U povodu 21.septembra Međunarodnog dana mira održano je druženje u organizaciji partnerskih udruženja UG REZ TEŠANJ i CRCD DOBOJ u Hotelu AA Jelah.
Druženju su prisustvovali i načelnici općina Tešanj i Doboj Istok , kojima se zahvaljujemo na podršci i učešću na ovom skupu.
Nakon obraćanja općinskih načelnika koji su dali podršku ovakvom vidu okupljanja i potvrdili svoje opredjeljenje i zalaganje na očuvanju mira,saradnje i međusobnog poštivanja ,skupu su se sa par prigodnih poema i pjesama obratile i knjizevnice iz Tešnja i Doboj Istoka Elmira Kadušić, mlada pjesnikinja koja je nedavno izdala i svoju prvu zbirku pjesama i Naida Mujkić afirmisana pjesnikinja i članica nekoliko svjetskih književnih udruzenja .

Jedan od najznačajnijih događaja koji se vežu za općinu Maglaj jeste 21.septembar. Na današnji dan 1992. godine, u ranim jutarnjim satima Maglaj i linije odbrane pripadnika maglajske brigade pretrpjele su hiljade metaka sa neprijateljskih položaja. Općina Maglaj je treća po razrušenosti u Bosni i Hercegovini i na ovom području najviše je palo granata. 

Povodom ovog važnog dana, obratio se Općinski načelnik Mehmed Mustabašić i Ismet ef. Burajić komandir čete Liješnica u periodu agresije na BiH, koji je u ime JOB-a i Organizacionog odbora iskustva i savjete podijelio sa prisutnima.

Pripremljen je prigodan program u kojem su između ostalog učestvovali mališani iz Dječijeg vrtića Maglaj i Paralelna muzička škola. Oni su dokaz da djeca od malih nogu pokazuju važnost miru, slobodi, slozi i ljubavi prema zemlji. Svojim lijepim glasom i patriotskim pjesmama prisutne je pozdravio mladi umjetnik Adnan Bašić. Na kraju je položeno cvijeće na Spomen obilježje u Parku Ljiljana.

Svi zainteresovani su pozvani 24. septembra u 09:30h ispred Doma kulture da dođu i budu dio pohoda trasom preko borbenih linija putem Šibov-Vis, Hedrovače i Spahića Gaj. Obezbjeđeno je piće, ručak i prijevoz.

maglaj.ba

Završeni su radovi na izradi kamene obaloutvrde i mašinskom čišćenju i uređenju dijela korita rijeke Tešanjke u MZ Tešanjka, a sve u cilju provođenja preventivnih mjera zaštite od poplava, zaštite dalje erozije poljoprivrednog zemljišta i boljeg protoka.

Ove preventvine mjere su rađene prema Ciljevima iz strateških dokumenata za 2016. godinu

Izvođač radova je bila firma Transkop d.o.o. Jelah, Tešanj.

U ovoj afričkoj zemlji gladuje pet miliona ljudi, više od 300.000 djece mlađe od pet godina akutno je neuhranjeno.

Više od 40 posto stanovništva Somalije nema dovoljno hrane. Iz Ujedinjenih naroda upozoravaju da je pet miliona Somalijaca izloženo nestašici hrane koju je prouzrokovao globalni meteorološki fenomen El Nino.

Hoda Yusuf Jama sve teže dolazi do hrane za svoju porodicu u selu u blizini grada Hargeisea, na sjeverozapadu Somalije. Ona i njezinih devetoro djece žive od stočarstva.

"Ostalo mi je nešto grla, a druga su uginula zbog suše. Imala sam više od 50 grla, a uginulo ih je gotovo 30, jer nisu imali šta jesti", kazala je Hoda Yusuf Jama.

Učestale poplave i suše

Meteorološki fenomen poznat kao El Nino izazvao je globalne klimatske promjene. Države pogođene ovom pojavom proizvode sve manje hrane.

