Rezidentni predstavnik MMF-a za BiH Andrew Jewell istakao je u intervjuu za Bloomberg Adria da je ta institucija protiv ukidanja akciza na gorivo, smanjenja PDV-a za osnovne životne namirnice i nižih cijena električne energije.

"Što se tiče privremenog ukidanja akciza na gorivo, u vrijeme naših konsultacija u martu 2022., isticali smo da bi se ovakva politika mogla razmotriti. Međutim, kako su cijene goriva danas mnogo niže, a i inflacija bilježi trend pada, ne smatramo da je privremeno ukidanje akciza opravdano", rekao je Jewell.

Govoreći o potezima vlasti u vremenu energetske krize, on smatra da je, iako su i građani i preduzeća u BiH imali koristi od nižih cijena električne energije, ta politika ipak i skupa i neodrživa.

"Nadalje, u ovakvim situacijama poželjno je dozvoliti da cijene električne energije rastu u skladu s tržištem, međutim tada je potrebno istovremeno kompenzovati najranjivije kategorije društva. Drago nam je vidjeti da je Republika Srpska uvela blok tarife, gdje domaćinstva plaćaju različite tarife ovisno o tome koliko električne energije potroše", navodi Jewell.

Također je ocijenio ispravnim neuvođenje niže stope PDV-a za osnovne životne namirnice u BiH.

"Bosna i Hercegovina ima jedan od najefikasnijih PDV sistema u Evropi, u velikoj mjeri zahvaljujući jedinstvenoj stopi PDV-a od 17 posto, koja pojednostavljuje naplatu i umanjuje mogućnosti prevare. Niža stopa na osnovne životne namirnice je skup i loše targetiran instrument za pružanje povlastica domaćinstvima s nižim primanjima", naglasio je Jewell.

On smatra da je bolja politika, u tom smislu, pružati targetiranu, odnosno ciljanu dohodovnu pomoć.

(akta.ba)

Evropska komisija uvjerena je da eurozona, koja uključuje 20 od 27 članica EU, može da izbjegne recesiju ove godine, rekao je evropski komesar za ekonomiju Paolo Gentiloni.

"Mi sada možemo biti sigurni da će zona eura izbjeći recesiju ove godine. Odnosno oprezno uvjereni", rekao je Gentiloni novinarima.

Gentiloni je dodao da je Komisija prošle jeseni projektovala tehničku recesiju privrede EU za ovu godinu, ali je prognoza poboljšana.

Evropska komisija je ranije tokom dana predstavila novu zimsku prognozu koja je poboljšala izglede za rast privrede EU na nešto manje od jedan odsto bruto domaćeg proizvoda bloka.

Glavni faktori za poboljšanje bili su smanjenje cijena gasa u Evropi i visok nivo napunjenosti skladišta gasa.

(akta.ba)

Novozelandska vlada tek je treći put u povijesti proglasila izvanredno stanje na nacionalnom nivou, nakon što je ciklon Gabrielle prouzročio obilne poplave, klizišta i goleme valove duž cijelog Sjevernog otoka.

“Vremenske prilike su bez presedana i uvelike utiču na veći dio Sjevernog otoka”, rekao je ministar za upravljanje hitnim situacijama Kieran McAnulty. Izvanredno stanje na nivou države prethodno je proglašeno samo dvaput – nakon potresa magnitude 6.3 u Christchurchu 2011. i u prvim danima pandemije koronavirusa.

Velika oluja poharala je Sjeverni otok, a nivo vode digla se toliko da su poplavljeni gradovi, ceste te su uništeni neki mostovi. Kako javlja BBC, neki su građani bili prisiljeni plivati iz poplavljenih kuća kako bi se spasili.

Premijer Chris Hipkins rekao je da je ova katastrofa najveća vremenska neprilika u ovom stoljeću. Bez struje je oko 225.000 ljudi.

Nestao vatrogasac

U klizištu u mjestu Muriwai, zapadno od Aucklanda, nestao je jedan vatrogasac. Drugi je kritično.

Najviše štete od oluje je na obalnim gradovima na sjeveru te na istočnoj obali.

Marcelle Smith, čija porodica živi na litici u zaljevu Parua na istočnoj obali Sjevernog otoka, rekla je za BBC da je u ponedjeljak navečer s dvoje male djece pobjegla u unutrašnjost zemlje na višu nadmorsku visinu.

Njen muž je ostao da postavi zaštitu za njihov dom. Neke postavljene nasipe već je odnijela voda.

