U Tešnju je jučer ozvaničen početak radova na izgradnji prve zgrade socijalnog stanovanja, a koja se gradi u sklopu projekta Zatvaranja kolektivnih centara - CEB II. Korisnici projekta će biti osobe koje danas žive u kolektivnim centrima, a koje su raseljene, povratnici ili druge socijalno ugrožene osobe.

Riječ je o izgradnji zgrade za smještaj 65 osoba u 21 stan na lokalitetu Medakovo, koja, prema planu treba biti okončana u roku od 360 kalendarskih dana.

Ukupna vrijednost Projekta je oko 1.050.000 KM, od čega je učešće Općine Tešanj oko 180.000 KM (vrijednosti zemljišta, projektovanja, komunalne infrastrukture i nadzora), dok vrijednost radova iznosi 883.807 KM.

U Tešnju je 1992. godine, dakle, prije 25 godina boravilo 30.000 izbjeglica pretežno iz Doboja, Teslića, Dervente i okolnih općina. Drago mi je da smo danas u situaciji da ćemo ovim projektom završiti rješavanje smještaja raseljenim osobama i na ovaj način im vratiti dostojanstvo.

Istovremeno, uklanjanjem izbjegličkog naselja koje je smješteno u Poslovnoj zoni Bukva, u Tešnju će doći do novih lokacija za investiranje, rekao je Općinski načelnik Suad Huskić.

Zvaničnom početku radova u Tešnju su prisustvovali koordinator projekta Zatvaranja kolektivnih centara – CEB II u ime Ministarstva za ljudska prava i izbjeglice BiH Edina Imamović, Federalni ministar za raseljene osobe i izbjeglice Edin Ramić, Ministar za rad, socijalnu politiku i izbjeglice ZDK Nurđehan Šahinović i Direktor Fonda za povratak BiH Nebojša Švraka.

U ovoj godini planiran je početak izgradnje ili rekonstrukcija ukupno 11 zgrada socijalnog stanovanja sa cca 450 stambenih jedinica.

Projekat CEB II provodi Ministarstvo za ljudska prava i izbjeglice putem nadležnih entitetskih ministarstava, organa lokalnih vlasti i resornih kantonalnih ministarstava/uprava u FBiH i UNHCR-a.

Projekt CEB II se provodi u 45 gradova i općina u BiH zahvaljujući kreditnim sredstvima Razvojne banke Vijeća Evrope namjenjenim za zatvaranje 121 kolektivnog centra u kojima danas živi više od 7.200 građana BiH. Planirana je izgradnja 2.611 stanova neprofitnog socijalnog stanovanja u 82 zgrade i objekta.

Jedan od najomiljenijih Bosanaca u regionu Enis Bešlagić već se neko vrijeme odmara od glume, a svjetla reflektora zamijenio je zanimanjem poduzetnika, piše Dnevnik.hr.

– Kod mene je mala medijska pauza, nekad ne treba ni pristajati sve raditi. Sa strane imam nekih privatnih poslova jer se ne može baš od glume živjeti tako da čovjek nađe svoje izvore primanja. Imamo uvoz i izvoz i proizvodnju čokolada koje su jako popularne u Bosni i Hercegovini i u regiji, rekao je Enis.

Na pitanje kako je biti poduzetnik Bešlagić odgovara:

– Čovjek misli da nema prostora, ali uvijek ima dovoljno prostora da se može raditi. Kod nas ljudi ne vjeruju u rad, misle da je rad uvijek negdje vani i da će im tamo biti bolje.

Bh. malinari ove godine su javno izražavali nezadovoljstvo zbog, po njima, niske otkupne cijene njihovog proizvoda.

