U uredu premijerke Zeničko-dobojskog kantona (ZDK) Amre Mehmedić održan je radni sastanak s predstavnicima Grupacije “Labena” iz Ljubljane, koja je zainteresirana za izgradnju zgrade Medicinskog fakulteta i “Pružanje usluga gamma nožem u JU Kantonalna bolnica Zenica” kroz javno-privatno partnerstvo.

Razgovori sa slovenačkim investitorom o projektu uvođenju gamma noža u Kantonalnoj bolnici Zenica (KBZ) započeti su 2018. godine, ali nije napravljen značajan iskorak u njegovoj realizaciji zbog neriješenih imovinsko-pravnih odnosa nad zemljištem u bolničkom krugu.

Pitanje imovinsko-pravnih odnosa je riješeno putem suda, tako da Grupacija želi nastaviti s realizacijom ovog projekta kojim bi KBZ prva u Bosni i Hercegovini uvela gamma nož, bezbolnu metodu bez rezova za liječenje tumora na mozgu i drugih patoloških stanja na mozgu.

Kada je u pitanju izgradnja zgrade Medicinskog fakulteta u Zenici, projekat je kroz više direktnih kontakata i sastanaka mješovitog radnog tijela doveden u fazu izrade studije izvodljivosti i idejnog projekta.

Istaknuto je da bi se, nakon izrade studije izvodljivosti, putem javnog poziva izabrao javno-privatni partner, koji bi izgradio i upravljao zgradom na duži period, te da je “Labena” i dalje zainteresirana za ovaj projekat.

Premijerka Mehmedić je rekla da Vlada ZDK-a želi iskoristiti prednosti modela javno-privatnog partnerstva za razvoj kantona u svim oblastima i unapređenje kvaliteta života građana.

Naglasila je da će Vlada definisati prioritetne projekte, te da će, kada je u pitanju sektor zdravstva, u fokusu biti poboljšanje stanja u Kantonalnoj bolnici Zenica, kroz započeti projekat Energetska efikasnost te uvođenje novih usluga za pacijente.

Također, najavila je da će Vlada donijeti odluke vezane za izgradnju zgrade Medicinskog fakulteta te održati sastanke s predstavnicima Kantonalne bolnice i Gradske uprave Zenica, budući da je jedan od prioriteta vlade koju predvodi stvaranje uslova da Kantonalna bolnica u dogledno vrijeme postane univerzitetsko-klinički centar.

Sastanku s predstavnicima Grupacije „Labena“ prisustvovali su i ministrica zdravstva Tanja Radoš Kosić, ministar za privredu Samir Šibonjić, ministar za prostorno uređenje, promet i komunikacije i zaštitu okoline Danijel Pašić, ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Draženka Subašić i ministrica finansija Dženana Čišija, saopćeno je iz Press službe ZDK.

Generalnog direktora te firme Sedina Kahrimana sa 2.000 KM, jer su bez dozvole RAK-a pružali usluge emitovanja utakmica Svjetskog prvenstva u fudbalu u Kataru 2022. godine kao i drugih programskih sadržaja putem servisa MY TV.

Podsjećamo, krajem prošle godine BHRT je emitirao Svjetsko prvenstvo u fudbalu, a prema objavljenim informacijama BHRT i BH Telekom su potpisali ugovor o sublicenciranju medijskih prava za Svjetsko prvenstvo, prenosi N1.

Navedeno je da će svi građani Bosne i Hercegovine moći pratiti sve utakmice Svjetskog prvenstva u fudbalu besplatno na programima BHRT-a i na servisima MY TV i Moja web TV BH Telecoma.

No, to se ispostavilo netačnim, pojedine utakmice su bile dostupne samo na MY TV, a pojedine je BHRT prenosio sa 15 minuta zakašnjenja.

