženija je na području dobojske i bijeljinske regije.

"Uz obalu rijeke Bosne, do koje se iz Kotorskog može doći samo skelom, rijetki mještani danas obrađuju poljoprivredne parcele, koje okružuju krateri duboki desetak metara i gomile šljunka. Sve je uzrovljeno. Tamo kad odeš ne možeš se snaći gdje su bile njive. To su sad brda", kaže Refik Žilić iz Kotorskog.

Vađenje šljunka iz poljoprivrednog zemljišta nije dozvoljeno bez poljoprivredne saglasnosti, odnosno pretvaranja poljoprivrednog u građevinsko zemljište objašnjavaju u Republičkoj upravi za inspekcijske poslove za Radio Slobodna Evropa (RSE).

Eksploatacija šljunka bez znanja vlasnika njiva

Dio zemljišta koje je pripadalo porodici Žilić uništila je firma iz obližnjeg naselja Osječani koja se bavi prodajom šljunka i betona, kaže Refik.

"Prije rata imali smo oko 40 duluma na toj strani. Kad smo se vratili u Kotorsko 2002. godine i otišli da vidimo zemlju, parcela od 11 duluma je bila izrovljena. To je bez našeg znanja uradila firma Plosko. Ono što je ostalo, četiri do pet duluma, to sam im prodao, jer to više ništa nije vrijedilo. Ono što su prije izrovili za to nisam dobio ništa", priča Žilić.

Na ovoj lokaciji firma "Plosko" i danas vadi šljunak. Protiv odgovorne osobe u toj firmi policija u Doboju je krajem decembra podnijela prijavu dobojskom Okružnom javnom tužilaštvu.

Policija je tada saopštila da je ta firma bez odobrenja nadležnih institucija vršila eksploataciju šljunka s više parcela uz vodotok rijeke Bosne, te da je od 2017. do 2021. nezakonito zaradila blizu milion i 400.000 maraka (700.000 eura).

Ova firma nije odgovorila na upit RSE o policijskim i navodima stanovnika Kotorskog o nezakonitoj eksploataciji šljunka.

"Politički motivisana prijava zbog vađenja šljunka"

Dobojska policija je krajem prošle godine zbog nelegalnog vađenja šljunka sa više parcela prijavila Tužilaštvu i preduzeće "Drvoprerada Đurić" iz Dervente, koja je udaljena tridesetak kilometara od mjesta gdje je eksploatisan šljunak.

Prema policijskim informacijama ovo preduzeće je od maja 2017. do marta 2021. godine nezakonito zaradilo blizu dva milion i 800.000 maraka (1,4 miliona eura), te oštetilo entitetski i gradski budžet za 150.000 maraka (75.000 eura).

Vlasnik preduzeća je Pero Đurić, poslanik Srpske demokratske stranke (SDS) u Narodnoj skupštini RS. On za RSE kaže da je policija objavila "netačne informacije".

"Šljunak je vađen iz mojih ličnih njiva. Protiv firme je pokrenuta istraga i prije par godina i sad je objavljena potpuno ista prijava. Nisam politički podoban. Ja sam opozicija", dodaje Đurić.

U protekle dvije godine na području Doboja, Bijeljine, Trebinja, Prijedora i Banjaluke nadležni inspektori izdali su oko 200 prekršajnih naloga zbog nelegalne eksploatacije šljunka iz poljoprivrednog zemljišta. Ukupne kazne su u ovim slučajevima bile oko 200.000 maraka (oko 100.000 eura).

U nevladinoj organizaciji Centri civilnih inicijativa (CCI) smatraju da su kazne koje se izriču preblage.

Ova nevladina organizacija u protekle tri godine pruža pravnu pomoć neformalnim grupama građana u borbi protiv nezakonitog vađenja šljunka na području Doboja, Modriče, Šamca, Vukosavlja, Zavidovića, Žepča, Maglaja, Bijeljine i Zvornika.

Ljubinko Đurić, predstavnik te organizacije u Doboju, kaže da je na njihovu inicijativu održan sastanak 2021. godine na kojem su predstavnici Ministarstva poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva, nadležni inspektori, te predstavnici policije i tužilaštava.

Nakon toga, dodaje, izvršene su kontrole firmi koje su iskopavale šljunak.

"Od maja do jula 2021. godine poduzeli su opširnu akciju i u 108 kontrola izrekli 104 kazne. Kazne koje su izricali privrednim društvima su 3.000 maraka, a 500 maraka odgovornom licu. Po nama, to su preblage kazne", kaže Đurić.

