U vrijeme sve veće inflacije, dok se sa svih nivoa potiče povećanje sredstava za najugroženije kategorije te povećanje plata, Odlukom vijećnika na sjednici Gradskog vijeća Zenica u budžetu za ovu godinu ukida se novčana pomoć od 230 maraka za novorođeno dijete. Odluka prvog čovjeka Grada izazvala je i burne reakcije roditelja. Ovaj vid pomoći bio je od velike koristi u opremanju bebe. No, čini se da put ka prosperitetnoj i evropskoj Zenici koja brine o građanima nailazi na prepreke u samom rukovodstvu Grada.

Zeničanka Ena Begičević-Čeliković sprema se za rođenje prvog djeteta. Pored naknade od 1.000 KM, koju će dobijati od Kantona, u svrhu opremanja novorođenčeta planirala je iskoristiti i jednokratnu pomoć Grada. No, za njenu i bebe koje tek dolaze u novom budžetu Grada nema mjesta.

"Čekam prvo dijete i tek se upoznajem s činjenicom koliki su troškovi opeme za doček prinove u porodicu. Sigurna sam da bi taj novac bio iskorišten u prave svrhe", ističe ona.

Sredstava u iznosu od 200.000 KM za ovu namjenu ima, no ona je, prema riječima prvog čovjeka Zenice Fuada Kasumovića, koji je predležio njeno ukidanje - nerazumna.

"Smatram da je to sasvim dovoljno, iako je sve skupo. Nisu prije ništa imale, imale su u Gradu Zenica, čini mi se, 230 KM i sve smo to servisirali, sve isplatili. Sada dobivaju 1.000 KM od Kantona", rekao je Kasumović.

"230 KM i nije značajan novac kad je u pitanju kupovina sve te opreme jer ko je to prošao zna koliko je to sve skupo tako da mislim da je razumno imati tih dodatnih 230 KM", ističe Ena Begičević-Čeliković.

Na stav predlagača nisu utjecale ni opaske opozicije. S druge strane - samo obećanja.

"Želim vjerovati da će predlagač budžeta i svi koji kreirate budžet imati na umu da je ovo zaista podrška našim sugrađankama. Ne pomoć, nego podrška. Ona je simbolična", naglasila je Emina Babić, vijećnica SDA u Gradskom vijeću Zenica.

"Možda u druge svrhe, poticaj nataliteta, nije problem na narednom, bilo kojem Vijeću, lako je meni naći sredstva za to. Ali trebamo osmisliti šta je to", kazao je Kasumović.

I dok se donose ovakve poražavajuće odluke, frapantna je činjenica da je u ovom gradu odnos priraštaja i mortaliteta na nultoj poziciji. Tek 65 beba rođeno je u januaru, a u proteklih pet godina izgubljeno je čak devet odjeljenja samo u osnovnim školama.

"Imamo evidentan odljev stanovništva, a želimo evropski grad, prosperitet, napredak. Ne možemo to postići ukidajući osnovna prava za našu djecu", poručila je Babić.

Ohrabuje činjenica da zenički primjer neće slijediti Općina Kakanj, koja uz ovu, svake godine daje i pomoć za opremanje novorođenčeta.

"Obezbijedili smo 120.000 KM na godišnjem nivou. Ne namjeravamo to ukidati, smatramo to jednom plemenitom, poticajnom mjerom za ostanak naših sugrađana na području općine Kakanj da zasnuju, prije svega, novi život", poručio je Mirnes Bajtarević, načelnik Općine Kakanj (SDA).

Da li će reakcije građana utjecati da se iznađe način i već postojeća sredstva usmjere za ovakve i slične pronatalitetne mjere, pokazat će eventualni rebalansi budžeta Grada Zenica.

(federalna.ba)

U Bosni i Hercegovini je u 2021. godini registrovano 110.813 maloljetnih korisnika socijalne zaštite što je za 7,56 posto manje u odnosu na 2020. i 410.405 punoljetnih korisnika što je za 3,83 posto manje u odnosu na prethodnu godinu, navedeno je u publikaciji “Bosna i Hercegovina u brojevima 2022.” koju je objavila Agencije za statistiku BiH, javlja Anadolija.