Uslijedile su reakcije i prijave Regulatornoj agenciji za komunikacije koja je krajem januara donijela odluku o kažnjavanju BH Telecoma i direktora te kompanije uz napomenu da svako ponovljeno kršenje može rezultirati izricanjem strože kazne.

Broj smrtnih slučajeva od zemljotresa koji je pogodio Tursku i Siriju prešao je 21.000, a taj broj mogao bi i dalje rasti kako spasilački timovi pretražuju ruševine hiljada srušenih zgrada. Više od 75.000 ljudi je povrijeđeno u dva razorna zemljotresa koja su pogodila regiju u ponedjeljak.

Spasioci se od tada utrkuju s vremenom, no sa svakim proteklim satom šanse pronalaska preživjelih pod ruševinama se smanjuju. Vlasti kažu da se srušilo oko 6.500 zgrada u Turskoj, a brojne su oštećene u zoni zemljotresa koja zahvata oko 13 miliona ljudi.

Pogođeno je možda i do 23 miliona ljudi među kojima pet miliona iz ranjivih kategorija, ocijenila je Svjetska zdravstvena organizacija (WHO), koja strahuje od velike zdravstvene krize, naročito zbog širenja kolere u Siriji. Stotine hiljada ljudi postali su beskućnici usred zime.

Ledeni uslovi prijete životima hiljada preživjelih koji su sada bez skloništa, vode i hrane. Turski predsjednik Recep Tayyip Erdogan nazvao je zemljotres “katastrofom stoljeća”.

Šef UN-a Antonio Guterres upozorio je da se puni razmjeri katastrofe još “odvijaju pred našim očima”, posebno u Siriji gdje je dugotrajni rat razorio zemlju.

(Index.hr)

Na godišnjem nivou u Bosni i Hercegovini u prosjeku je zabilježen rast cijena od 14,8 posto, objavila je Agencija za statistiku.

To znači da je nivo cijena u decembru 2022. u odnosu na isti mjesec prethodne godine viša za 14,8 posto.

Hrana i bezalkoholna pića

Kad su u pitanju hrana i bezalkoholna pića, zabilježen je prosječan rast cijena za 23,2 posto. Alkoholna pića i duhan skuplji su za 2,6 posto, stanovanje i režije za 16,9 posto, namještaj, te kućanski aparati i održavanje domaćinstva kuće za 12,2 posto.

Usluge zdravstva skuplje su za 2,5 posto, prijevoza za 17,2 posto, komunikacija za 1,4 posto, rekreacije i kulture za 11,6 posto, obrazovanja za 2,4 posto, restorana i hotela za 11,1 posto te ostalih dobara i usluga za 8,6 posto.

Niže cijene odjeće i obuće

Niže cijene na godišnjem nivou bilježe se samo kad su u pitanju odjeća i obuća – za 7,3 posto. Kad su u pitanju namirnice, statistika kaže da su kilogram riže u decembru 2021. bh. građani u prosjeku plaćali 3,30 KM, dok su u decembru 2022. za isti proizvod izdvajali 4,20 KM.

Hljeb od pšeničnog brašna je u godinu dana poskupio za 0,60 KM, dok je kilogram pšeničnog bijelog brašna poskupio za 0,50 KM. Kilogram junetine bez kosti poskupio je za 3,90 KM.

Naime, u decembru 2022. godine za kilogram te vrste mesa bilo je potrebno izdvojiti 18,80 KM, dok je ista količina iste vrste mesa u decembru godinu ranije stajala 14,90 KM. Kilogram svinjetine s kosti u prosjeku je poskupio za 2,30 KM.

U decembru 2022. svinjetina je stajala 10,10 KM po kg, a isti mjesec godinu ranije 7,80 KM. Svježa piletina je, prema podacima, u godini dana poskupjela za 1,20 KM, dok je za kilogram pastrve bilo potrebno izdvojiti 1,30 KM više. Mlijeko u tetrapaku poskupjelo je s 1,50 KM na 2,50 KM.

