Došlo nam je vrijeme praznika koje sa sobom, osim druženja s porodicom i prijateljima, redovno donosi i bogatu prazničnu trpezu, a nerijetko kao posljedicu i neželjeni višak kilograma. Mnogi se u ovo doba godine posebno opuste uz izgovore da će sve loše navike promijeniti od 01. januara sljedeće godine. Možda je bolje da ovaj put razmišljate na način - bolje spriječiti, nego liječiti, poručuju iz Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ).

- Bilo da pokušavate izgubiti koji kilogram ili održati trenutnu kilažu, praznici uvijek predstavljaju poseban izazov pa tako velika većina ljudi u ovom periodu ipak dobije koji kilogram viška. Dobra vijest je da, unatoč izobilju ukusne hrane koja se nudi za vrijeme praznika,  ipak je moguće održati zdravu kilažu uz par jednostavnih savjeta i malo samokontrole, kaže Maja Jonjić-Trifković, nutricionistica INZ-a.

Budite umjereni

Najvažnije pravilo za vrijeme praznika je, svakako, pravilo umjerenosti u konzumiranju kalorične hrane. Ne morate se ustručavati da probate sve delikatese sa prazničnog stola, ali ograničite porcije servirajući manje zalogaje („svega po malo“) na svoj tanjir. Na taj način sigurno nećete pretjerati s kalorijskim unosom, a nećete se morati odricati ničega. Umjesto sokova pijte vodu, biljne čajeve ili cijeđene nezaslađene sokove. Kolači i slastice, naravno, nisu zabranjeni, ali ograničite unos takvih namirnica samo na posebne dane i prigode, a ako ipak malo pretjerate, natjerajte se poslije obroka i druženja s dragim ljudima na polusatnu šetnju do kuće.

- Internet je prepun recepata zdravijih verzija kolača i deserta, pa zašto ove godine ne biste pokušali s kolačima od žitarica, suhog voća i tamne čokolade umjesto nezdravih kalorijskih bombi prepunih margarinom, brašnom i šećerom? Efekat je isti, a grižnja savjesti minimalna, kaže Jonjić-Trifković.

Neka Vam oči ne budu gladnije od želuca! Jednostavno, pratite svoj osjećaj i signale koje dobivate od svog tijela. Jedite isključivo onda kada stvarno osjetite glad, a završite s obrokom baš u onom trenutku kad osjetite sitost, bez dodatnih zalogaja i opravdanja kao što s u- pojest ću sve "da se ne baca", kažu u INZ-u. Ovu samokontrolu možete postići tako što ćete odvojiti bar 20 minuta do pola sata za svaki obrok, u kojem ćete dati svom tijelu dovoljno vremena da dobije signal za sitost tačno onda kad Vam je stvarno dovoljno.

Nedovoljno sna kao okidač za unos dodatnih kalorija

Uprkos prazničnom raspoloženju i kratkom odmoru od svakodnevnih obaveza, nemojte svom tijelu dati oduška od zdravih životnih navika. Trudite se da u novu godinu ne uđete tromi i nezadovoljni sobom zbog fizičke neaktivnosti i prejedanja tokom praznika.

Nutricionistica INZ-a preporučuje i sljedeće - Ubrzajte svoj metabolizam makar i minimalnom svakodnevnom fizičkom aktivnošću (šetnja nakon ručka, korištenje stepenica, igra s djecom), ali i izbjegavanjem prejedanja u jednom do dva dnevna obroka. Umjesto toga, rasporedite svoje obroke u četiri - pet manjih porcija u toku dana i osjećat ćete se vitalno i puni energije, a uz to ćete održati svoju kilažu ili čak izgubiti koji kilogram i to bez velike muke.

Svi ćemo se složiti da u vrijeme praznika i godišnjih odmora usljed previše planova i druženja s obitelji i prijateljima, pomalo poremetimo svoj dnevni bioritam i zaboravimo koliko nam znači redovan san. Našem tijelu je potrebno dovoljno sna i odmora da bi normalno funkcioniralo. Trudite se to imati na umu u narednom periodu i zbog činjenice da nedovoljno sna može biti okidač za unos dodatnih kalorija i pojačane želje za slatkišima.

