Skupština Zeničko-dobojskog kantona danas bi trebala glasati o verifikaciji Odluke o dodjeli Plakete Zeničko-dobojskog kantona privrednom društvu "Adriatic Metals BH" zbog čega su reagovala brojna ekološka udruženja.

Eko forum Zenica uputio je otvoreno pismo Skupštini Zeničko-dobojskog kantona od koje traže da se ne verifikuje Odluka o dodjeli Plakete ZDK privrednom društvu Adriatic Metals BH za doprinos u razvoju privrede.

U pismu navode da je ovo privredno društvo od 2017. godine vrši istraživanja mineralnih sirovina na nekoliko lokaliteta u području općine Vareš.

"U javnosti se prikazuje kao društveno odgovorna kompanija koja bi trebala donijeti prosperitet u općinu Vareš nakon decenija privrednog zastoja i demografskog odumiranja, ali se zanemaruje izrazito negativan uticaj na životnu sredinu djelatnosti eksploatacije ruda. Svjesni smo da EU i Velika Britanija imaju strategiju smanjenja ovisnosti snabdijevanja mineralnim sirovinama iz Kine, ali Bosna i Hercegovina ne smije postati nova rudarska kolonija Evrope", navodi se u pismu.

Javnost, zastupnike i druge su upoznali s činjenicama koje su im vjerovatno promakle.

Prekršene su Bernska, Ramsar i Aarhuška konvencija pri pribavljanju okolinske dozvole, jer lokalna zajednica Kakanj nije imala priliku da učestvuje u postupku, iako se otpadne vode izlijevaju direktno u vodotoke kojima se Kakanj i druga mjesta opskrbljuju vodom. Vrući potok, nekada pitka voda, već je uništen zbog posljedica djelovanja ove kompanije i u njemu više nema života. Uništavanje bioraznolikosti ne može se smatrati doprinosom privredi.

Prekršene su Bernska, Ramsar i Aarhuška konvencija pri pribavljanju okolinske dozvole, jer lokalna zajednica Kakanj nije imala priliku da učestvuje u postupku, iako se otpadne vode izlijevaju direktno u vodotoke kojima se Kakanj i druga mjesta opskrbljuju vodom. Vrući potok, nekada pitka voda, već je uništen zbog posljedica djelovanja ove kompanije i u njemu više nema života. Uništavanje bioraznolikosti ne može se smatrati doprinosom privredi.

Vlada ZDK je zakonski propisala koncesionu naknadu za geološka istraživanja i eksploataciju ruda u iznosu od 10.000 KM po hektaru, ali su je ugovorom smanjili na samo 150 KM. Ovaj postupak je trenutno pod istragom Tužilaštva BiH. Time je kompanija koja se predlaže za dodjelu plakete favorizovana od strane kantonalne vlade – privredi neće doprinijeti ova kompanija nego vlada koja je umanjila koncesionu naknadu. Dodjela plakete ovoj kompaniji bila bi direktno priznanje da je Vlada ZDK bila svjesno umiješana u potencijalno koruptivne radnje.

Činjenica da prijedlog za plaketu dolazi od brojnih ustanova i udruženja iz Vareša koji su dobitnici grantova kompanije Adriatic Metals, govori da se radi o orkestriranoj i agresivnoj kampanji same kompanije koja koristi novac za kupovinu javnosti. Time se šalje poruka da je plaketa kantona nagrada koja se može kupiti. U obrazloženju predlagača se navodi da je projekat “Vareš” ove kompanije navodno dobio status “Projekta od posebnog značaja za BiH”, ali takvu odluku nije donijela nijedna institucija u Bosni i Hercegovini i predstavlja marketinšku izmišljotinu kompanije "Adriatic metals"

Iz Eko foruma su javno pozvali zastupnike da ne verifikuju prijedlog o dodjeli pkaete privrednom društvu dok se ne okončaju istražne radnje o potencijalnoj korupciji, kršenju propisa, ne utvrdi nivo negativnog uticaja djelatnosti te kompanije na životnu sredinu i dok se ne objave rezultati vanrednog inspekcijskog nadzora koji je Federalna uprava za inspekcijske poslove po nalogu Federalnog ministarstva okoliša i turizma izvršila 30.6.2023. godine na lokacijama "Rupice" i "Crvene stijene" te rezultati monitoringa otpadnih voda i ostalih potencijalnih uticaja prema zahtjevima iz okolinskih dozvola.