Tvrdi sir je po kilogramu u prosjeku poskupio za 5,40 KM, ista količina maslaca za 7,40 KM, a margarina za 1,60 KM. Cijena litre ulja u prosjeku je viša za 0,80 KM. Cijena kilograma banana u godinu dana narasla je za 1 KM, jabuka za 0,20 KM, graha za 0,40 KM, crvenog luka za 0,20 KM.

Sapun je od decembra 2021. do decembra 2022. poskupio za 2,60 KM, šampon za kosu za 0,50 KM, zubna pasta za 0,50 KM, a toaletni papir za 1,20 KM.

Za četveročlanu obitelj 700 KM

Inače, Savez samostalnih sindikata BiH je objavio kako četveročlanoj porodici u prosincu 2022. bilo potrebno čak više od 700 KM više u odnosu na isti mjesec godinu ranije.

Sindikalna potrošačka korpa koju je Savez samostalnih sindikata BiH izračunao za decembar 2022. iznosi 2.991,44 KM, a isti mjesec godinu dana ranije četveročlanoj porodici je bilo potrebno 2.265,67 KM, što znači da je potrošačka korpau godini dana poskupjela za 725,77 KM.

U Ministarstvu za privredu/gospodarstvo ZDK održan je radni sastanak kojem su prisustvovali ministar Samir Šibonjić sa suradnicima iz Sektora za neproizvodne djelatnosti, razvoj i obrt, ministrica obrazovanja, nauke, kulture i sporta Draženka Subašić sa suradnicima, predsjednica Privredne komore ZDK Diana Babić i sekretar Komore, predsjednik Obrtničke komore ZDK Sejid Brka i suradnici te predstavnici Službe za privredu/gospodarstvo ispred Grada Zenica.

Tema sastanka je bilo rješavanje problematike prilikom pokretanja obrta u općinama i gradovima ovog kantona, a koji se najviše odnose na odgovarajuću stručnu spremu samog obrtnika prilikom pokretanja obrta.

S obzirom da je u 2021. godini na snagu stupio novi Zakon o obrtu i srodnim djelatnostima u FBiH, obrtnici ali i općinske/gradske službe su se suočile sa određenim poteškoćama.

Ovim sastankom se obrtnicima, ali i privrednicima Zeničko-dobojskog kantona željelo dati do znanja da je Ministarstvo za privredu/gospodarstvo na raspolaganju za sva pitanja, ali i kao pomoć pri rješavanju problema s kojim se susreću u svom radu, naravno uz zajedničku suradnju Ministarstva obrazovanja, nauke, kulture i sporta, Privredne i Obrtničke komore, kao i općinskih/gradskih službi.

Došlo se do zaključka, što je definirano i Zakonom o obrtu i srodnim djelatnostima, da je prilikom pokretanja obrta bitno ispuniti uvjet o minimalno srednjoj stručnoj spremi, osim za one djelatnosti za koje je posebnim propisom drugačije propisano.

Ministar Šibonjić je još jednom naglasio da su vrata Ministarstva za privredu/gospodarstvo uvijek otvorena svim privrednicima i obrtnicima, udruženjima, komorama po pitanju suradnje, podrške i pomoći pri poslovanju.

Prema podacima EU broj migranata na Balkanskoj ruti je prepolovljen u januaru u odnosu na mjesec ranije. Jedan od razloga je usklađivanje Srbije sa viznom politikom EU, što se već reflektovalo i na broj migranata u BiH.

Kada je sjeverozapadni dio BiH postao centar Balkanske ruteprije pet godina, najviše migranata stizalo je iz Afganistana, Pakistana i Irana. Od oko deset hiljada koliko ih je prije dvije godine bilo u BiH, danas ih je manje od tri hiljade, podaci su Službe za poslove sa strancima BiH, koja je u potpunosti preuzela nadležnost nad migrantima. Smješteni su u kampove Blažuj i Ušivak u Sarajevu, te dva u Unsko-sanskom kantonu, Borići i Lipa. Od nekoliko hiljada prije nekoliko godina, koji su zbog katastrofalnih uslova zapalili kamp u kojem su boravili a nakon toga prebačeni autobusima u Sarajevo, danas ih je 150.