Na kraju, iz INZ-a napominju - ne zaboravite uživati u raznolikosti okusa koje nam hrana može pružiti, isprobajte neke nove recepte i pripremite bar jednu namirnicu koju niste imali priliku probati do sad. Neka ova mala pravila budu dio Vaše svakodnevnice tokom cijele godine jer na taj način ćete iskoristiti ono najbolje što Vam hrana može pružiti, a to je zdrav i kvalitetan život.

Institut za zdravlje i sigurnost hrane Zenica

Zavod zdravstvenog osiguranja Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) uplatit će na račune zdravstvenih ustanova iz tog kantona dodatnih 2.905.757 KM, a što će nekim domovima zdravlja i omogućiti da izbjegnu negativan konačni finansijski izvještaj za 2021. godinu - najavio je direktor ZZOZDK Omer Škaljo.

Upravni odbor ZZOZDK usvojio je odluku o podjeli zdravstvenim ustanovama dodatnih oko tri miliona KM, jer će ovogodišnji suficit ZZOZDK biti između pet i šest miliona KM.

- Ostatak suficita iz ove godine, ići će u obavezne reserve ZZOZDK. Zadovoljni smo i sretni što ćemo našim ustanovama, kojima smo izmirili sve tranše za ovu godinu, sada moći dodijeliti i dodatni novac. Veći dio novca, odnosno 1.543.523 KM, bit će dodijeljen bolnicama - Kantonalnoj bolnici Zenica (1.330.483 KM) i Općoj bolnici Tešanj (213.040). Domovi zdravlja, kantonalni instituti i zavodi dobit će ukupno 1.362.234 KM - kazao je Škaljo.
 
Finansijski plan
Zdravstvene ustanove u tom kantonu ove su godine, prije raspodjele tri miliona iz suficita, dobile ukupno 131.479.074 KM. Od tog iznosa 69.840.988 KM već je distribuirano bolnicama (KBZ 60.201.397 KM i OBT 9.639.591 KM).

- Institutu za zdravlje i sigurnost hrane Zenica uplaćeno je 2.902.149 KM, a iz suficita će im biti uplaćeno dodatnih 64.139 KM. Zavodu za medicine rada ZDK ove godine uplaćeno je 866.058 KM, a dodatno će dobiti 19.140 KM, dok će Zavod za bolesti ovisnosti ZDK dobiti dodatnih 38.138 KM, a ranije im je za njihove usluge isplaćeno 1.725.670 KM - rekao je Škaljo.

Finansijskim planom za 2022. godinu, kojeg je već usvojila Vlada ZDK te koji će se 29. decembra naći i pred zastupnicima Skupštine ZDK, budžet te ustanove trebao bi iznositi cca 218 miliona KM ili šest posto, odnosno 11,8 miliona KM više nego ove godine.

To će omogućiti ulaganje šest miliona KM za Informatizaciju zdravstvenog sektora ZDK, ali i više novca i nova pomagala na Jedinstvenoj listi ortopedskih i drugih pomagala, stomatološko-protetske pomoći i stomatološko-protetskih nadomjestaka.

Uvaženi prijedlozi
- Moram reći da smo zadovoljni što je menadžment ZZOZDK, na čelu s direktorom Šakljom, uvažio neke naše prijedloge. Tako su, ja mislim prvi put u BiH, u Komisiji za ortopedska ponagala, a koju su do sada uglavnom sačinjavali ljekari, našli i predstavnici naših udruženja. Tako nam je omogućeno da slijepa i slabovidna lica mogu ponovo aplicirati za “bijeli štap”, a gluhi za slušni aparat, koji su, do sada, bila pomagala koja su samo mogla jednom dobiti o trošku ZZOZDK.

A znamo da se i jedno i drugo pomagalo može pohabati ili oštetiti. Važno nam je što su prihvatili i naš zahtjev da djeca i osobe sa posebnim potrebama, koje imaju parvo na banjsko liječenje, to parvo koriste u ljetnim mjesecima. Nije prikladno da takve osobe u zimskom period idu u banje - kaže Selvedin Dedić, direktor Udruženja roditelja osoba sa cerebralnom paralizom “DLAN” iz Zenice i predsjednik Koalicije organizacija osoba sa invaliditetom ZDK, koja okuplja 16 udruženja.