"U Zeničko-dobojskom kantonu sigurno ima i drugih privrednih subjekata koji već duže vrijeme pozitivno doprinose razvoju Kantona u oblasti privrede, ne samo u eksploataciji prirodnih resursa nego i u privrednim djelatnostima zasnovanim na znanju i ekološki prihvatljivim tehnologijama i uslugama", stoji u otvorenom pismu kojeg potpisuju ekološke organizacije.

(klix.ba)

Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 09.08.2023.(srijeda) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
DV 10 kV Raduša
Naselja:Kotlanice 2, Srednja Raduša, Dolac, Raduša Lipe i Raduša Bučje, od 09:00 do 11:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Ovih dana navršava se godina dana od vraćanja Bundesvera u misiju EUFOR-a u BiH, a odluka Bundestaga predvidjela je da mandat traje godinu dana, odnosno do početka ovog mjeseca.

Iz Ambasade Njemačke juče nam je rečeno da je Vlada Njemačke, pod vođstvom kancelara Olafa Šolca, odmah nakon stupanja na dužnost, region zapadnog Balkana proglasila regionom od visokog bezbjednosno-političkog značaja.

Kao glavni razlog za vraćanje Bundesvera naveden je ruski napad na Ukrajinu, za koji u Ambasadi Njemačke kažu da je protiv međunarodnog prava. To je, kako ističu, dovelo do pojačane nestabilnosti na zapadnom Balkanu, pa se vlada te zemlje odlučila da se ponovo vrati u misiju EUFOR "Althea".

"Njemački bundestag je u julu 2022. godine dodijelio potrebni mandat tako da se Bundesver od 16. avgusta 2022. ponovo nalazi u misiji koju vodi EU. U osnovi, Bundesver učestvuje u međunarodnim misijama samo u okviru kolektivnih bezbjednosnih saveza zajedno s partnerskim nacijama", naglasili su oni u odgovoru.

Na naše pitanje kakva su očekivanja od misije, istakli su da se ne radi o specifičnim njemačkim očekivanjima, već da se radi o misiji u kojoj učestvuju 22 nacije, od kojih svaka doprinosi ukupnom uspjehu misije EUFOR "Althea".

"Otkad se vratio, Bundesver svojim učešćem zajedno s partnerima doprinosi bezbjednost i stabilnosti BiH. Njemačka i Bundesver su ponosni da mogu dati svoj doprinos. To da su se bezbjednost i stabilnost u BiH od kraja rata održali je impresivan uspjeh, kojim sve nacije koje su učestvovale u misiji mogu biti ponosne. Njemačka i Bundesver su samo dio toga", naglasili su.

Pitanja smo poslali i EUFOR-u, ali nam nisu odgovorili.

U BiH je angažovano oko 50 njemačkih vojnika, koji će biti raspoređeni u Glavnom štabu u Sarajevu i u lokalnim timovima koji se nalaze u opštinama širom zemlje. U skladu s odlukom EU od prošle godine, broj vojnika u vojnoj misiji EU "Althea" povećan je sa 500 na 1.100, u okviru kojeg se ubrajaju i njemački vojnici.

Na stranici Vlade Njemačke objašnjeno je da je cilj angažovanja njemačkih trupa zaštita Dejtonskog mirovnog sporazuma, a da je centralni zadatak podrška uspješnom sprovođenju Dejtonskog mirovnog sporazuma.

"Imajući u vidu unutrašnjopolitičke napetosti u BiH, njemački angažman je jasan znak posvećenosti trajnoj stabilizaciji BiH", saopšteno je iz Vlade Njemačke.

Kao konkretan povod za potrebu njemačkog angažmana, navedene su etničke napetosti, bez posebnog ukazivanja na bilo čiju krivicu.

"Etničke podjele između Bošnjaka, Hrvata na jednoj i Srba na drugoj strani su svakodnevica. Ovaj razvoj situacije dominira politikom i blokira napredak i reformske procese", naglašeno je.

Na internet stranici Ministarstva odbrane BiH takođe smo pronašli nekoliko novijih obavještenja koja pružaju osnovne informacije o misiji. Podsjetili su da je Bundesver već bio angažovan u BiH od 2004. do 2012. godine, ali da trenutna politička situacija u BiH zahtijeva novi njemački vojni angažman.

"To se dešava u pozadini protivpravnog napada Rusije na Ukrajinu i postoji opasnost da bi Rusija preko destabilizacije Balkana mogla pokušati da izvrši pritisak na EU", naglasili su oni.