“Uslovi su ovdje idealni. Bio sam u kampovima u Srbiji i u BiH ali ovdje je najbolje”, kaže Kazim iz Pakistana, koji je usamljen kada je riječ o njegovim broju njegovih sunarodnika. U zadnje vrijeme sve je više mladih ljudi koji stižu iz Konga, Ugande, Burundija ali i Kube, koji do Bihaća stižu preko Njemačke i Srbije.

Sa Kube u Bihać

“Krenuo sam prije nekoliko sedmica sa Kube. Ukrcao sam se na avion i preko Frankfurta stigao u Srbiju. Nakon toga sam pješačio do ovog kampa”, kaže Horhe Alesandar, koji planira za nekoliko dana pokušati preći granicu sa Hrvatskom, a krajnji cilj mu je Španija.

“Neki od nas su prešli ranije i Hrvatska policija im je dala dokument sa kojim mogu sedam dana da borave u zemlji. Nisu uspjeli za to vrijeme da se probiju i vratili su ih nazad”, kaže ovaj Kubanac, nadajući se da će uskoro stići do željene destinacije.

Mnogi u svojim pričama potvrđuju da je nakon ulaska Hrvatske u Šengen ovo postalo praksa i da dozvole od sedam dana, odnosno davanje azila za taj period, koriste kao mogućnost da se pokušaju prebaciti dalje do željenog krajnjeg odredišta.

Ipak, novi podaci iz EU pokazuju da se broj migranata na Balkanskoj ruti prepolovio u januaru u odnosu na mjesec ranije i da to nije slučajno. Srbija je krajem prošle godine nakon pritiska Brisela, ukinula bezvizni režim za nekoliko zemalja is kojih je veliki broj migranata stizao ovom rutom. Među njima su Tunis i Burundija a planirano je i dalje usklađivanje viznog režima sa zemljama EU.

Mediji prenose izjavu evropske komesarke za unutrašnje poslove Ilve Johanson, koja je u Evropskom parlamentu povrdila opadajući trend broja migranata u decembru, navodeći da je već tada broj ilegalnih prolaza kroz Balkan smanjen za 30 odsto.

Bugarsko-turski zid

U 2022. je registrovano skoro 150 hiljada ilegalnih ulazaka u EU, što je bilo povećanje od 130 odsto u odnosu na godinu ranije, podaci su Fronteksa. Uvođenjem ograničenja zemaljama na ovoj ruti, taj trend će poručuju, padati u narednim mjesecima. U ciju sprečavanja ulazaka, Austrija je predložila i da se evropskim fondovima podigne zid duž bugarsko-turske granice, ali je to za sada odbačeno kao mogućnost.

Adibru Rume iz Obale Slonovače, ne poznaje tako dobro ove brojke, ali zna šta želi. Stigao je u Lipu tek prije nekoliko dana. Napustio je Afriku jer želi bolje uslove za život. Nada se da će ih pronaći u Italiji.

“Izgubio sam pojam o vremenu kada sam krenuo iz Afrike. Prvo sam stigao u Grčku, zatim u Tursku, Bugarsku. Zatim sam prešao u Srbiju i sada sam stigao ovdje”, objašnjava Adibru tokom ručka u kantini kampa Lipa.

“Želim u Italiju. Želim da učim, da završim školu. Želim da se oženim i imam djecu. Pokušavaću stalno da stignem do cilja, neću odustati”.