Najveći broj maloljetnih korisnika socijalne zaštite bili su iz tri kategorije: ugroženi porodičnom situacijom 43 posto, osobe u stanju različitih socijalno-zaštitnih potreba 33 posto i osobe sa smetnjama u fizičkom i psihičkom razvoju 14 posto.

Od ukupnog broja punoljetnih korisnika socijalne zaštite njih 42 posto je iz kategorije osobe koje nemaju dovoljno prihoda za izdržavanje.

Kada je u pitanju zbrinjavanje maloljetnih i punoljetnih korisnika socijalne zaštite u 2021. godini, 1.112 maloljetnika je koristilo usluge smještaja u domove za djecu i omladinu bez roditeljskog staranja i 2.540 usluge ustanova socijalne zaštite za invalidnu djecu i omladinu i odrasle ometene u psihofizičkom razvoju.

Prema formalnom porodičnom zbrinjavanju djece 1.250 ih je imalo staratelje, 34 djece je usvojeno, a 435 je bilo zbrinuto u hraniteljskim porodicama, saopćeno je iz Agencije za statistiku BiH.

Erengul Onder (60) spašena je ispod ruševina u Adiyamanu, 166 sati nakon zemljotresa koji je prije sedam dana pogodio jug Turske i Siriju, javlja Anadolija.

Gradonačelnik Manise Cengiz Ergun napisao je na društvenim mrežama da su varogasne ekipe iz tog grada spasile 60-godišnju ženu na području Besnija u Adiyamanu.

“Dobili smo radosnu vijest iz Besnija. Uz izuzetan trud naših vatrogasnih brigada, spasili smo našu Erengul Onder. Čestitam svim ekipama koje rade sa našim vatrogasnim osobljem”, napisao je Ergun.

Dva razorna zemljotresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni po Richteru 6. februara su pogodila južne dijelove Turkiye s epicentrom u Kahramanmarasu, a brojne spasilačke ekipe i dalje predano rade na akcijama potrage i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama zgrada.

Timovi za traganje i spašavanje iz Rusije, Bjelorusije i Kirgistana spasili su još jednu osobu ispod ruševina u Turskoj, javlja Anadolija.

Osoba je spašena 160 sati nakon zemljotresa koji su prošle sedmice pogodili jug Turkiye i Siriju.

Iz Ministarstva za vanredne situacije Rusije naveli su da je osoba spašena tokom spasilačke akcije koja je trajala četiri sata.

Dva razorna zemljotresa jačine 7,7 i 7,6 stepeni po Richteru 6. februara su pogodila južne dijelove Turkiye s epicentrom u Kahramanmarasu, a brojne spasilačke ekipe i dalje predano rade na akcijama potrage i spašavanja ljudi zarobljenih u ruševinama zgrada.

Američka Ambasada u Rusiji zatražila je od svojih državljana da odmah napuste tu zemlju, objavljeno je na internet stranici te diplomatske misije.

“Američki državljani treba da se uzdrže od odlaska u Rusiju zbog nepredvidljivih posljedica sukoba u Ukrajini. Amerikanci koji žive u toj zemlji treba odmah da je napuste zbog rizika od hapšenja”, navodi se u saopštenju Ambasade SAD u Moskvi.

U saopštenju se ističe da bi ruska strana državljanim SAD mogla da uskrati priznanje dvojnog državljanstva i pristup konzularnoj pomoći, da ih spriječi da napuste tu zemlju i da ih angažuje u vojnoj službi, prenosi ruska novinska agencija TASS.

Američka Ambasada je 28. septembra objavila slično upozorenje u kojem od svojih državljana traži da napuste Rusiju, “dok za to imaju šansu”.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata Bosne i Hercegovine izračunao za mjesec januar 2023. godine iznosi 2.996,70 KM. Prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH za mjesec novembar 2022. iznosila je 1.161,00 KM (posljednji podatak objavljen od strane Federalnog zavoda za statistiku).

Minimalna plata prema Odluci Vlade FBiH je 596,00 KM. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe prosječnom platom je 38,74%. Pokrivenost Sindikalne potrošačke korpe minimalnom platom je 19,89%.