Inače, misija EUFOR "Althea" za sada je jedina operacija u području zajedničke odbrambene i bezbjednosne politike u sklopu sporazuma "Berlin plus", između EU i NATO, po kojem je EU preuzela odgovornost za bezbjednost i vojne misije na evropskom kontinentu.

Ovih dana trebalo bi da bude donesena i formalna odluka o tome da komandu nad EUFOR-om od Austrije od sljedeće godine preuzme Mađarska.

(N.N.)

Iako se meteorološka situacija u Sloveniji smiruje i dalje su poplavljena područja uz Muru, Dravu i Savu, prenosi slovenska agencija STA.

Dijelovi zemlje i dalje su odsječeni, a ekipe na terenu pokušavaju osigurati cestovnu povezanost sa svim ugroženim dijelovima zemlje kako bi stanovništvu mogla biti pružena pomoć.

Zbog teških posljedica izazvanih katastrofalnim poplavama slovenska vlada zatražila je međunarodnu pomoć kroz mehanizme Europske unije i NATO-a.

Slovenija je preko Mehanizma civilne zaštite EU-a zatražila 30 bagera različitih kapaciteta i 30 specijalnih vozila za regulaciju vodotoka, kao i slanje inženjerskih ekipa za svu tu opremu.

Ljubljana je također od NATO-a zatražila pet teških vojnih helikoptera nosivosti najmanje pet tona za transport, kao i 200 vojnika za obavljanje zadaća zaštite, spašavanja i pomoći.

Premijer Robert Golob u subotu je opisao poplave kao najveću prirodnu katastrofu u posljednja tri desetljeća i procijenio ukupnu štetu na više od 500 milijuna eura. Oštećene su ceste, željezničke pruge, mostovi, kanalizacijski sustavi i zgrade.

Brojne države uputile su pomoć Ljubljani, a među prvim je bila susjedna Republika Hrvatska. Hrvatska vlada je na telefonskoj sjednici donijela Odluku o prelasku granice Republike Hrvatske Oružanih snaga RH radi pružanja humanitarne pomoći u Sloveniji u uklanjanju posljedica olujnog nevremena.

Na zamolbu Republike Slovenije odobren je prelazak granice korištenjem jednog helikoptera Mi-171Sh Hrvatskoga ratnoga zrakoplovstva s osam pripadnika Oružanih snaga RH sukladno iskazanim potrebama Republike Slovenije i mogućnostima Oružanih snaga Republike Hrvatske, priopćeno je iz Vlade RH.

Civilne zaštite iz Bosne i Hercegovine spremne su uputiti pomoć Republici Sloveniji za saniranje šteta od katastrofalnih poplava koje su zadesile ovu državu, saopćeno je iz Ministarstva sigurnosti BiH.

Svoj posjet Ljubljani za srijedu je najavila predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Direkcija za civilno vazduhoplovstvo BiH (BHDCA) dobila je inicijativu tri aerodroma u vezi sa rješavanjem pitanja naknade koja se naplaćuje na osnovu Odluke o visini naknade koju plaća operator vazduhoplova po prevezenom putniku i toni prevezenog tereta u odlasku sa aerodroma u BiH.

Inicijativu su uputila tri bh. aerodroma – Tuzla, Banja Luka i Mostar, sa zahtjevom da se izvan snage stavi odluka o naplaćivanju naknade od tri KM po odlazećem putniku i 40 KM po toni prevezene prtljage.

– BHDCA je spremna na razgovore i spremna je da sasluša sve inicijative, i one su uvijek dobrodošle. Međutim, za BHDCA nije prihvatljivo potpuno ukidanje te naknade. Prije nekoliko dana održan je i sastanak sa predstavnicima Aerodroma Banja Luka na kome je dogovoreno da se održi jedan zajednički sveobuhvatni sastanak svih zainteresovanih institucija i organizacija iz BiH na kom bi se trebalo naći rješenje za ovo pitanje – izjavio je za Fenu stručni saradnik za odnose s javnošću BHDCA Aleksandar Lalović.

Kako je dodao, ta naknada je, kroz različite dokumente, preporuka Međunarodne organizacije za civilno vazduhoplovstvo (ICAO) i kao takvu imaju je sve zemlje u okruženju i EU, a propisana je i Zakonom o vazduhoplovstvu BiH.

Lalović je napomenuo da je Bosna i Hercegovina poslednja država u okruženju koja je uvela tu naknadu, 2017. godine uz saglasnost Vijeća ministara BiH i poštujući sve propise, procedure i mišljenje prilikom njenog donošenja.