“Pokušavamo učiniti sve što možemo kako bismo zaštitili ono u što smo uložili svoje živote. Čovjek protiv prirode u ovom trenutku”, rekla je za BBC.

Arhitekt Lars von Minden (50) živi u Muriwaiju, obalnom gradu zapadno od Aucklanda.

“Rijetko sam vidio nešto slično”, rekao je Reutersu telefonom.

“Postoje tri ili četiri područja u kojima postoje ta velika klizišta, neka od njih široka 300 metara, koja su uništila kuće, ceste, sve.”

Ljudi plivali da se spase

Lokalni mediji pišu da su neki stanovnici mjesta Hawke's Bay morali plivati kroz prozore svojih soba kako bi spasili živote. Također, ljudi su upozoreni da bi bez struje mogli biti sedmicama.

Mnogi ljudi pobjegli su na krovove, gdje čekaju pomoć.

Voda je uništila velik broj stabla koja padaju po cesti, kao i stubova javne rasvjete.

Novozelandske obrambene snage objavile su dramatične slike svojih djelatnika kako spašavaju nasukanog mornara čiju je jahtu odnijelo more. Lociran je kod otoka Great Barrier nakon noćne misije potrage, rekle su vlasti.

Evakuacije i u Aucklandu

I u Aucklandu je stotinjak ljudi napustilo svoje domove te otišlo u prihvatne centre preko noći, objavile su vlasti.

“Ozbiljnost i štetu koju vidimo nije iskusila ni jedna generacija”, rekao je premijer Hipkins.

(index.hr)

Volonterka humanitarne organizacije Otvorena ruka iz Novog Pazara Sajma Zahirović (17), tokom pakovanja prikupljene pomoći za narod Turske i Sirije, među doniranim stvarima pronašla je 420 eura i 1.350 dinara (11 eura). Ona je odmah pozvala rukovodioca ove organizacije i predala mu novac, javlja Anadolija.

Sajma danima volontira u Prihvatnom centru za pomoć Turskoj i Siriji u Novom Pazaru. Kroz njene ruke prošlo je na stotine paketa humanitarne pomoći. Svaki komad obuće i odjeće se preloži prije nego što ga drugi volonteri spakuju. Tokom tog posla, ona je u jaknama i prslucima pronašla novac, u eurima i dinarima.

S obzirom na to da se u ovom Prihvatnom centru svi donirani paketi registruju, organizatori humanitarne akcije su odmah utvrdili ko je vlasnik donirane odjeće u kojoj je bio novac.

“Nadležni su odmah utvrdili čiji je novac, jer su znali ko je donirao taj paket. Pozvali su tog donatora, koji se veoma iznenadio. On nije želio da uzme novac već ga je donirao narodu Turske i Sirije”, kaže volonterka Sajma Zahirović u razgovoru za Anadoliju.

Ona dodaje da nije učinila ništa spektakularno i da je samo željela da postupi u skladu sa onim što je vjera naučila.

“Pa, učinila sam samo ono što me je porodica naučila, ono na šta me vjera obavezuje. Baš mi je drago zbog ovog događaja”, rekla je Sajma.

Vlasnik ove donacije nije želio da objavljujemo njegovo ime. Za Anadoliju je rekao da je na taj novac, koji je bio u jakni i prsluku, zaboravio i da nije želio da ga uzme kada su ga pozvali iz Otvorene ruke.

Sajma je jedan od 150 volontera u Prihvatnom centru za pomoć Turskoj i Siriji u Novom Pazaru. Oni od ujutro, pa sve do kasno uvečer svakoga dana prikupljaju, slažu, pakuju i utovaraju humanitarne pakete.

Sajmin amidža, novopazarski privrednik Enes Zahirović, već nedjelju dana boravi u Turskoj gdje svojim kamionom besplatno transportuje humanitarnu pomoć za ugrožena područja. On je mještanima Osmaniye donirao 29 velikih paleta flaširane vode.

IZVJEŠTAJ

PO SKRAĆENOJ LISTI PITANJA O DOSTAVLJANJU INFORMACIJA

OPERATIVNIM CENTRIMA CZ (zaključeno u 07:00 sati)

U uredu premijerke Zeničko-dobojskog kantona održana je press konferencija na kojoj je prezentovan presjek finansijskog stanja kantona na kraju 2022. godine.

Na press konferenciji su se obratili premijerka Amra Mehmedić i ministrica finansija Dženana Čišija.