Prilikom izrade Sindikalne potrošačke korpe u obzir je uzeta prosječna plata isplaćena u Federaciji BiH, te minimalni troškovi života četveročlane porodice koju čine dvije odrasle osobe i dva djeteta, od kojih je jedno u srednješkolskom, a drugo u uzrastu osnovca. Samu potrošačku korpu čine sljedeće kategorije (pored naziva se nalazi procenat učešća pojedinačne kategorije u sindikalnoj potrošačkoj korpi):

1. Prehrana – 44,87%
2. Stanovanje i komunalne usluge – 13,10%
3. Higijena i održavanje zdravlja – 8,40%
4. Obrazovanje i kultura – 10,34%
5. Odjeća i obuća – 12,03%
6. Prijevoz – 4,61%
7. Održavanje domaćinstva – 6,67%

U kategoriji prehrana korištene su cijene iz 3 trgovačka centra za 86 artikala. Kada je riječ o higijeni i održavanju zdravlja ubrojani su troškovi za deset (10) stavki, a za stanovanje i komunalne usluge troškovi za šest (6) stavki, naveli su u svom saopćenju iz SSS BiH.

Dok su cijene sve veće, posebice hrane i osnovnih namirnica, gramaža proizvoda se smanjuje. Primijetili su to i građani već odavno, dok se u ekonomiji ovo zove skriveno povećanje cijena, kada se manja količina proizvoda prodaje za više novca.

Možda se na primjeru čokolade najbolje i vidi kako je gramaža smanjena, a cijena ostala ista ili znatno veća. Nije to prisutno samo u prehrambenoj industriji već je prate recimo i farmaceutska industrija, pa u kutijama lijekova i suplemenata više ne moma isti broj tableta kao ranije.
Skrivena inflacija u enormnom rastu cijena tako tjera građane da paze šta kupuju, ali ne i koje količine, pa je vidljiva inflacija uvećana za skrivenu veća od stvarno izračunate stope inflacije. A gramaža je pored čokolade manja i u brojnim drugim proizvodima, poput kafe, grickalica, pekarskih i mliječnih proizvoida.

Udruženje građana "Don" radilo je istraživanje u farmaceutskoj industriji, gdje su došli do istog zaključka, u kutijama lijekova i suplemenata sada dobijemo i manji broj tableta.

"Sada kada smo zaista istraživali u bilo kojoj apoteci širom BiH da bismo našli mnogo proizvoda sa smanjenim brojem tableta, ali evo ono što puno ljudi koristi su na primjer tablete za pritisak, i one su u većini slučajeva pakovane po 28 komada,na godini nedostaje cijela kutija, to je samo pokazatelj koliko novca izdvajamo više za lijekove", kaže Murisa Marić, Udruga građana "Don", Prijedor.

Ekonomisti ističu da skrivena inflacija nije gora od vidljive, ali ima teže posljedice kada dođe uporedo, što je trenutno slučaj i na domaćem, ali i na svjetskom tržištu.

Što se tiče proizvođača koji smjenjuju gramaže uz ostavljanje istih ili dizanje cijena, ne mogu biti kažnjeni, jer po zakonu gramaža je istaknuta i jasno vidljiva na svakom proizvodu.

(BHRT)

Vlada Zeničko-dobojskog kantona je jučer na vanrednoj sjednici odobrila pomoć ukupne vrijednosti 100.000 KM za stradalnike zemljotresa u Republici Turskoj i Sirijske Arapske Republike.

-Vlada je opredijelila novčana sredstva u iznosu od 50.000 KM i robne rezerve u istoj vrijednosti, koju ćemo posredstvom Crvenog križa BiH uputiti narodima ove dvije zemlje - rekla je premijerka Mehmedić.

Vrsta pomoći usaglašena je s humanitarnim kanalima koji su otvoreni prema Turskoj i Siriji. Radi se o pomoći u ćebadima, vrećama za spavanje, dušecima na napuhavanje, agregatima te određenoj količini konzervirane hrane.

-Direkcija robnih rezervi je već pripremila određena materijalno-tehnička sredstva koja će se izuzeti iz skladišta robnih rezervi, tako da očekujemo da će Crveni križ biti u situaciji da pomoć preuzme već u ponedjeljak - rekao je direktor Kantonalne direkcije robnih rezervi Zoran Martinović. 