'Ekološka katastrofa na Drini'

Uslijed nelegalne eksploatacije šljunka devastirane su i ogromne površine poljoprivrednog zemljišta na području Zvornika na istoku BiH.

"Na primjer firma Keso-Gradnja je kod Kozluka napravila ekološku katastrofu. Prekopane su stotine duluma poljoprivrednog zemljišta i izvađen šljunak, a sve pod geslom da se radi o čišćenju riječnog korita. Oni imaju koncesiju za eksploataciju šljunka, ali ne iz poljoprivrednog zemljišta", kaže Dušan Aćimović, predstavnik neformalne grupe građana "Stop nelegalnim šljunkarama na rijeci Drini".

U pomenutoj firmi za RSE kažu da navodi grupe građana o nezakonitom vađenju šljunka iz poljoprivrednog zemljišta u Kozluku nisu tačni.

"Mi posjedujemo dokumente da smo izvršili promjenu namjene poljoprivrednog u građevinsko zemljište u ukupnoj količini od približno 86 duluma za potrebe rada postrojenja za preradu šljunka i pijeska. Za to je plaćena taksa. To je zemljište u našem vlasništvu, kupljeno od fizičkih lica i na osnovu lokacijskih uslova zatražena je promjena namjene. U kontroli su nam bili poljoprivredni, vodoprivredni i građevinski inspektor i na osnovu svih nalaza dobijena je saglasnost opštinske uprave za promjene namjene zemljišta", navodi Dragiša Krstić iz firme Keso-Gradnja.

Nelegalna eksploatacija šljunka iz rijeke Drine ugrozila je Aćimovićevu imovinu u Tršću u okolini Zvornika.

Njegova kuća nalazi se pored nekategorisanog puta koji magistralnu cestu Zvornik-Bijeljina povezuje s obalom Drine. Zbog toga se, kaže, uključio u borbu protiv krađe šljunka.

"Tim nekategorisanim putem su teretna motorna vozila s nelegalnih šljunkara izvozila šljunak. Uslijed izvođenja šljunka i nastanka turbulencija tla, zbog velikih tereta na vozilima, na mojoj porodičnoj kući su se pojavila oštećenja u vidu napuknuća, a o prašini i drugim nelagodnostima da ne govorim.

Bilo mi je poznato da niko od tih šljunkara nije imao odobrenje za eksploataciju šljunka. Radilo se o firmama koje su bile u stečaju ili ugašene s blokiranim računima. Njihovi vlasnici su eksploataciju šljunka sprovodili kao fizička lica", objašnjava Aćimović.

Kraj Aćimovićeve kuće skoro dvije godine više ne prolaze kamioni sa šljunkom. Nelegalno vađenje šljunka na cijelom područja Zvornika, međutim, nije zaustavljeno.

"Nelegalna eksploatacija šljunka odvija se na lokalitetima Karakaja, Čelopeka, Šepka. Šljunak se vadi iz njiva koje se nalaze uz priobalno područje rijeke Drine", kaže on.
Istovremeno, zbog profita koji donosi prodaja šljunka nepovratno su uništene hiljade duluma plodnog zemljišta u RS-u.

"To se više nikad neće vratiti kako je bilo. To je očito. Vlasnici zemljišta većinom nisu tu. Neki više nisu ni živi. Mnogi su firmi koja vadi šljunak prodali zemljište, praktično iz nužde, jer je sve okolo devastirano", kaže Mehmed Trnjanin, predstavnik mjesne zajednice Kotorsko kod Doboja.

U Republičkoj upravi za inspekcijske poslove u Banjaluci navode da postoji nekoliko okolnosti koje otežavaju rad poljoprivrednih inspektora koji kontrolišu eksploataciju šljunka s poljoprivrednih parcela i promjenu namjene zemljišta.

Utvrđeno je da neki vlasnici zemljišta nisu živi, odnosno da nisu završeni ostavinski procesi, te da su određene parcele u vlasništvu raseljenih osoba koje trenutno tu žive.

(RSE)

Zabrinuti smo jer ova aplikacija kineskoj vladi daje uvid u naše telefone, rekao je republikanac Michael McCaul.

Komitet za vanjske poslove Zastupničkog doma Kongresa SAD-a planira sljedećeg mjeseca glasati o nacrtu zakona kojim bi u Americi bila zabranjena popularna kineska društvena mreža TikTok.

Zakon, koji je predložio republikanac Michael McCaul omogućila bi Washingtonu da na legalan način zabrani upotrebu TikToka zbog zabrinutosti za nacionalnu sigurnost.

“Zabrinuti smo jer ova aplikacija kineskoj vladi daje uvid u naše telefone”, rekao je McCaul za Bloomberg.