Premijerka Mehmedić je istakla da ova Vlada ne planira da se kreditno zaduži, te da stanje budžeta je stabilno i nije alarmantno. Premijerka je navela da će Vlada bez problema servisirati sve planirane obaveze u 2023. godini, te da je na osnovu preuzetih obaveza i odluka iz prošle godnie, 77% budžeta za ovu godinu rezervisano na socijalna davanja (porodiljne naknade, boračke naknade, stipendije…) i plaće uposlenika kantonalnih institucija i uprave.

Ministrica Čišija je istakla da je nakon isplate svih obaveza iz 2022. godine, zaključno sa krajem godine na računu ZDK ostalo 4.217.235,30 KM sredstava koja se tretiraju kao suficit za 2022. godinu.

Po najavama premijerke Mehmedić i ministrice Čišije budžet ZDK za 2023. godinu bi trebao iznositi oko 530 miliona KM.

Prema strukturi kredita, ministrica Čišija je napravila presjek zaduženja Zeničko-dobojskog kantona.

Tako vanjski dug ZDK (dug prema stranim bankama i fondovima) iznosi 78.169.312,09 KM.

EBRD kredit za projekat Plava voda (period otplate 2019.-2037.) 7.529.945,50 KM
Kredit Svjetske banke za poboljšanje energetske efikasnosti (period otplate 2019.-2033.) 13.361.013,99 KM
EBRD kredit za projekat pobošljanja energetske efikasnosti JU Kantonalna bolnica Zenica 19.541.292,76 KM.

Unutrašnji dug Zeničko-dobojskog kantona iznosi 37.737.059,84 KM.

Dakle, ukupno kreditno zaduženje ZDK-a danas iznosi 78.169.312,09 KM, s obzirom na predviđeni budžet za 2023. godinu ovaj iznos predstavlja nisku kreditnu zaduženost ZDK.

Pored kreditne zaduženosti, ZDK kao i organ uprave ima i kratkoroćne obaveze prema dobavljačima, kao i obaveze za isplatu plaća.

ZDK također na osnovu sudskih presuda po kolektivnom ugovoru od 2006. godine pa nadalje, ima dug prema korisnicima kolektivnih ugovora u iznosu 288.065.633,72 KM sa kamatama, ali je zahvaljući dogovorenom akcionom planu ova isplata duga strukturirana na period od 21 godine.

Prema riječima ministrice Čišije, budžet u 2023. godini je predviđen da bude oko 530 miliona KM, što bi bio veći budžet za oko 70 miliona KM od budžeta u 2022. godini.

Razlog povećanja budžeta pored inflacije i većih prihoda zbog toga jeste i novi ponder kojim Zeničko-dobojski kanton dobija oko 30 miliona KM, kao i sredstva viših nivoa (FBiH) koja su predviđena za kantone također u iznosu oko 30 miliona KM.

(ZB)

Američka vojska srušila je u nedjelju poslijepodne i četvrti objekt. Nakon što je 4. februara srušen balon iznad istočne obale Sjedinjenih Država, za koji je potvrđeno da je kineski, u protekla tri dana srušena su čak tri neidentificirana objekta – jedan iznad Aljaske, drugi iznad Kanade, a posljednji nad jezerom Huron uz granicu s Kanadom.

Pitanje koje se otvorilo jest kako da se odjednom uočava toliko nepoznatih objekata u zračnom prostoru nad Sjevernom Amerikom. Prema pisanju CNN-a, čini se da je odgovor tehničke prirode.

Naime, američka obavještajna služba razvila je metodu praćenja kineske flote nadzornih balona tek prošle godine, saznaje CNN od šest osoba upoznatih s tim pitanjem.

Otkrića do kojih su došli američki obavještajci omogućila su SAD-u da po prvi put razvije dosljednu tehničku metodu koju su koristili za praćenje balona u gotovo stvarnom vremenu širom svijeta, tvrde izvori.

Otkriće da je obavještajna zajednica tek u prošloj godini razvila pouzdan način praćenja kineske flote balona, za koju dužnosnici sada kažu da je letjela u desecima misija diljem svijeta, objašnjava i zašto su dužnosnici Trumpove administracije čvrsto tvrdili da nisu znali za tri navodna leta iznad teritorija SAD-a za vrijeme dok je bivši predsjednik bio na dužnosti.

Drugim riječima, postoji mogućnost da strani objekti u američkom zračnom prostoru nisu nova pojava, nego je novost da sada imaju sposobnost uočiti ih i pratiti.

Kako je u nedjelju izvijestila Natasha Bertrand iz CNN-a, zajedničko američko-kanadsko zapovjedništvo NORAD nedavno je ponovno prilagodilo svoje filtre, odnosno poboljšali su radare kako bi bolje uočili spore mete koje se nalaze na određenoj visini.