"Situacija nije dobra. Od više od 12 miliona stanovnika, imamo pet miliona ljudi koji su izloženi akutnoj gladi. To je svaki peti Somalijac. A u grupi akutno gladnih djeca su najteže pogođena", rekao je Richard Trenchard, predstavnik Organizacije Ujedijenih naroda za hranu i poljoprivredu u Somaliji.

Prema ovoj organizaciji, broj somalijske djece mlađe od pet godina koja su akutno neuhranjena prelazi više od 300.000. Stručnjaci kažu kako će taj broj rasti, jer se meteorološke prilike svake godine pogoršavaju.

"Nažalost, situacija je sve teža. Ukupan broj gladnih u Somaliji porastao je približno 20 posto u odnosu na prethodnih šest mjeseci, a El Nino je odgovoran za to. Krajem prošle godine poplave su pogodile područja na jugu zemlje, gdje se proizvode žitarice, a kasnije su suše poharale velike dijelove sjeverne Somalije", rekao je Trenchard.

Gladni ne mogu čekati

Somalijska Vlade i međunarodna zajednica sarađuju u pokušaju rješavanja problema nestašice hrane. Agencije za pomoć kažu kako bi utjecaj El Nina mogao biti mnogo veći.

"UN kaže da posjeduje tek trećinu količina potrebnih za adekvatan odgovor na humanitarnu krizu u Somaliji. Agencije za pružanje pomoći navode kako su hitno potrebni dodatni resursi za pristup hrani i borbu protiv neuhranjenosti. Kažu i kako je potrebno pronaći dugoročno rješenje", javlja novinarka Al Jazeere Fahmida Miller.

Prije pet godina zemlju je pogodila najteža glad u gotovo tri decenije. Rezultati Vladinog plana za ulaganje u proizvodnju hrane bit će vidljivi tek za 10 godina. Ali, mnogi Somalijci ne mogu čekati toliko dugo.

Izvor: Al Jazeera

Osnivač Facebooka, Mark Zuckerberg i njegova supruga Priscilla Chan, obećali su 2,70 milijardi eura za financiranje medicinskih istraživanja u sljedećih 10 godina, prenose mediji.

Tijekom konferencije u San Franciscu rekli su kako im je krajnji cilj da se do kraja stoljeća izliječe, spriječe ili stave pod kontrolu sve bolesti. Sredstva će distribuirati Inicijativa Zuckerberg Chan.

Tehnološki lideri sve više pažnje posvećuju zdravlju, a ranije su iz Microsoft kazali kako namjeravaju riješiti problem borbe protiv raka pomoću umjetne inteligencije alata.

IBM i MIT su također najavili da će razvijati sustave koji bi mogli pomoći bolničarima u poboljšanju brige o starim i nemoćnim pacijentima.

Zuckerberg kaže kako se u ovom trenutku 50 puta više novca troši na liječenje ljudi koji su bolesni, nego na saniranje bolesti koje će to zaustaviti na vrijeme.

Naveo je tri principa koji će ga voditi ka ulaganju novca, dok je Chan dodala kako su već uložili 537 milijuna eura u stvaranje novog istraživačkog centra 'Biohub' koji će okupiti inženjere, informatičare, biologe, kemičare i ostale inovatore.

Zuckerberg je predvidio da će do 2100. prosječan životni vijek biti veći od 100 godina. Ipak, upozorio je da će proći godine prije nego njegov fond dovede do stvaranja novih medicinskih tretmana.

(FENA) I.B.

Vodeći svjetski znanstveni časopis "Nature" danas je objavio rezultate istraživanja međunarodnog konzorcija znanstvenika iz 74 istraživačke skupine, koje daje novo svijetlo u razumijevanju migracija anatomski modernog čovjeka (Homo sapiensa) nakon širenja s Afričkog kontinenta.

Potvrdio je to Feni član te istraživačke skupine Damir Marjanović, navodeći da su dosadašnja istraživanja i analize arheoloških i fosilnih nalazišta sugerirala postojanje dvije migracije anatomski modernog čovjeka iz Afrike (tzv. model iz Afrike) - prvu prije 120.000 godina (xOoA) i drugu prije 75.000 godina (OoA).