(avaz.ba)

Ukoliko dođe do enormnog povećanja cijene električne energije u BiH, domaći živinari moraće, kako najavljuju, da obustave proizvodnju i snabdijevanje tržišta svojim proizvodima.

Naime, kako kažu, veliki dio ovih preduzeća biće prinuđen da smanji proizvodnju, što će dovesti do nedostatka pilećeg mesa i  konzumnih jaja na tržištu. Upozoravaju da će se sve to odraziti i na cijenu ovih proizvoda, koja će morati da raste, a veći ceh će platiti  potrošači.

Predrag Miličić, predsjednik Zajednice živinara RS, koji je ujedno i direktor preduzeća "Agreks" iz Donjeg Žabara, ističe za "Nezavisne novine" da će od 1. januara naredne godine električna energija u Republici Srpskoj za ovu oblast poskupjeti od 72 odsto pa naviše, dok će u FBiH to biti i do 300 odsto.

"Koordinacioni odbor živinara BiH zaključio je da je to enorman udar na poslovanje naših preduzeća, pored ogromnih troškova i problema koji su posljedica pandemije, a prije svega poskupljenja stočne hrane od 50 do 80 odsto. Tako da će većina naših firmi ozbiljno smanjiti proizvodnju, dok će se neke čak ugasiti", kazao je Miličić.

Kako je rekao, procjenjuju da će doći i do otpuštanja ozbiljnog broja radnika. 

"Sigurno je da će doći i do nedostatka pilećeg mesa i prerađevina, te konzumnih jaja na tržištu u Republici Srpskoj, ali i čitavoj BiH", pojasnio je Miličić.

Dodao je da su proizvođači konzumnih jaja ove godine radili u minusu.

"Može se očekivati da ovo što se sada dešava dovede do toga da u narednom periodu dođe do većih cijena ovih proizvoda", zaključio je Miličić. 

Edin Jabandžić, predsjednik Koordinacionog odbora peradara, živinara BiH i izvršni direktor kompanije "Madi" iz Tešnja, u razgovoru za "Nezavisne novine" kazao je da je situacija više nego ozbiljna.

"Nevjerovatno je da neko može izaći s prijedlogom poskupljenja za 300 odsto. Ne može se poskupljenje električne energije prenijeti na krajnji proizvod, jer bi to bilo enormno poskupljenje u ovakvoj situaciji gdje je skoro sve previše poskupjelo", kazao  je Jabandžić.

Kako je rekao, dostavljeni ugovori od elektroprivrednih preduzeća u BiH s povećanim cijenama električne energije i do 300 odsto u živinarskom sektoru samo još dodatno pogoršavaju ionako tešku situaciju u ovoj grani proizvodnje nastalu kao posljedica pandemije i enormnog povećanja cijena gotove stočne hrane, kao i svih ostalih inputa u proizvodnji.

"Mi smo uputili apel relevantnim državnim i entitetskim institucijama da zaštite domaću proizvodnju i time spasu najmanje 20.000 radnih mjesta", kazao je Jabandžić.

Dodao je da se u svim firmama u ovom sektoru povećanje cijene električne energije mjeri u stotinama hiljada maraka pa do nekoliko miliona maraka na godišnjem nivou, tako da povećanje, kako kaže, smatraju apsolutno neopravdanim i neprihvatljivim.

"Konkretno, 'Madi' će morati da plati 2,2 miliona KM više na godišnjem nivou",zaključio je Jabandžić.

Bh. živinari godišnje proizvedu 540 miliona jaja, 65.000 tona pilećeg mesa, 40 miliona brojlera i 400.000 kljunova roditeljskih jata.

(N.N.)

Na samom kraju 2021. godine koju su obilježili masovni odlazak radnika, enorman porast cijena troškova života, nepostojanje definisane minimalne plate, te desetine hiljada nesigurnih radnih mjesta, ne postoji opravdanje za bilo kakvu odluka o značajnom porastu cijene električne energije.

            Svaki dodatni trošak koji se nameće poslodavcima automatski znači da će ga oni nadoknaditi preko leđa radnika, otpuštanjem, smanjenjem plate ili neredovnim isplatama primanja radnicima. Radnici su i tako na rubu egzistencije, rade na nesugurnim radnim mjestima pa svaka najava o otpuštanju, a posljednjih dana smo ih čuli mnogo od strane poslodavaca, unosi dodatni nemir i nespokoj u njihove i živote njihovih porodica.

            Predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH Selvedin Šatorović poziva Vladu Federacije BiH da počne raditi u interesu radnika, penzionera i svih ostalih građana, te da počne donositi odluke kojima će zaštititi njihov ekonomski položaj i bar donekle ublažiti sve negativne posljedice pandemije koje trpe.

            Ne tako davno na ulici su bili rudari tražeći zaštitu svojih prava. Ukoliko se ne promijeni stav JP Elektroprivreda BiH o poskupljenju cijene električne energije na ulici će se naći hiljade radnika iz industrijskog i uslužnog sektora. Ne mogu svi radnici u Federaciji BiH biti taoci želje Elektroprivrede BiH za ostvaranjem ekstra profita, navodi se u saopćenju SSS BiH.

Usprkos svim kušnjama i teškoćama sa kojima se svakodnevno susrećemo kako svako od nas pojedinačno, tako i kao društvo u cjelini radujemo se dolasku Božića.

Neka Božić, kao simbol rađanja i novog početka, označi početak novog, sretnijeg razdoblja u našim životima, neka donese mir, blagostanje, dane prepune sreće i radosti u krugu najmilijih.

U ime Općinske organizacije SDP BiH Tešanj, i svoje osobno ime, svim građankama i građanima katoličke vjeroispovjesti u Bosni i Hercegovini, a posebno na području općine Tešanj i susjednih općina, upućujem najiskrenije čestitke u povodu nadolazećeg Božića.

Predsjednik OOSDPBiH Tešanj
        Senad S. Subašić

Sportski savez općine Tešanj je u okviru manifestacije „Dani grada Tešnja 2021“, uspješno organizovao Izbor sportiste godine općine Tešanj 2021.

Manifestacija je održana juče (četvrtak, 23.12.2021. godine) u velikoj sali Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj, sa početkom u 18:00 sati.

Uz prigodan prateći program i ugodnu atmosferu, proglašeni su i nagrađeni najuspješniji sportisti i sportski kolektivi općine Tešanj.

Manifestaciju je, nakon intoniranja himne, otvorio predsjednik Sportskog saveza Adnan Alić koji je svima poželio dobrodošlicu na manifestaciju, a prisutnima se prigodnim govorom obratio i Općinski načelnik Suad Huskić.

Nakon uvodnih obraćanja uslijedilo je uručivanje priznanja i nagrada, uz muzičke predahe koje su nam priredili učenici Muzičke škole “Rešad Kadić” Tešanj Šejma Krdžalić i Behija Omerbašić, kao i naš sugrađanin zlatnog glasa Nermin Handžić.

Atmosfera je bila zaista sjajna a svaki nastup učesnika, kao i izlazak na binu svakog nagrađenog sportiste, publika je nagrađivala gromoglasnim aplauzima. Program je sjajno vodila naša mlada voditeljka Belma Srkalović.

Sportski savez općine Tešanj se posebno zahvaljuje Općini Tešanj, generalnom pokrovitelju kako ove manifestacije tako i svih sportskih aktivnosti na području naše općine.

Sportski savez općine Tešanj se zahvaljuje i svim posjetiocima koji su, svojim dolaskom i prisustvom uveličali ovu manifestaciju, podržali naše sportiste i kolektive i na taj način im poručili da istraju u svom sportskom nadmetanju te da nas i u budućnosti obraduju još boljim rezultatima i sportskim uspjesima.

SPISAK NAJUSPJEŠNIJIH SPORTISTA OPĆINE TEŠANJ ZA 2021. GODINU:

Najuspješnija sportistkinja:

• Melika Kotorić, Rukometni klub “Bosna” Tešanj

Najuspješniji sportista:

• individualni sport: Kenan Huseinbašić, Centar borilačkih sportova Tešanj
• kolektivni sport: Alenko Zukanović, KK „Gradina MADI“ Tešanj

Najuspješnija sportistkinja – juniorka:

• individualni sport: Nadina Mehmedović, Taekwondo akademija Tešanj

Najuspješniji sportista – junior:

• individualni sport: Sejfo Žižo, Karate klub Tešanj,
• kolektivni sport: Imran Hundur, KK „Gradina MADI“ Tešanj

Najuspješniji sportista u kategoriji lica sa invaliditetom:

• Fikret Smajlović, Streljački klub osoba sa invaliditetom Tešanj

 Najuspješnija sportska organizacija:

• Košarkaški klub “Gradina MADI” Tešanj

Sportski događaj godine:

• Međunarodni kickboxing turnir “BALKAN OPEN 2021” u organizaciji Centra borilačkih sportova Tešanj

 Sportske nade općine Tešanj: 

1. Nejra Mularifović, Rukometni klub “Bosna” Tešanj
2. Rijad Rošić, Karate klub „Unija“ Tešanj
3. Sara Mujakić, Ženski odbojkaški klub Tešanj
4. Zinadin Bešlagić, KK „Gradina MADI“ Tešanj
5. Nihada Hodžić, Taekwondo akademija Tešanj
6. Dalila Memić, Stonoteniski klub „Nec“ Tešanj
7. Leyla Sejmenović, Centar borilačkih sportova Tešanj
8. Nazmin Hasić, Klub borilačkih sportova “Borac” Jelah
9. Benjamin Ganjgo KBS „Zlatna rukavica-Golden Glove“ Tešanj
10. Sunija Rizvanović, Karate klub Tešanj

Najuspješniji treneri:

• Maid Jabandžić, KK „Gradina“ Tešanj
• Elvin Mehmedović, Taekwondo akademija Tešanj
• Adis Ostrvica, Karate klub Tešanj

Najuspješniji sportski radnici:

• Jakub Rošić, Karate klub „Unija” Tešanj
• Elvir Sejmenović, Centar borilačkih sportova Tešanj
• Amir Vilašević, KK „Gradina MADI“ Tešanj

 Sportski novinar općine Tešanj:

• Halid Fejzić

Lica sa najdužim stažom u sportu:

• Željko Kršić, KK „Gradina MADI“ Tešanj

 Specijalna priznanja za zasluge i doprinos u razvoju sporta općine Tešanj 

• Suad Huskić, Općinski načelnik
• Almina Alagić, JU Opća biblioteka Tešanj
• Edib Šahman, Savez za sport i rekreaciju osoba sa invaliditetom Tešanj
• Hamza Deljkić, RK “Bosna” Tešanj
• Škola fudbala “Šampion” Tešanj
• Paintball klub “Lasta” Tešanj – turnir “BALKAN KUP” u paintballu
• Centar borilačkih sportova Tešanj
• Almin Hrvić, RK “Bosna” Tešanj
• Mesna industrija “MADI” Tešanj

Kompletnu manifestaciju možete pogledati OVDJE.

(Sportski savez općine Tešanj)

U cilju poduzimanja pojačanih mjera i preventivnog djelovanja na sprečavanju neželjenih posljedica upotrebom pirotehničkih sredstava i drugih naprava, povodom nastupajućih praznika, obavještavamo vas da će policijska stanica Tešanj, u saradanji sa nadležnim inspekcijskim službama sprovesti intenzivnije aktivnosti na sprečavanju pojave prodaje, kupovine i paljenja pirotehničkih sredstava na javnim mjestima.

Problematika u vezi prodaje, kupovine i paljenja pirotehničkih sredstava na javnim mjestima, definisana je članom 3. Stav 1. Tačka 21., 22. i 23. Zakona o javnom redu i miru ZDK (Sl. novine ZDK broj 4/16).

Obzirom da se očekuje povećana upotreba pirotehničkih sredstava podsjećamo građane da je u članu 3. Zakona o javnom redu i miru ZDK utvrđeno činjenje prekršaja u slučajevima kada se vrši prodaja, kupovina, ustupanje na prodaju i upotreba pirotehničkih sredstava na javnom mjestu bez odobrenja nadležnog organa. Službenici policije će u skladu sa zakonskim ovlaštenjima vršiti privremeno oduzimanje navedenih sredstava a prekršiocima javnog reda i mira izdavati prekršajne naloge.

Ukazujemo na činjenicu da se u činjenju ovih prekršaja u velikoj mjeri pojavljuju djeca a time i neželjene posljedice povređivanja istih te na ovaj način skrećemo pažnju roditeljima da će, u skladu sa Zakonom o javnom redu i miru ZDK, za prekršaje počinjene od strane maloljetnih lica službenici policije u slučajevima predviđenim zakonom izdavati prekršajne naloge i roditeljima.