Zbog poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu i rasta cijena Vijeće ministara BiH donio je odluku kojom se omogućava bescarinski uvoz 370.000 tona mineralnih gnojiva kao podršku poljoprivrednicima, dok oni s druge strane smatraju da od toga neće imati ništa ako se ne ograniče cijene po kojima će moći kupiti to đubrivo.

Lani je, podsjećamo, omogućen bescarinski uvoz 100.000 tona mineralnog gnojiva.

Staša Košarac, ministar vanjske trgovine i ekonomskih odnosa BiH, istakao je da je Ministarstvo izradilo prijedlog ove odluke na osnovu inicijativa ministarstava poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Republike Srpske i Federacije BiH.

"Naša namjera je da na osnovu ove odluke pružimo podršku poljoprivrednicima iz RS i FBiH u uslovima poremećaja u snabdijevanju na globalnom tržištu mineralnih đubriva i rasta cijena energenata. Neophodno je da obezbijedimo dovoljne količine mineralnih đubriva po povoljnim cijenama u predstojećoj sjetvi", naveo je Košarac.

Kako je naveo, novom odlukom želi se obezbijediti kontinuitet mjera za pomoć domaćem poljoprivrednom sektoru.

"To je prioritet jer ne želimo da dovedemo u pitanje sprovođenje redovnih agrotehničkih mjera", rekao je Košarac i dodao da Ministarstvo u koordinaciji i punoj saradnji sa nadležnim ministarstvima iz dva entiteta radi na obezbjeđivanju uslova za optimalan obim neophodne poljoprivredne proizvodnje u 2023. godini.

Stojan Marinković, predsjednik Saveza udruženja poljoprivrednih proizvođača RS, za "Nezavisne" kaže da se nada da će time biti obezbijeđene dovoljne količine đubriva na tržištu, ali napominje da su oni tražili da se na cijene uvoznih đubriva, naročito onih koja su došla uz pomoć Vlade Republike Srpske, ograniči marža, kako ne bi došlo do divljanja cijena i kako bi poljoprivrednici imali korist od toga.

"Vidjećemo kako će se kotirati cijene uvoznih đubriva vezano za program iz Turske. Svakako da će to obezbijediti stabilizaciju, u smislu izostanka nestašice đubriva, ali vidjećemo koliko će nama stvarno pomoći sa cjenovnog aspekta. Ako se ne ograniče trgovačke marže, onda je moguće da nećemo mi, proizvođači, imati neke koristi", rekao je Marinković.

Napominje da će te cijene svakako uticati na cijene finalnog proizvoda, s obzirom na to da je BiH uvozno orijentisana kada je u pitanju hrana.

"Malo toga zavisi od naše proizvodnje, a većina od cijena u okruženju i zemalja iz kojih uvozimo, tako da s obzirom na skupe energente i za krizu koja vlada u Evropi i svijetu, kada je poljoprivredna proizvodnja u pitanju, predstoji nam samo period kada ćemo morati da se prilagođavamo i gledamo kako će se to odvijati. U ovom momentu je nezahvalno prognozirati kakve će cijene biti ubuduće", dodao je on.

Nedžad Bićo, predsjednik Udruženja poljoprivrednika FBiH, smatra da poljoprivredni proizvođači ni prošle godine nisu imali ništa od ove podrške.

"Nismo imali ništa! Bilo je tih 100.000 tona kvota, a šta je iskorišteno od toga - desetak hiljada tona. Od toga će možda korist imati uvoznici, a uglavnom je ovdje još sve preskupo i iz dana u dan postaje nedostupno primarnim poljoprivrednim proizvođačima", rekao je Bićo za "Nezavisne" i dodao da je to već viđeno prošle godine.

"To su lani pokazali. Ove godine isto rade, mart je već tu, sjetva je na pragu. Šta se radilo cijelu zimu, što se to nije obezbjeđivalo po povoljnim cijenama? Sve se radi u zadnji momenat", istakao je Bićo.

Na pitanje šta država može uraditi kako bi se poljoprivreda oporavila, on napominje da je potrebno što više sredstava izdvajati za domaću poljoprivrednu proizvodnju, zaštititi je kroz uvođenje prelevmana, carina na uvoz, proširiti domaće fabrike koje mogu proizvoditi gnojiva.

"Ima milion načina, samo država treba da povede računa o domaćoj proizvodnji", zaključuje Bićo.

(N.N.)