Rad u časopisu "Nature" objavljuje do sada najsveobuhvatniju studiju koja je iznimno precizno utvrdila genetičku raznolikost 125 populacija, rješavajući pitanja koja se odnose na demografsku povijest i genetičke prilagodbe naše vrste. Rezultati upućuju na to da su dva uspješna širenja anatomski modernog čovjeka izvan Afrike ostavila potomke u suvremenom svijetu. Studija objavljena u ovom radu, temelji se na analizi sekvenca u vrlo visokoj rezoluciji i to 379 genoma iz cijelog svijeta.

U ovome istraživanju su sudjelovali i timovi iz Hrvatske i Bosne i Hercegovine, predvođeni prof. dr. Draganom Primorcem i prof. dr. Damirom Marjanovićem. Uz njih u istraživanju su sudjelovale i njihove mlađe kolegice dr.sc Vedrana Škaro iz Hrvatske, te dr.sc. Lejla Kovačević Mulahasanović iz Bosne i Hercegovine.

Rezultati objavljeni u časopisu "Nature" prvi put na osnovu preciznih genetskih istraživanja donose na vidjelo nove spoznaje vezane uz migraciju anatomski modernog čovjeka iz Afrike koja se dogodila pred otprilike 120.000 godina. Da je ta migracija činjenica, koja je potvrđena i analizom genskog materijala, pokazuje podatak da moderni Papuanaci sadrže oko dva posto genetičkog materijala koji potječe iz perioda prvog širenja populacije anatomski modernog čovjeka izvan Afrike, a koja se dogodila prije 120.000 godina.

Navedeni rezultati predstavljaju potpuno novo svjetlo u razumijevanju prvog izlaska modernog čovjeka s Afričkog kontinenta čiji su tragovi pronađeni u genetičkom materijalu danas živućeg čovjeka na području današnje Indonezije. Dobiveni rezultati ne isključuju mogućnost da je i u ovoj prvoj migraciji dolazilo do miješanja anatomski modernog čovjeka s populacijama hominina koje je zatekao na tim prostorima.

S druge strane slijedeća migracija anatomski modernog čovjeka od prije 75.000 godina (OoA), najvjerojatnije je pokrenuta iz istočne Afrike prema Euroazijskom kontinentu, gdje se anatomski moderni čovjek povremeno "miješao" s Neandertalskom populacijom, da bi daljim migracijama ka istoku dolazilo do kontakta i s drugim starosjedilačkim populacijama poput Denisovske populacije. To je uvjetovalo činjenicu da uz genetski materijal anatomski modernog čovjeka iz perioda xOoA, genom današnjeg Papuanaca sadrži i mješavinu genoma Neandertalca, ali i Denisovske populacije.

Rezultati objavljeni u današnjem časopisu "Nature", na tragu su nedavnih otkrića vezanih za proučavanje skeletnih ostatke ženske osobe pronađene u špilji Denisova na Altaju u Sibiru (Denisovski čovjek), čiji genom između ostalog sadrži i mješavinu genetskog materijala anatomski modernog čovjeka. Denisovski čovjek se očito iako genetski različit od modernog čovjeka ipak križao s precima anatomski modernih ljudi.

Damir Marjanović smatra da je navedenim istraživanjima obogaćeno naše znanje o migracijskim procesima naših predaka na globalnome planu, posebno u smislu detekcije "genetičkih tragova" ranijih humanih populacija u genomu modernoga čovjeka, ali su stečene i nove spoznaje o genetičkoj raznolikosti lokalnih populacija. Posebno je značajno, dodaje on, da su naši prostori, još jednom, kroz znanstvene studije i suradnju znanstvenika iz Hrvatske i BiH "ucrtani" u novokreirane "svjetske genetičke mape".