– Napominjemo da je BHDCA prilikom donošenja te odluke imala i konsultacije sa Međunarodnom asocijacijom vazdušnih prevoznika (IATA), te da nema nikakvih problema sa aviokompanijama prilikom ispostavljanja faktura. Naglašavamo da sve aviokompanije koje saobraćaju sa Aerodroma Sarajevo sve vrijeme uredno izvršavaju svoje obaveze prema BHDCA, pa čak i tzv. niskotarifne. Zbog toga sumnjamo da je samo navedena naknada razlog zbog kog su pojedine ‘niskotarifne’ aviokompanije odlučile se za smanjenje broja letova sa pojedinih aerodroma u BiH. Kao što je poznato, politika, odnosno strategija takvih kompanija je neprestano ‘seljenje’ i uspostavljanje novih, a zatvaranje postojećih baza ili stalna promjena ruta, što su uostalom potvrdili iz jedne kompanije, najavljujući redukovanje saobraćaja sa tuzlanskog aerodroma – dodao je Lalović.

Naveo je da se BHDCA prilikom utvrđivanja visine naknade u BiH rukovodila i upoređivala visinu naknade sa naknadama koje imaju države u okruženju, kao i prometom u tim državama, te se naknada koja je propisana u BiH kreće u tim okvirima.

Odluka koja je donesena ove godine i koja je stupila na snagu u julu, kako je naveo Lalović, prošla je istu proceduru i uz poštivanje svih propisa, mišljenja i uz saglasnost Vijeća ministara BiH, a razlike u odnosu na Odluku iz 2017. godine su tehničke prirode i odnose se, prije svega, na obavezu aerodromskih operatora u vezi sa dostavljanjem izvještaja Direkciji, postupanje Direkcije i drugih institucija u slučaju nedostavljanja izvještaja, te namjenu i odnos utroška prikupljenih sredstava.

– Različite su opcije i rješenja kojim se može prevazići to pitanje i mi ne bismo da prejudiciramo konačno rješenje. Na primjer, lokalne zajednice, turističke organizacije, pružaoci turističkih usluga u mnogim državama, kao određeni vid subvencija, preuzele su na sebe plaćanje ove naknade. Jedno od rješenja može biti i model Hrvatske koja je navedenu naknadu riješila tako što je izvršila kategorizaciju aerodroma, njihovog prometa i obima saobraćaja i prema tome naplaćuje naknadu – rekao je Lalović.

Sredstva koja se prikupe od ove naknade namijenjena su za, u skladu sa ICAO preporukama, adekvatno ispunjavanje nadležnosti BHDCA u oblasti civilnog vazduhoplovstva, kako za razvoj i unapređenje civilnog vazduhoplovstva kroz angažovanje kvalifikovanog i iskusnog vazduhoplovno-stručnog kadra, te specijalističko i tehničko osposoblјavanje, tako i za unapređenje bezbjednosti letenja u generalnoj avijaciji i podizanje nivoa vazduhoplovne bezbjednosti na međunarodnim aerodromima u BiH.

U centralnim i istočnim područjima Bosne danas će prije podne preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme uz postepeno smanjenje naoblake tokom dana. U ostatku zemlje pretežno sunčano.

U jutarnjim satima i dio prijepodneva po kotlinama i uz riječne tokove može biti magle. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 9 do 15, na jugu do 20, a dnevna od 18 do 24, na jugu do 28 stepeni. U Sarajevu sunčano uz umjerenu oblačnost.

Jutarnja temperatura oko 11, a dnevna oko 23 stepena, naveli su iz Federalnog hidrometeorološkog zavoda.

U srijedu ujutro pretežno sunčano, uz postepeno naoblačenje sa sjeverozapada. Vjetar slab u Bosni istočni i sjeveroistočni, a u Hercegovini uglavnom sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 10 do 16, na jugu do 20, a dnevna od 21 do 27, na jugu do 30 stepeni.

U četvrtak sunčano uz malu do umjerenu oblačnost. Vjetar slab do umjeren sjeverni i sjeverozapadni. Jutarnja temperatura zraka od 11 do 17, na jugu do 22, a dnevna od 22 do 28, na jugu do 31 stepen.

U petak također sunčano uz malu oblačnost. Vjetar slab sjeverni i sjeveroistočni. Jutarnja temperatura zraka od 12 do 18, na jugu do 23, a dnevna od 24 do 30, na jugu do 33 stepena.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Prosječna maloprodajna cijena naftnih derivata u Federaciji Bosne i Hercegovine na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi 2,67 maraka po litru, a za dizel 2,65 maraka po litru.