Trump pokušao blokirati nove korisnike

Bivši američki predsjednik Donald Trump pokušao je 2020. godine blokirati nove korisnike da preuzimaju TikTok i da zabrani novčane transakcije koje bi blokirale upotrebu aplikacije u SAD, prenosi Tanjug, pozivajući se na Reuters.

Administracija predsjednika Joea Bidena je u junu 2021. formalno odustala od te ideje.

Tik Tok, koji ima više od 100 miliona korisnika u SAD-u, pokušava uvjeriti Washington da ne skuplja lične podatke građana, niti da može pristupiti njihovim sadržajima na telefonu, kao i da njima ne može manupulirati Komunistička partija Kine ili bilo ko drugi pod uticajem Pekinga.

U februaru slijedi novi val poskupljenja u Hrvatskoj, a hljeb i brašno već sada su skuplji 22 posto, piše u subotu Večernji list, a prenosi Hina.

U iščekivanju bijele liste trgovaca, koja bi po nekima mogla rezultirati “šumom” od više od 200 stranica različitih cijena različitih dobavljača i proizvođača 80-ak najprodavanijih vrsta proizvoda s rastom inflacije od gotovo 20 posto na godišnjoj razini, evidentno je da potrošnja životno neophodnijih namirnica količinski pada i ne samo u RH, javlja ovaj list.

Prema podacima FoodDrinkEurope, potrošnja hrane i pića u EU je na godišnjoj razini pala 1 posto.

U Hrvatskoj se samo u mliječnoj industriji bilježi pad potrošnje vrhnja za 5 posto, fermenata za 4, maslaca, primjerice, za 1 posto.

Navodi se kako su rekorderi po rastu cijena vjerojatno polutvrdi sirevi.

TISUP je objavio kako je trapist u prosincu 2022. u odnosu na isti mjesec 2021. bio 26 posto skuplji, gouda 21, edam 25 posto, dok je prodajna cijena svježeg polumasnog sira bila viša za 14, maslaca za 11 posto.

Prema analizi Croatiastočara, cijene kruha i brašna u Hrvatskoj su u decembru na godišnjoj razini rasle 22,4 posto, a u odnosu na referentnu 2015. čak 47,1 posto.

Gleda li se samo hljeb, on je prema zadnjim podacima Eurostata, u Hrvatskoj bio skuplji 27,7 posto.

Meso i mesne prerađevine skuplji su 13,9 posto na godišnjoj razini, ribe i riblji proizvodi 14,2 posto, mlijeko, sir i jaja 22,2 posto, ulja i masti 22,5 posto, voće 8,3 posto, povrće 12,4, šećer, med, pekmezi, konditorski proizvodi 17,1, kafa, čaj, kakao 6,5 posto.

U odnosu na 2015. godinu, mlijeko i mliječni proizvodi te ulja i masti poskupjeli su za više od 40 posto.

Gleda li se pak prosjek EU27, na godišnjoj su razini ribe i riblji proizvodi za oko 2 posto skuplji nego u RH, mlijeko i mliječni proizvodi za 5,3 posto, a voće za 4 posto.

Enver Beganović (52) prepješačiće 6.600 kilometara kako bi iz austrijskog Velsa, gde živi, stigao do Meke i obavio hadž. Do sada prešao je oko 650 kilometara, a ekipa Anadolije sa njim je razgovarala u Sjenici na Pešterskoj visoravni gdje je napravio kraću pauzu.

Beganović kaže da je sam nacrtao rutu kretanja i da će mu do cilja trebati najmanje sedam mjeseci i sedam dana.

”Krenuo sam iz Velsa, nisam išao baš najkraćom rutom. Sam sam napravio plan putovanja i izabrao puteve, morao sam da se prilagođavam. Proći ću kroz neke zemlje bivše Jugoslavije, svratio sam do Cazina gde sam rođen, bio sam do Istre, posjetio sam svoju majku i rodbinu. Proći ću kroz 12 država, krenuo sam iz Austrije, preko Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, sada sam u Srbiji, pa idem u Makedoniju, Bugarsku, Tursku, Irak i tako sve do Meke”, kazao je Beganović za Anadoliju i dodao da mu ne smetaju temperature koje su ispod nule ali ni snijeg koji danima pada u ovom kraju Srbije.

Beganović kaže da se za ovaj poduhvat spremao pola godine i da dnevno prelazi od 35 do 60 kilometara, u zavisnosti od vremenskih uslova.