- Ovaj rad rasvjetljava neke globalne migracijske procese, a logičan je slijed dugogodišnjih istraživanja koja smo objavili još prije 16 godina u časopisu Science kada smo analizom Y kromosoma utvrdili da su 3/4 muškaraca iz današnje Hrvatske i BiH u biti direktni potomci ljudi koji su na prostorima "tzv. Balkanskog utočišta" te na prostoru "Ukrajinskog utočišta" preživjeli zadnje ledeno doba. Ostatak populacije uglavnom predstavlja potomke naroda koji su u ovaj dio Europe pristizali južno-istočnim pravcem, u posljednjih 10.000 godina, uglavnom tijekom procesa neolitizacije - ocijenio je prof.dr. Dragan Primorac.

Prof.dr.sc. Richard Villems iz estonskog Biocentra naglašava da sveukupno ovaj rad daje nemjerljiv doprinos razumijevanju naše evolucijske prošlosti i izazovima s kojima su se ljudi suočavali kada bi se naselili u okolišu koji se neprestano mijenja. Osim toga, dodao je, obilje slobodno dostupnih podataka ove studije poslužit će kao buduće polazište za daljnja istraživanja genetičke povijesti modernih i drevnih ljudskih populacije.

Međunarodnu suradnju predvodili su dr.sc. Mait Metspalu iz estonskog Biocentra te dr.sc. Toomas Kivisildom i dr.sc.Luca Pagani sa Sveučilišta u Cambridgeu, Velika Britanija.

Rezultati studija koje su provedene pod vodstvom dr. Reich i dr. Willerslev, objavljeni su u istom izdanju časopisa "Nature", a također se odnose na razumijevanje širenja populacija izvan Afrike i naseljavanje Euroazije, Oceanije i Novog Svijeta.

Sve tri studije se slažu da, svojim većim dijelom, genomi suvremenih ne-Afrikanaca ukazuju na ključno širenje anatomski modernih ljudi izvan Afrike, pred otprilike 75.000 godina.

Predočavanje rezultata objavljenih u časopisu Nature dozvoljeno je tek nakon "medijskog embarga" koji završava danas.

(FENA) M.L.

Dvanaest policajaca ozlijeđeno je sinoć u Charlottei, u Sjevernoj Karolini. Do sukoba je došlo nakon ubistva američkog crnca kojega je ubio policajac, također crnac. Po medijima ozlijeđen je i zasad još neutvrđen broj civila.

Nakon smrti Keitha Lamonta (43), prosvjednici su se okupili blizu mjesta gdje je ubijen s transparentima na kojima je pisalo "I životi crnaca su važni" te uzvikujući "Bez pravde nema mira". Scott je bio u parkiranom automobilu i imao je oružje, tvrdi policija. Njegovi bližnji i svjedoci kažu da je bio nenaoružan.

U sukobima je ozlijeđeno 12 policajaca od kojih je jedan pogođen u glavu kamenom, objavila je na Twitteru policija Charlotte-Mecklenberga. Ti su policajci ozlijeđeni dok su štitili našu zajednicu tijekom prosvjeda, dodaje policija.

Lokalna tv stanica WSOC-TV istaknula je da je policija morala pribjeći oružju i suzavcu kako bi suspregnula bijes gomile. Nekoliko je policijskih vozila napadnuto i oštećeno.

Odgovoran za smrt Keitha Lamonta Scotta, policajac Brentley Vinson, smijenjen je s dužnosti.

HRT

Vlasti države Rakhine srušit će hiljade navodno ilegalno izgrađenih objekata, među kojima i džamije, u gradovima gdje žive Rohinje.

Visoki zvaničnik mijanmarske države Rakhine obećao je da će srušiti sve ilegalno izgrađene objekte, uključujući džamije i medrese.

Više od 3.000 objekata, uključujući 12 džamija i 35 medresa izgrađeno je bez dozvole lokalnih vlasti u većinski muslimanskim gradovima Maungdaw i Bithidaung na sjeveru države, javlja list Voice Daily, a prenosi Anadolija.