Maloprodajne cijene dizela više su za 6 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca, izvijestili su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Raspon maloprodajnih cijena naftnih derivata na benzinskim pumpama u Federaciji BiH na današnji dan za premium bezolovni benzin 95 iznosi od 2,46 do 2,86 maraka po litru, a za dizel od 2,41 do 2,86 maraka po litru.

Prema obavještenjima o promjeni cijena i marži koje su benzinske pumpe dostavile Federalnom ministarstvu trgovine u periodu od 1. do 7. augusta ove godine zaprimljeno je ukupno 1298 obavijesti o promjeni cijena i marži.

Većina maloprodajnih cijena za oba derivata na navedenim OPC obrascima viša je za 0,05 maraka po litru goriva.

Prosječne maloprodajne cijene premium bezolovnog benzina 95 u augustu 2023. godine više su za 3,49 posto u odnosu na prosječnu cijenu prethodnog mjeseca.

Trenutni broj benzinskih pumpi u Federaciji BiH iznosi 723, s tim u vezi uzimajući u obzir broj zaprimljenih OPC obrazaca od 1. do 7. augusta ove godine i trenutni broj benzinskih pumpi može se zaključiti kako je u pitanju već drugo poskupljenje cijena goriva, naveli su iz Federalnog ministarstva trgovine.

Tako je prosječna maloprodajna cijena bezolovnog benzina 95 u Federaciji bila 1,18 posto veća u julu nego u prethodnom mjesecu, a cijena dizela veća za 2,04 posto u odnosu na juni mjesec.

Ipak, kako ističu iz Ministarstva trgovine FBiH, cijene su znatno niže nego prošle godine u ovo vrijeme. Tako je bezolovni benzin 95 u julu 2023. jeftiniji za 22,05 posto u odnosu na juli 2022. godine, a dizel za 27,75 posto u odnosu na juli prošle godine.

Napominju kako je prosječna cijena bezolovnog benzina u regionu 2,95, a dizela 2,87 KM po litru.

Iako se dalo pretpostaviti da su turistkinje koje razledaju kanjon neretve nisu. Obje su indonežanke, koje su u BiH došle poslom. Jedna radi u caffe shopu, druga kao fiziotarapeut. Manje, više zadovoljne su. Bar tako kažu.

“Teško je zato što smo morali da odemo daleko od porodice. Ali nije tako teško živjeti ovdje. Ljudi su dobri, ponekad. Neki od njih”.

“Azijati, mi moramo da jedemo rižu, ovdje je teško naći rižu, to je za mene kulturološki šok, da jedem hljeb, ali sada mogu da ga jedem. Volim ćevape, burek. Ovdje je lijepo, mogu da imam prijatelje, ljudi su dobri. Volim što sam ovdje”, kazale su one.

Najveći broj stranih državljana koji rade u BiH dolaze iz Turske, susjedne Srbije, Hrvatske, Kine i Bangladeša. Uglavnom rade na građevini i u ugostiteljstvu podaci su Službe za poslove sa strancima BiH.

“Trenutno je u BiH odobren privremeni boravak po osnovu rada ima 2849 stranih državljana od kojih je 790 stranih državljana po osnovu rada bez radne dozvole, te 2059 po osnovu rada sa radnom dozvolom”, kazali su nam iz Službe za poslove sa strancima.

Radnici u BiH sada radije biraju relativno lakše i unosnije poslove, pa je majstore poput armirača, koji rade na otvorenom, u teškom položaju, teško naći. Zato nerijetko na gradilištvima vidimo Turke, Kurde, pa čak i Bangladežane.

“U BiH su trenutno najtraženija zanimanja u građevinskom sektoru, tesari, armirači. Zavarivača, sektor transporta, vozača kamiona, uslužnih djelatnosti, trgovine, nedostaje od hotelijerstva, ugostiteljskih objekata, čistačica, spremačica, a nedostaje i postovara, mehaničara”, kaže Dominik Raškaj, iz Boljiposao.ba.

Ponuda i plate koje se danas nude, ipak nisu dovoljne za veliki broj bh građana. Mnogi zbog toga radije biraju otići iz zemlje. Zbog čega su redovi pred ambasadama, posebno Njemačkom, nekada nepregledni.