”Cilj mi je da do 15. juna stignem do Meke. Inspirisalo me je to što sam osjetio da sam se udaljio od vjere. Trebalo mi je malo više vremena za sebe, osjetio sam da bi svoj život trebalo da analiziram. Ovaj današnji način života je nametnut i ja sam se sve više osjećao udaljen od vjere. Moji roditelji su me učili da vjerujem i da se Bogu molim i da mu budem zahvalan”, rekao je Beganović koji je rođen u Cazinu ali više decenija živi u Austriji.

Enver Beganović, sportista rekreativac, oženjen je i ima četvoro djece. Kaže da je oduševljen reakcijama ljudi koje sreće tokom svog pješačenja. Iz Srbije svoje pešačenje nastaviće ka Severnoj Makedoniji.

Udruženje kardiologa BiH pokrenulo je kampanju podizanja svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji – FH, koja je genski poremećaj povišene masnoće u krvi. Bolest se može manifestirati od rođenja, često ostaje neprepoznata, a pojava kardiovaskularnih oboljenja unutar jedne obitelji gdje svi imaju višestruko povišene masnoće u krvi pobuđuje sumnju na FH.

Predsjednica Udruženja kardiologa BiH prof.dr. Zumreta Kušljugić izjavila je za Fenu da je cilj Udruženja kardiologa u BiH podići svijest građanstva na to oboljenje, pomoći porodicama da ga prepoznaju i adekvatno liječe.

Udruženje kardiologa BiH realizirat će tu kampanju kroz predavanja, uz pomoć medija i Ministarstva civilnih poslova, nastojati tim bolesnicima dati adekvatne savjete i informirati ih kako spriječiti prerani kardiovaskularni događaj.

Kardiolog u Kantonalnoj bolnici Zenica prof. dr. Belma Pojskić uključena je oko deset godina u međunarodne programe za otkivanje i tretman familijarne hiperholesterolemije, a uža specijalnost su joj povišene masnoće u krvi i sve kardiovaskularne bolesti koje nastaju zbog ateroskleroznog procesa.

Kako pojašnjava, familijarna hiperholestelomenija je nasljedno oboljenje, djeca već na rođenju imaju povišen nivo holesterola, imaju povećani tzv. loši holesterol (LDL), a to se ne vidi. To se, kaže, može prevenirati, odgoditi ili spriječiti. Potrebno je uraditi kompletan panel masnoća u krvi, a ako otkriju takvog pacijenta savjetuju mu zdrave životne stilove, unos više masnoća biljnog porijekla, pojačanu fizičku aktivnost….

– Pravi FH pacijent, uz sve to, mora imati i lijekove. Ti lijekovi su u BiH dostupni, mnogi od njih nisu ni skupi. Stvar je u tome što su ti lijekovi u nekim kantonima dostupniji, poput KS. Pacijenti traže da se izjednači, na nivou cijele države, način njihove zdravstvene zaštite. Lijekovi su neophodni i efikasni – naglasila je.

U BiH nema registra oboljelih od FH, a procjena je da je to u opštoj populaciji oko jedan pacijent na 250 ljudi. Kako je upozorila prof.dr. Pojskić, povišen nivo masnoća u krvi ne boli i to je to što pacijenti zanemaruju. Smatraju da uredne nalaze mogu postići hranom ili dijetom. Ali to je nemoguće, nemoguće je držati dijetu pedeset godina.

Mirza Oruč sudjeluje, u projektu i kampanji Udruženja kardiologa BiH koje se bavi podizanjem svijesti o FH, u dijelu koji se odnosi na organiziranje pacijenata i onih koji spadaju u rizičnu skupinu za to oboljenje koje se može prevenirati i podići kvaliteta njihovog života. On kaže da te osobe u BiH zahtijevaju određene informacije i važno je njihovo organiziranje u udruženje.

-Zaista je značajna ta faza podizanja svijesti pacijenata i osoba iz rizičnih skupina, kao i širenje informacija o tom teškom i problemu raširenom ne samo u BiH nego i globalno. Ključna uloga tog udruženja u nastajanju će biti da podiže svijest, u suradnji sa medicinskim radnicima i nadležnim instiucijama, i omogući pristup dodatnim savjetima i informacijama. To će sigurno doprinijeti i rasterećenju zdravstvenog sistema, ako se prevencija uradi pravovremeno – naglasio je. Formiranje tog udruženje počelo je 2019. godine, u vrijeme pandemije COVID-19, a plan im je da nastave sa tim aktivnostima.

Udruženje kardiologa BiH realizira kampanju za podizanje svijesti o familijarnoj hiperholesterolemiji uz podršku Europskog udruženja za aterosklerozu, au Sarajevu su upriličili simpozij za studente i ljekarne. Slične skupove održavat će se u drugim gradovima diljem države.