Ministar sigurnosti Htein Linn je kazao kako se vlasti pripremaju za rušenje džamija i drugih ilegalno izgrađenih objekata u skladu sa zakonom.

Muslimanske vjerske vođe smatraju da će rušenje džamija izazvati nepotrebne tenzije između budista i muslimana, javlja Democratic Voice of Burma.

„Ovaj plan mogao bi dovesti do nasilja i drugih neželjenih posljedica“, rekao je vjerski vođa iz Maungdawa. „To nije konstruktivno i stvara dilemu za lokalnu zajednicu.“

Najprogonjenija manjina

Najmanje 100 ljudi je poginulo, dok je 140.000 ljudi, uglavnom Rohinja muslimana, raseljeno zbog sukoba budista i muslimana u državi Rakhine od 2012.

Rohinje, koje UN smatra jednom od najprogonjenijih manjina u svijetu, Mijanmar naziva „Bengalcima“ i smatra ih ilegalnim imigrantima iz susjednog Bangladeša.

Tokom sastanka s mještanima u Sitwweu, ministar sigurnosti je kazao da će Vlada Rakhinea uskoro izdati obavještenje o rušenju objekata.

Prema njihovim tvrdnjama, postoji 2.270 ilegalno izgrađenih objekata, među kojima devet džamija i 24 medrese u Mangdawu.

U Buthidaungu je navodno bespravno izgrađeno 1.056 objekata, od čega tri džamije i 11 medresa.

DVB javlja da su vlasnici zgrada većinom muslimani, jer muslimani čine više od 90 posto stanovništva ta dva grada.

Otkako je na novembarskim izborima pobijedila Nacionalna demokratska liga, njena šefica Aung San Suu Kyi je pod pritiskom međunarodne zajednice da riješi probleme s kojima se suočavaju mijanmarski muslimani.

Al Jazeera

Više od 300.000 migranata i izbjeglica prešlo je Sredozemno more da bi stiglo u Evropu u 2016. godini, godini koja će biti najsmrtonosnija, ako se broj umrlih u brodolomima zadrži u sadašnjem ritmu, saopćio je danas UNHCR.

“Broj izbjeglica i migranata koji su stigli na evropske obale premašio je 300.000 danas”, rekao je glasnogovornik Visokog komesarijata UN-a za izbjeglice Wiliam Spindler na konferenciji za novinare u Ženevi.

Ovaj broj je ispod broja dolazaka zabilježenih u devet prvih mjeseci 2015. godine (520.000), ali ostaje iznad onog koji je zabilježen u cijeloj 2014. godini (216.054).

Dok je broj migranata zabilježenih ove godine niži od bilansa u 2015. godini (-42 posto), broj mrtvih je blago niži (-15posto) nego prošle godine, otkriva UNHCR. Ukupno, 3.211 osoba je izgubilo život ili se smatra nestalim.

“S ovim procentom, 2016. godina će biti najsmrtonosnija za Sredozemno more”, otkrio je glasnogovornik UNHCR-a. Gotovo svi migranti i izbjeglice prelaze Sredozemno more pokušavajući stići u Grčku i Italiju.

Oko 48 osoba koje stignu u Grčku su Sirijci, 25 posto dolaze iz Afanistana, 15 posto iz Iraka, 4 posto iz Pakistana i 3 posto iz Irana. Oni koji stignu u Italiju su 20 posto iz Nigerije i 12 posto iz Eritreje. Sedam posto dolazi iz Gambije i Gvineje, a isto toliko iz Sudana i Obale Slonovače, prema UNHCR-u.

Ove godine, dolasci u Italiju su se nastavili u gotovo- konstantnom ritmu (oko 130.000 prema 132.000 prošle godine). “Međutim, oni koji stižu u Italiju su najbrojniji koji tamo ostaju”, što je ove godine udvostručilo broj zahtjeva za azil u zemlji, precizirao je William Spindler.

(FENA) M.B.