          KOMANDIR
SAMOSTALNI INSPEKTOR
        Jusuf Katica

U prvih šest mjeseci ove godine Bosnu i Hercegovinu napustilo je više od 85.000 ljudi, a među njima najviše kvalificiranih radnika, kazao je Feni Selvedin Šatorović, predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH (SSSBiH), ocijenivši da su građani primorani odlaziti u inozemstvo kako bi zaradili dovoljno novca za normalan život s obzirom na to da čak oko 70 posto radnika u zemlji prima plaću manju od 650 maraka.

Navodi kako se kao država već godinama suočavamo s masovnim iseljavanjem stanovnika u potrazi za sigurnijom i boljom sadašnjošću i budućnošću.

– Iz SSSBiH uporno ukazujemo na taj problem i sve negativne posljedice koje će taj trend imati u budućnosti. Međutim, ono što posebno zabrinjava je da među onima koji odlaze sve više ima kvalificiranih radnika, ljudi koji iza sebe imaju 10 ili više godina radnog iskustva. Dakle, riječ je o iskusnim radnicima i njihov odlazak predstavlja veliki udar za svakog poslodavca, a samim tim i za ekonomiju u cijelosti – naglašava Šatorović.

Smatra kako će se u narednom razdoblju, ako se hitno ne poduzmu neke mjere od strane nadležnih i ne promijeni odnos poslodavaca prema radnicima, bilježiti još masovniji odlazak radnika iz BiH.

Upozorava kako se neke oblasti u gospodarstvu već suočavaju s nedostatkom kvalificirane radne snage.

Taj negativni trend će se, ističe Šatorović, sasvim izvjesno, proširiti i na preostale grane gospodarstva.

– Radnici su primorani odlaziti u inozemstvo kako bi zaradili dovoljno novca za normalan, prosječan život. Nelogično je očekivati da ljudi ostaju raditi za 500-600 maraka dok za isti taj posao u nekoj od zemalja zapadne Europe mogu zaraditi tri ili četiri puta veći iznos – kaže predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH i ističe kako poslodavci, ako žele zadržati radnike, moraju biti spremni adekvatno platiti njihov rad, znanje i zalaganje.

Prema podacima s kojima Sindikat raspolaže, oko 70 posto radnika u BiH prima plaću do 650 maraka što je, kako navodi, znatno ispod iznosa prosječne plaće koja se posljednjih mjeseci kreće oko 990 maraka.

Nažalost, dodaje, surova je istina da građani BiH, tj. najveći broj njih već mjesecima, ako ne i godinama ne živi, već preživljava.

– Nakon što plate sve račune koje imaju, ljudima ostaje minimalno novca za kupovinu najosnovnijih prehrambenih namirnica i higijenskih potrepština. Ljudi su primorani štedjeti na hrani pa se hrane nezdravo, kupuju ono što je najjeftinije, ne gledajući o kakvoj se kvaliteti radi, a u minimalnim količinama kupuju meso, voće i povrće. Situacija je još dodatno teža za one koji, nažalost, moraju kupovati lijekove, a da ne govorimo o ponižavajućem položaju naših umirovljenika – kaže Šatorović.

Pritom upozorava kako su građani primorani zaduživati se kako bi osigurali najosnovnije stvari za život čime se dovode u dužničko ropstvo prema bankama, mikrokreditnim organizacijama ili u najgorem slučaju, kamatarima.

Prema posljednjim podacima Federalnog zavoda za statistiku potrošačke cijene u Federaciji BiH su za godinu porasle 5,4 posto, a došlo je do minimalnog rasta prosječne plaće.

Ono što treba posebno naglasiti jest da su značajno povećane cijene prehrambenih proizvoda i higijenskih potrepština, a zabilježen je i rast troškova stanovanja, prijevoza i usluga. To je ono što direktno utječe na svakodnevnicu građana jer se najviše sredstava na mjesečnoj razini izdvaja upravo za te troškove, ocjenjuje Šatorović.

Sindikalna potrošačka korpa, koju redovno objavljuje Savez samostalnih sindikata BiH, iz mjeseca u mjesec tijekom 2021. godine je koštala oko i iznad 2.000 maraka, dok je prosječna plaća pokrivala 44-49 posto minimalnih troškova života četveročlane obitelji u Federaciji BiH.