Mehanizam suspenzije viza smirio je situaciju sa migrantima, koja je prije dvije godine bila alarmantna. Mehanizam daje mogućnost da EU suspenduje bezvizni režim za zemlje koje nisu članice EU, ukoliko bi se desio značajan priliv migranata. Takvu politiku EU želi da vidi i od Srbije, što je u više navrata otvoreno ponovljeno. S obzirom da državljani trećih zemalja koji imaju bezvizi režiim sa Srbijom, koriste to za put do zemalja EU, prijećeno je iz Brisela i ukidanjem bezviznog režima za građane Srbije ukoliko se ova obaveza ne ispuni.

Obaveza na svima

Što se tiče BiH, Ministarstvo bezbjednosti je prije dvije godine preuzelo cijeli nadzor nad pitanjem migrantskih centara zajedno sa Službom za poslove sa strancima. Vlast u Unsko-sanskom kantonu (USK) koja je bila najviše pogođena, neće opet preuzeti sav teret na sebe.

“Ispoštovali smo sve dogovore o zatvaranju ad hok centara, poput Vučjaka. Dali smo lokaciju na kojoj je izgrađen privremeni prihvatni centar. Ali mi ne možemo sami nositi ovaj teret. On se ravnomjerno mora raspodijeliti na BiH”, kaže Mustafa Ružnić, premijer USK u tehničkom mandatu.

Što se tiče građana ovog kantona, njima se čini da je migranata manje. Na eventualno ponavljanje situacije od prije dvije godine, ne žele ni da čuju.

“Ma kakavi. To je otišlo sve. Ovo malo što je ostalo, kao da ih nema”, kaže jedan građanin. “Ne vjerujem da se može ponoviti situacija od prije dvije godine i onih problema. Vidim po gradu ih nema skoro nikako”, navodi drugi. “Valjda ima neko pametan da i ako se slučajno poveća broj migranata, zna šta raditi. Ali pošto je nama kratka pamet, teško”, kaže jedan sugovornik DW-a.

Ponovo su u našoj zemlji ambulante pune pacijenata. Ljekari nisu iznenađeni, jer, kažu sezona je prehlade i gripe. Ali nakon četiri godine, pojavile su se i streptokokne infekcije. Prevencija je najvažnija, kažu pedijatri i upozoravaju na moguću pojavu morbila.

Promjenljivo vrijeme, tradicionalno uzrokuje sve slabiji imunitet. U koštac sa prehladama i virusima uhvatili su se svi.

Velike gužve u ambulantama uglavnom stvaraju pacijenti sa respiratornim infekcijama.

”Ono što je dobro i ohrabrujuće je da pacijenti rijetko imaju komplikacije. Međutim, nažalost, imamo grupe pacijenata to su djeca, stariji, bolesni, iznemogli, imunokompromitovani gdje se razviju teže kliničke slike i gdje je neophodno da pacijente uputimo na bolničko liječenje”, rekla je Nevena Todorović, direktorica Doma zdravlja Banjaluka.

Blage simptome, u vidu povišene tjelesne temperature i suvog kašlja, postepeno osjete oni koji boluju od prehlade. Mnogo brže, gripa napada organizam.

”Ona počne baš naglo, čovjek odjedanput iz punog zdravlja postaje jako loš, sa veoma visokom temperaturom, preko 39, sa veoma izraženim bolovima u mišićima, zglobovima, veoma izraženim kašljem. Onog koga uhvati gripa obično su vezani za krevet nekoliko dana”, naveo je Zaim Jatić, doktor porodične medicine.

Osim različitih virusa i gripe, koji su karakteristični za ovaj period godine, povećan i broj streptokoknih infekcija.

”Otprilike to imamo svake četiri godine. Međutim, ove godine, kao rijetko koje godine, imamo sve na broju i onda se dešava da se naš imuni sistem, naše epitelne stanice gornjih dišnih puteva, sinusa, usta, ždrijela, ne mogu se oporaviti, treba im tri sedmice da se oporave, ali u međuvremenu dobiju neku drugu infekciju”, rekao je Ednan Drljević, epidemiolog.