“U toku ove godine suočili smo se sa problemom u malinarstvu. Takve probleme imali smo dijelom i u prošloj godini, kada je kod otkupljivača malina u hladnjačama ostalo oko 7.500 tona maline, jer je došlo do poremećaja na tržištu i ta malina je ostala iz 2016. godine. Ove godine poremećaji ponude i potražnje doveli su do toga da je cijena maline bila ispod one koju su očekivali naši malinari. Trend rasta intenzivne proizvodnje maline, koja je perspektivna priča za BiH, dovela je do toga da ste imali situaciju da su ljudi sadili šta su htjeli, radili kako su htjeli. Niko se nije konsultovao puno i tražio savjete po pitanju ove proizvodnje. Kada se desi problem, onda se on ispostavi nadležnim organima“, kazao je Dedić i dodao:

“Tokom jula ove godine formirao sam Radnu grupu od članova akademske zajednice, proizvođača, otkupljivača i ljudi iz ministarstva kako bi sagledali kompletno stanje i mogli sistemski pristupiti rješavanju ovih problema. Često ta kratkoročna rješenja nisu dobra za dugoročni opstanak ove proizvodnje za šta smo svi zainteresirani. Trenutno u Federaciji BiH od kantona do kantona imate različite poticajne mjere kada je u pitanju malina. Pored toga, sistem savjetodavstva ne funkcioniše, treći problem je da se naši poljoprivrednici teško odlučuju na udruživanje kako bi jedinstveno djelovali.“

Naglasio je da se za sljedeću godinu moraju harmonizirati poticajne mjere za oblast proizvodnje malina. Dodao je i da je veoma korisno što Udruženje malinara trenutno održava sastanke u svim kantonima, kako bi se susreli s problemima i pronašli rješenja da im se ponavljaju iste greške.

“Međutim, u poljoprivredi je tako. Prošle godine smo imali problem s kornišonima, a ove godine je svaka kila kornišona otkupljena i to po dobrim cijenama. Najbitnije je za sve nas da imamo sistemsko rješenje, jer kako god postajemo bitan faktor, jer smo u svijetu 11. ili 12. u proizvodnji maline, tako postajemo i nečija konkurencija. Tako da bilo šta da se pojavi, kao na primjer neka zaraza, odmah će doći neko da to ispita, kao što su radili za izvoz mlijeka. U oblasti malinarstva moramo donijeti podzakonske propise i akte koji će zaštiti bh. malinu na način da se zna koji sadni materijal, koja sredstva se mogu koristiti, kako i na koji način od sadnje do plasmana čitav lanac vrijednosti da bude pod kontrolom. To je uloga savjetodavaca koji nam trebaju pomoći da dođemo do sistemskog rješenja“, zaključio je ministar Dedić, koji je i potpredsjednik Stranke demokratske akcije.

Ministar je naglasio i da Vlada Federacije BiH ima usvojenu Strategiju povećanja konkuretnosti i privlačenja ulaganja u vrijednosne lance, kada je u pitanju mlijeko i mliječni proizvodi, te voće i povrće, jer u tom oblastima bh. poljoprivrednici mogu biti konkuretni. Kazao je i da je neophodno razdvojiti razvojnu od socijalne dimenzije bavljenja poljoprivredom.

“S jedne strane, imate 2.500 obrtnika, a s druge strane 11.500 fizičkih lica. Kada sam kao ministar uzeo podatke da vidimo ko su ta fizička lica koja koriste poticaj, došao sam do podataka da veliki broj državnih službenika, penzionera, socijalnih slučajeva, te ljudi koji koriste poticaje, a ne plaćaju nikakve obaveze državi. Onda sam se zapitao kako ta fizička lica mogu biti korisnici istih prava kao poljoprivrednik koji hoće da mu poljoprivreda bude zanimanje. Međutim, to bi bio veliki rez u sistemu kada bi rekli da niko ne može dobiti poticaj ko nije obrtnik. Ako tretiramo isto čovjeka koji već ima radno mjesto i nekoga kome je poljoprivreda zanimanje, ne možemo tako“, smatra Dedić.

Federalnog ministra poljoprivrede, vodoprivrede i šumarstva je prilikom posjete dočekao Zlatan Kapić, v.d. direktora regionalnog ureda AA za Balkan, koji ga je informisao o radu ove novinske agencije koja objavljuje vijesti na 13 jezika.