– Nažalost, najveći broj radnika, njih oko 70 posto prima plaću koja je ispod iznosa prosječne plaće, tako da je odnos između onoga što radnik primi kao plaću i onoga što su minimalni troškovi života još negativniji – ustvrdio je.

Podsjetio je kako je zahtjev Saveza samostalnih sindikata BiH da minimalna plaća u Federaciji BiH bude 1.000 maraka, što bi značilo da obitelj u kojoj dvoje zaposlenih prima minimalnu plaću može sebi priuštiti pokrivanje osnovnih životnih troškova.

Time bi, smatra Šatorović, došlo i do povećanja prosječne plaće.

Trenutno iznos prosječne plate, tvrdi, nominalno povećavaju plaće zaposlenih u financijama, javnim poduzećima i upravi, dok najveći broj radnika prima plaću koja je znatno ispod tog iznosa.

Na pitanje što Sindikat pouzima kako bi se ovakva situacija promijenila u korist radnika, odgovorio je kako je Savez samostalnih sindikata BiH zaustavio pokušaj da se izmjenama Zakona o radu dodatno pogorša ekonomski položaj radnika.

– Nakon više od godinu dana intenzivnog rada i lobiranja uspjeli smo se izboriti za to da svi klubovi zastupnika u Federalnom parlamentu podrže našu inicijativu da minimalna plaća bude 1.000 maraka. Na našu inicijativu Vlada FBiH donijela je Uredbu o ograničavanju rasta marži na osnovne prehrambene proizvode i higijenske potrepštine. Nažalost, ta je odluka pod pritiskom poslodavaca ubrzo revidirana i sada svi zajedno trpimo nekontroliran rast cijena. U nekoliko navrata smo pozvali Vladu FBiH da zaštiti građane od neopravdanog rasta cijena, da usmjeri dodatna novčana sredstva u poljoprivredu i domaću industriju koja se bavi preradom i proizvodnjom hrane i higijenskih proizvoda, a sve s ciljem da im se osigura sigurna i nesmetana proizvodnja, smanje troškovi poslovanja čime bi automatski bilo moguće smanjenje cijena tih proizvoda za naše građane – zaključio je predsjednik Saveza samostalnih sindikata BiH.

(Fena)

Božićni praznici ne izgledaju baš veselo dok omikron soj nastavlja da se širi Švajcarskom.

"Broj slučajeva u Švajcarskoj veći je nego u praktično svim drugim evropskim zemljama", rekao je Patrik Matis, šef odjeljenja za upravljanje krizama u Saveznoj kancelariji za javno zdravlje (FOPH).

Epidemiološka situacija koja se neprestano pogoršava posljedica je kombinacije faktora, prema riječima stručnjaka - brzog širenja i veoma zaraznog omikron soja, koji prijeti da prestigne deltu i postane dominantna varijanta, kao i nedovoljna stopa vakcinacije i sporost u davanju buster doza.

Što se tiče novih infekcija, broj je neznatno pao proteklih dana na nešto iznad 8.000 novooboljelih za dan. Međutim, u srijedu je ponovo skočio, kada su prijavljena 11.562 nova slučaja.

Prema podacima, kanton Obvalden ima najveći broj kovid slučajeva - 2.639,73 na 100.000 stanovnika, što je duplo više od nacionalne stope od 1.362,73.

Drugi kantoni koji premašuju nacionalni prosjek su Apencel (1.994,76 na 100.000), Ženeva (1.874,03), Turgau (1.840,87), Švic (1.881,82) i Jura (1.804,39).

Pored Ženeve, stopa kantona Vo je takođe iznad nacionalnog prosjeka, što dokazuje da su se džepovi zaraze proširili na zapad zemlje iz njihovog uporišta u istočnim i centralnim regionima Švajcarske.

Situacija u jedinicama intenzivne njege se takođe pogoršava, što su zdravstveni zvaničnici upozoravali nedjeljama.

Na odjeljenjima intenzivne njege 21. decembra bila su 313 kovid pacijenta, što je za 24 više nego prošle nedjelje.