Pedijatri upozoravaju da nam prijeti i opasnost od morbila, s obzirom da u Srbiji raste broj oboljele djece. Virus se vrlo lako prenosi, a komplikacije mogu biti izrazito opasne.

”Komplikacije i problemi su upala srednjeg uha, upala pluća, upala moždane ovojnice, upala moždane mase, i posljedice koje se mogu pojaviti desetak godina nakon preležanih morbila. Zaista jedna vrlo složena klinička slika, koja je vrlo teška za liječenje”, rekao je pedijatar Dragan Đokanović.

Prevencija je rješenje. Stoga, pedijatri pozivaju na vakcinaciju djece, i kako navode, nekada postoje trenuci kada se može sačekati, ali to nije ovaj.

(N1)

Od ukupnog broja registrovanih putničkih automobila u 2021. godini njih čak 85% staro je 10 i više godina.

Slijede ih automobili starosti od pet do deset godina sa 10%, zatim starosti od dvije do pet godina sa četiri posto, dok su najmanje zastupljeni, sa samo jedan posto, oni stari do dvije godine.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH objavljenim u publikaciji „Bosna i Hercegovina u brojevima 2022“ u Bosni i Hercegovini je 2021. godine registrovano ukupno 984.899 putničkih vozila. Prema vrsti pogonskog goriva 75% automobila koristi dizel, 21% benzin, a četiri posto alternativnu energiju.

U Bosni i Hercegovini je 2021. godine, u odnosu na 2020. godinu, registrovano 46.785 više putničkih automobila. U istom periodu povećan je i broj registrovanih mopeda za 371, a motocikala za 1.444 komada.

U sjedištu Vlade Zeničko-dobojskog kantona, u prisustvu federalnog ministra za prostorno uređenje Josipa Martića i premijerke Amre Mehmedić, potpisani su ugovori za rekonstrukciju osam škola sa područja ovog kantona, koji će se finansirati iz Revolving fonda za energetsku efikasnost Vlade Federacije BiH u iznosu od 6.868.288,21 KM.

Ugovori o rekonstrukciji četiri škole u Zavidovićima, tri u Zenici te jedne škole u Kaknju prvi su koji se finansiraju iz navedene kreditne linije vrijedne 9 miliona eura, za koju je sredstva osigurala Vlada SR Njemačke putem Razvojne banke KfW.

Ministar Martić rekao je precizirao da su od odobrenog iznosa jedna polovina grant sredstva, a druga polovina kredit za koji se zadužuju vlade kantona u kojima se implementiraju projekti.

On se zahvalio KfW-u na odobrenim sredstvima, a Vladi ZDK-a na plodonosnoj saradnji s ovim ministarstvom u zadnjih nekoliko godina čiji je rezultat realizovanih 66 projekata obnove škola i zdravstvenih ustanova u vrijednosti oko 19 miliona KM.

Potpisani su ugovori za rekonstrukciju JU OŠ "Vozuća" Područna škola Kovači Zavidovići (238.611,26 KM), JU OŠ "15. aprila" Područna škola Termoelektrana Kakanj (645.423,9 KM), JU OŠ "Gostović" Područna škola Poljice (275.772,03 KM), JU OŠ "Hamza Humo" Babino Zenica (971.069,60 KM), JU OŠ "Alija Nametak" Zenica (1.046.369,05 KM), JU OŠ "Edhem Mulabdić" Zenica (1.691.792,95 KM), JU OŠ "Prva osnovna škola" Zavidovići (1.354.412,275 KM) i JU OŠ "Vozuća" Područna škola Ribnica Zavidovići (644.837,151 KM).

Ministrica za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK Draženka Subašić rekla je da je početak radova planiran s jeseni ove godine, te da bi radovi trebali biti završeni iduće dvije godine.

Press služba ZDK