(Fokus)

Čelnica Mijanmara Aung San Suu Kyi je u četvrtak boravila u svojoj prvoj posjeti saveznoj državi Rakhine u Mijanmaru, odakle je prethodnih mjeseci na stotine hiljada muslimana napustilo svoje domove, javlja Anadolu Agency (AA).

Podsjetimo, Suu Kyi je bila izložena žestokim kritikama zbog toga što se nije usprotivila nasilju nad muslimanskom manjinom u zemlji koje od avgusta ove godine nad njima provode snage sigurnosti Mijanmara.

U četvrtak je prvo posjetila glavni grad Sittwe, odakle je otputovala u Maungdaw u sjevernom djelu savezne države.

Tin Maung Swe, glasnogovornik Vlade, istakao je da se Suu Kyi tokom posjete sastala s regionalnim ministrom U Nyijom Puom kako bi razgovarali o situaciji u Rakhine.

"Nakon sastanka je upriličila posjetu Maungdawu u pratnji vladinih zvaničnika i pripadnika oružanih snaga", kazao je Pu za Anadolu Agency.

Tokom jednodnevne posjete, čelnica Mijanmara se na tom području susrela i s mještanima sela Pantaw Pyin i Taung Pyo.

Prije ove posjete, Suu Kyi je i tokom predizborne kampanje 2015. godine posjetila Rakhine, gdje većinsku populaciju čine Rohingya muslimani.

Human Rights Watch (HRW) je u četvrtak saopćio da Suu Kyi treba formirati vlastiti tim ljudi umjesto da se oslanja na informacije koje dolaze iz institucija pod kontrolom vojske.

"Vojska u toj zemlji ima mnogo toga za sakriti i zato pokušavaju iskoristiti Suu Kyi kao štit protiv međunarodne zajednice", naglasio je Phil Robertson, zamjenik direktora HRW-a za Aziju.

S druge strane, UNHCR je u četvrtak uputio poziv Vladi Mijanmara da arakanskim muslimanima, koji su izbjegli u susjedni Bangladeš, omogući siguran i održiv povratak u domovinu.

U napadima koje mijanmarska vojska, pod izgovorom borbe protiv naoružanih militanta, vrši u Arakanu od 25. augusta stradalo je više hiljada ljudi. Zbog toga što mijanmarska administracija ne dozvoljava ulazak u pomenuto područje, nemoguće je utvrditi tačan broj žrtava.

U napadima koji su prerasli u etničko čišćenje zapaljeno je oko 300 sela, a u Bangladeš je iz Arakana izbjeglo više od 600.000 muslimana. Na hiljade njih i dalje traži načine kako da izbjegne u Bangladeš.

Iračke snage ušle su u Kaim u iračkom Anbaru na sirijskoj granici, posljednje uporište terorističke organizacije ISIS na tom području, javlja Anadolu Agency (AA).

General-pukovnik Abdulemir Yarullah, koji vodi vojne akcije protiv ISIS-a u Iraku, potvrdio je da su vojska i snage koje se bore protiv terorizma počele da ulaze u Kaim sa svih strana.

Sigurnosni izvori navode da je od ISIS-a oslobođen i granični prelaz Kaim, između Iraka i Sirije. Iračke snage su u oktobru počele akciju oslobađanja Kaima u Anbaru na zapadu zemlje.

Kaim se od 2014. godine nalazi pod kontrolom ISIS-a.

Premijer Iraka Haidar al-Abadi u utorak je izjavio da će uskoro imati vijest da je Kaim oslobođen.

Snage odane sirijskom predsjedniku Basharu al-Assadu zauzele su centar Deir ez-Zora, koji leži na obalama rijeke Eufrat na sjeveroistoku Sirije.

Novinska agencija SANA navodi da su Assadove snage od terorističke organizacije ISIS u potpunosti preuzele centar Deir ez-Zora.

Istakli su da su režimske snage u septembru pokrenule akciju uz zračnu podršku Rusije i kopnenu Irana te da su u potpunosti preuzele kontrolu nad centrom ovog sirijskog grada. Međutim, dio Deir ez-Zora, na granici sa Irakom, i dalje, od 2014. godine kontroliše ISIS.