FOPH je ranije rekao da kada se prekorači granica od 300, možda će morati da se uspostavi trijaža. Do sada je prijavljeno samo nekoliko slučajeva trijaže, ali brojne bolnice otkazuju operacije koje nisu hitne i tretmane kako bi uložile sve svoje medicinske resurse u zbrinjavanje pacijenata sa virusom korona.

Najviše hospitalizovanih pacijenata je u Zoloturnu, gdje kovid pacijenti zauzimaju 75 odsto kreveta na intenzivnoj njezi, zatim slijede Turgau (60,7 odsto) i Švic (60 odsto).

I trend da nevakcinisani ljudi zauzimaju većinu resursa intenzivne njege se nastavlja, rekli su stručnjaci.

Što se tiče smrtnih slučajeva, 310 ljudi je umrlo od virusa korona između 8. i 21. decembra, većina njih u Bernu (45), Argau (38), Cirihu (34) i Vou (32).

Kada je riječ o vakcinaciji, Švajcarska i dalje zaostaje za mnogim drugim zemljama po vakcinaciji što je, prema riječima zdravstvenih stručnjaka, glavni razlog za pogoršanje epidemiološke situacije.

Prema posljednjim podacima, 76.15 odsto svih kvalifikovanih osoba (starosti od 12 i više godina) je potpuno vakcinisano, a manje od četvrtine - 22.47 odsto - dobilo je dopunsku vakcinu.

I u ovom pogledu Švajcarska zaostaje za drugim zemljama, iako zdravstveni zvaničnici kažu da samo treća doza nudi barem djelimičnu zaštitu od omikrona.

Međutim, zemlja je u utorak napravila pozitivan korak skraćivanjem svoje preporuke za dopunske doze sa šest na četiri mjeseca nakon druge doze.

Koje su mjere na snazi?
Prema novim mjerama, koje će biti na snazi do 24. janura, za ulazak u mnoge zatvorene prostore, uključujući restorane, biće potreban dokaz o vakcinaciji ili preležanom virusu.

Posjetioci diskoteka i barova moraće da pošalju negativan rezultat testa na virus korona pošto je tamo manje vjerovatno da će ljudi nositi maske.

Prema novim mjerama, ljudi će raditi od kuće, a privatna okupljanja biće ograničena na 10 osoba, ako neko od prisutnih starijih od 16 godina nije vakcinisan ili nije preležao virus korona.

Švajcarska vlada saopštila je i da je naručila po sedam miliona doza od moderne i fajzera i bionteka za drugu polovinu 2022. godine kako bi povećala svoje zalihe vakcina na 34 miliona.

U Švajcarskoj je od početka pandemije registrovano više od 1,2 miliona slučajeva virusa korona, a preminula je 12.128 osoba, pokazuju podaci sajta Worldometers, prenosi Telegraf.

Vlada Slovenije odlučila skratila je validnost dokaza negatvinih PCR i brzih testova na virus korona, pa će važnost brzog testa sada biti 24 časa, a PCR testa 48 časova od uzimanja brisa.

“Vremenski okvir se time smanjuje”, rekla je portparol Vlade Maja Bratuša na današnjoj konferenciji za novinare.

Do sada su se osobe koje nisu vakcinisane ili nisu imale kovid smatrale kvalifikovanim za potvrdu preležao, vakcinisan, testiran na osnovu dokaza o negativnom rezultatu pi-si-ar testa ne starijem od 72 časa ili na osnovu rezultata brzog testa koji nije stariji od 48 časova.

Odluka Vlade stupa na snagu sutra, prenose slovenački mediji.

Vlada je danas odlučila i u kom obliku će biti dozvoljen doček Nove godine i ovaj put neće biti dočeka na otvorenom.

“Svaka odluka koju Vlada ovih dana donese je teška i rezultat je proučavanja različitih scenarija”, rekla je državni sekretar u Ministarstvu ekonomskog razvoja i tehnologije Polona Rifelj i istakla da su na stolu bile mnogo strože mjere.

Vlada je odlučila da u noći 1. januara 2022. godine omogući duže večere za goste restorana, uključujući i one u hotelima.

Radno vrijeme neće biti ograničeno, ali će svi gosti prije ulaska morati da pokažu negativan PCR ili sertifikat brzog testa, koji ne smije biti stariji od 12 časova.

Pod nadzorom ugostitelja, gost će moći i da se testira neposredno prije ulaska u restoran.

(N.N.)