Vlada se u akciju pomoći razorenim područjima uključila i putem Kantonalne uprave civilne zaštite ZDK-a. Tri spasioca Kantonalne službe za spašavanje s visina pridružili su se ekipi koju je u pogođena područja poslala Federalna uprava civilne zaštite, a spremni su i dodatni spasioci.

-Još četiri spasioca Kantonalne službe za spašavanje s visina su spremni i u nedjelju će otputovati u Tursku, tako da će ukupno 7 naših spasilaca biti angažovano u akciji potrage za preživjelim i poginulim - rekao je direktor Kantonalne uprave civilne zaštite Džavid Aličić.

Zeničko-dobojski kanton je spreman poslati i medicinske timove u razorena područja, o čemu je kantonalna ministrica Tanja Radoš Kosić u srijedu razgovarala s predstavnicom Federalnog ministarstva zdravstva Marinom Berom.

Press služba ZDK

Pet najvećih korporacija “Exxon”, “Chevron”, “Shell”, BP i TE u prošloj godini su zaradili više od 200 milijardi dolara.

Dok je 2022. godina nanijela teškoće mnogim ljudima širom svijeta zbog rastuće inflacije, rata u Ukrajini i klimatskih katastrofa, za najveće zapadne naftne i gasne kompanije bila je to godina neviđenog uzleta i rekordnog porasta profita.

Samo pet najznačajnijih korporacija iz industrije fosilnih goriva ostvarile su zaradu veći od 200 milijardi dolara.

U paradi godišnjih rezultata objavljenih tokom protekle nedjelje, "velika petorka" – "Exxon", "Chevron", "Shell", BP i "Total Energies" – svi su otkrili da je prošla godina bila najprofitabilnija u historiji njihovog poslovanja, jer su rastući troškovi nafte i gasa, izazvani dijelom napadom Rusije na Ukrajinu, pomogli prihodima da dobiju "turbo punjenja".

"Exxon", naftni gigant iz Teksasa, prednjači sa rekordnih 55,7 milijardi dolara godišnje dobiti. Ova američka kompanije je zarađivala oko 6,3 miliona dolara svakog sata tokom prošle godine.

Kalifornijski "Chevron" imao je rekordnih 36,5 milijardi dolara profita, dok je "Shell" objavio najbolje rezultate u svojoj 115-godišnjoj istoriji, 39,9 milijardi dolara suficita.

"British Petrol" sa sjedištem u Londonu, ostvarila je profit od 27,7 milijardi dolara.

Francuska kompanija "Total Energies" također je imala rekord, sa 36,2 milijarde dolara, piše "Guardian".

Kada se zbroje rezultati za 2022. za sve kompanije za naftu i gas kojima se javno trguje, očekuje se da će ukupni profit premašiti 400 milijardi dolara.

"To je broj koji nikada ranije nismo vidjeli, i onaj koji je izgrađen na leđima radnih porodica koje su bile žrtve nafte i pohlepa rukovodilaca gasa", kaže Kler Mozer, zamjenica izvršnog direktora američke aktivističke grupe za klimatske promjene, prenosi Politika.

Jedanaestosatni pregovori između Pakistana i Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) nisu uspjeli osloboditi 1,1 milijardu dolara iz ključnih fondova s ciljem sprječavanja bankrota te zemlje.

Produbljujuća ekonomska kriza gotovo je ispraznila pakistanske devizne rezerve, ostavljajući jedva dovoljno dolara da pokrije mjesečni uvoz, a zemlja se bori da servisira nevjerojatne nivoe vanjskog duga.

Tim MMF-a, koji u petak napušta Islamabad, rekao je da je postignut "značajan napredak" nakon 10 dana razgovora.

"Virtuelne rasprave bit će nastavljene u narednim danima", rekao je šef misije MMF-a Nathan Porter u saopćenju.

Iako nije bilo finansijskog "čamca za spašavanje", obje strane su pokušale pozitivno oslikati sastanak.

Pakistanski ministar finansija rekao je na konferenciji za novinare da je zemlji dat "detaljan plan puta". Govorio je o "bolnim, ali neophodnim" reformama - MMF želi vidjeti akciju i obaveze Pakistana prije nego što se obaveže da će dati više novca, javlja BBC.

(akta.ba)