Prema posljednjim informacijama, teroristi PKK/PYD-a kontroliraju četvrtinu teritorije Sirije. Naftna polja u Deir ez-Zoru su u protekle tri godine predstavljala jedan od glavnih izvora novca terorističke organizacije ISIS-a.

Danas će u našoj zemlji preovladavati pretežno oblačno vrijeme sa mjestimičnom i slabom kišom. Poslije podne razvedravanje u Krajini, a u večernjim satima i u ostalim područjima. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Dnevne temperature od 9 do 15, na jugu do 18 °C. 

U subotu 04.11.2017., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama centralne, istočne i sjeverozapadne Bosne sa maglom. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od -2 do 4, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 10 do 16, na jugu do 18 °C.

U nedjelju 05.11.2017., pretežno oblačno vrijeme. Polije podne smanjenje oblačnosti u Krajini. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 5 do 9, a dnevne od 12 do 18 °C.

U ponedjeljak 06.11.2017., u većem dijelu zemlje pretežno oblačno vrijeme. U jutarnjim satima i dio prijepodneva na istoku i sjeveroistoku Bosne sunčanije. U prvom dijelu dana kiša se očekuje u Hercegovini, na zapadu Bosne i Krajini, a poslije podne ili u večernjim satima u većini područija. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu od 7 do 10, a dnevne od 11 do 17 °C.

U utorak 06.11.2017., oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 3 do 9, na jugu do 11, a dnevne od 8 do 15 °C.

U toku je realizacija projekta Izgradnja i asfaltiranje saobraćajnice - izlaz na magistralni put M-17 u MZ Šije.
Planirani radovi su dio projekta koji obuhvataju i sanaciju klizišta Put-Šije.
Izvođač radova je firma Hajdić d.o.o. Maglaj.

BiH je od obećanih 810 miliona eura donacija i povoljnih kredita na briselskoj konferenciji za sanaciju štete od katastrofalnih poplava 2014. godine do sada isplaćeno 300 miliona eura, od čega se na grantove odnosi 90 miliona, pokazuju podaci Ministarstva finansija i trezora BiH.

Najveći pojedinačni donator je Evropska unija, koja je, prema podacima koje su nam poslali iz Delegacije EU, pomogla sa oko sto miliona evra grantova, od kojih se dio od oko 44 miliona eura odnosi na sredstva sa briselske konferencije.

Nakon EU, najveći pojedinačni donatori čija sredstva su već isplaćena BiH u vidu grantova su SAD sa deset miliona eura, Danska sa 9,5 miliona, Švajcarska sa 2,9 miliona eura isplaćenih grantova, Norveška sa 2,8 miliona, te Švedska sa dva miliona eura.

Kada se radi o Programu za oporavak od poplava EU, iz Delegacije EU ističu da je pomogao 610.000 ljudi u 24 opštine najviše pogođenih poplavama širom BiH.

“Kroz program je obnovljeno 4.400 kuća, renovirano i opremljeno 112 obrazovnih ustanova, šest zdravstvenih centara, pet centara za socijalni rad i tri opštinske zgrade. Izvršena je popravka 110 lokalnih puteva i mostova, te 31 vodo-sanitarni objekat širom zemlje”, naveli su oni.

Dodali su da je program pomogao i 95 malih i srednjih preduzeća i 1.100 poljoprivrednih proizvođača u održavanju proizvodnje kroz ekonomsku komponentu programa, te da je istovremeno očuvano ili čak kreirano više od 5.500 radnih mjesta.

Dodali su da je odmah nakon poplava EU na donatorskoj konferenciji u Briselu obećala 43,5 miliona eura, a da je obezbijedila 42 miliona, dok je ostatak ubezbijedio Program UN za razvoj.

Naveli su da je EU nakon toga obezbijedila i dodatnih 41 milion eura za dalji oporavak od poplava, kao i za aktivnosti upravljanja rizikom od poplava, uključujući podršku organizacijama civilnog društva u iznosu od 1,8 miliona eura.