“Kao uzrok koji navode sami građani, kao i poslodavci koji sa nama kontaktiraju jeste najviše ova trenutna politička situacija, a na drugom mjestu stavljaju primanja koja su nedovoljna za standard života u matičnoj zemlji”, dodao je Raškaj.

A prosječna plata u BiH, trenutno prelazi tek nešto više od 600EUR, ili 1280KM. Samo u susjednoj hrvatskoj, projek je veći za 400EUR, i doseže skoro 1133 EUR. Ili 2200KM.

(N1)

Izvještaji Ureda za reviziju institucija Bosne i Hercegovine pokazuju da bh. zvaničnici novac iz državne kase troše nemilice.

Generalni sekretarijat Vijeća ministra Bosne i Hercegovine sa Zoranom Tegeltijom na čelu, u prethodnoj godini nije štedio. Brojna putovanja, velike cifre i neopravdano utrošeni novac. Putni nalozi bez potrebnih podataka ukazuju da su putovanja službenim vozilima često bila privatna.

Novi revizorski izvještaj – stari problemi. Propusti i nepravilnosti u Generalnom sekretarijatu Vijeća ministara ponovo isti. Godina 2022, predsjedavajući Zoran Tegeltija. Ranije preporuke nisu uvažene, a odstupanja u prethodnoj godini ukazuju na to da se često putovalo i mnogo trošilo. Više od 247.000 maraka. Limit prekoračen. Bez validnih objašnjenja i opravdanosti. Službena vozila konstantno u pogonu. Službeno, a čini se i privatno. Putni troškovi, servisiranje, gorivo – sve o trošku građana.

„Nažalost, najčešće se dešava da se službena vozila, pogotovo za lica koja imaju ovlast da ih koriste 24 dnevno, ali i ona koji to nemaju, koriste u privatne svrhe i da se službena putovanja preklapaju s privatnim pa se tako duže ostaje i češće putuje“, navodi Damjan Ožegović, saradnik za pravne poslove Transparency International BiH.

Generalni sekretarijat raspolaže sa sedam vozila, a tri se koriste za potrebe predsjedavajućeg kojem se, između ostalog, daje pravo na korištenje 24 sata dnevno. Izdaci za upotrebu vozila veliki, no potrošeno nije opravdano.

„Nalozi za korištenje službenih vozila su popunjeni nečitko i korisnik vozila u propisani obrazac ne upisuje sve tražene podatke o korištenju vozila. Prilikom točenja goriva ne upisuje se stanje na kilometar satu, mjesto sipanja goriva, niti izvršenu uslugu ovjerava potpisom i pečatom benzinska pumpa koja je pružila uslugu. Ne upisuje se ni podatak ko je upravljao vozilom“, navode iz Ureda za reviziju institucija BiH.

Dobro su naplaćene i usluge reprezentacije. Račun iznosi više od 79.000 marka. Revizori ponovo bilježe da je mnogo potrošeno bez osnove.

„Ne koriste se za unapređenje rada, npr., za sastanke s nekim poslovnim partnerima i sl., već se čak koriste unutar institucije kako bi zaposleni sami sebe častili. To je najčešće. Međutim, kada se koriste u poslovne svrhe, tu se ne oskudijeva, najčešće se koriste najskuplji hoteli, najskuplji restorani, zaista se ne štedi, često ima i alkohola na tim računima“, ističe Ožegović.

Generalni sekretarijat Vijeća ministara mogao je birati najbolje i rasipati novac iz budžeta jer nema nadzora. Sistem interne kontrole nije cjelovit i nema sankcije. Tako, uprkos izvještajima i detektovanju odgovornih, rezultati revizije se ponavljaju iz godine u godinu. Jasno je, neophodan je bolji sistem kontrole.

„Za efikasan proces javne revizije ključna je uloga Parlamentarne skupštine Bosne i Hercegovine, koja je i glavni korisnik izvještaja revizije. Potrebno je i da nadležne parlamentarne komisije koje prate revizorske izvještaje isprate do kraja aktivnosti institucija na implementaciji preporuka, te da osiguraju da institucije redovno izvještavaju i postupaju po revizorskim preporukama do konačne implementacije“, poručuje Dijana Ban, koordinatorica CCI-ja.

Do tada, barem u izvještajima ostaju tragovi o neopravdano utrošenom novcu iz državne kase. Objašnjenje za velike račune tražili smo od Zorana Tegeltije, tada predsjedavajućeg Vijeća ministara Bosne i Hercegovine, ali ga, baš kao i Ured za reviziju, nismo dobili.

(federalna.ba)