“Projekat koji implementiraju organizacije civilnog društva ima za cilj podizanje svijesti o važnosti prevencije poplava, jačanju kapaciteta civilne zaštite i obuke, kao i implementaciju kratkoročnih i srednjoročnih intervencija u oblasti životne sredine, zapošljavanja, obrazovanja, zdravstva i socijalne inkluzije”, objasnili su oni.

Uz ova sredstva, objašnjeno nam je da je nedavno potpisan EU program od 12,5 miliona eura, uz sufinansiranje UNDP-a i lokalnih zajednica od 1,9 miliona eura “Oporavak od poplava – intervencije za stanovanje u FBiH i RS”, te ističu da je izbor korisnika u toku.

“Opšti cilj programa je podrška održivom oporavku zajednica pogođenih poplavama i klizištima u oba entiteta. Oko 2.895 ljudi će direktno imati koristi od programa kroz izgradnju i obnovu stambenih jedinica koje su uništene ili teško oštećene tokom poplava”, navedeno je u odgovoru.

Pored toga, ističu i da postoji sličan projekt EU lokalnog razvoja vrijednosti 6,6 miliona eura, a koji će trajati do januara 2019. godine.

“EU je takođe obezbijedila dodatnih 2,5 miliona eura putem IPA programa za 2013. za projekat ‘Roma Action II’, s ciljem pružanja pomoći oko 140 romskih porodica u područjima pogođenim poplavama u BiH, kroz pružanje odgovarajućih i trajnih rješenja za stambena pitanja. Konačno, EU je osigurala paket od 3,6 miliona eura u okviru Programa prekogranične saradnje između BiH i Srbije za zaštitu od poplava i mjere prevencije”, navode oni.

(glassrpske.com)

Proizvođači malina u BiH ove godine su u gubitku, rečeno je na okruglom stolu “Problemi i rješenja u sektoru jagodičastog voća”, održanom u Tuzli u organizaciji Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla.

Elementarne nepogode, slabi prinosi, niske otkupne cijene i neusklađenost podsticaja sa situacijom na terenu, osnovni su problemi proizvođača. Zaključeno je da je osnivanje zadruge najbolje rješenje i to će biti prioritet, kako bi na vrijeme pripremili malinjake za narednu sezonu.

Sektor jagodičastog voća u početku je mnogo obećavao s obzirom na potencijal, ali ovogodišnje elementarne nepogode uzrokovale su gubitke i dovele u pitanje nastavak proizvodnje.

“Imao sam tri dunuma, a ove godine dva su stradala od elementarnih nepogoda. Svi su u gubicima”, kazao je predsjednik Grupacije proizvođača maline TK Almir Dedić.

Uz niske otkupne cijene, proizvođači jedva pokriju troškove. Procijenjeni su na oko 1,20 KM po kilogramu, otkupna cijena je oko 1,70 KM, a samo zaštita za održavanje malinjaka košta oko 300 KM po dunumu. Zaključeno je da bi osnivanje zadruge omogućilo komercijalizaciju, odnosno pojeftinjenje ulaznih elemenata, veće prinose i prodaju po najboljoj mogućoj cijeni.

“Pokušavamo okruglim stolom da animiramo ljude da se organizuju u zadruge, jer smatramo da je zadruga osnovna ćelija poljoprivrednog organizovanja na određenom prostoru u određenoj proizvodnji koja može i u lošim godinama amortizovati negativne efekte i utjecati na modernizaciju proizvodnje, a time na povećanje prinosa i bolje tržište”, istakla je predstavnica UO Saveza proizvođača jagodičastog voća BiH Jasminka Hadžiabdić.

Kako je rekao sekretar Udruženja za poljoprivredu i prehrambenu industriju TK pri Kantonalnoj privrednoj komori Tuzla Suad Selimović, oni će registrovati zadrugu do Nove godine.

“Iskoristit ćemo ovaj zimski period za edukativne sastanke i pripremu malinjaka za narednu sezonu. Najbitnije je u malinjacima od proljeća đubriti i osigurati zaštitu, što će se odraziti na ukupan finansijski bilans”, kazao je Selimović.

Osim toga, Programi podsticaja bi trebali pratiti situaciju na terenu, prilagođavati se potrebama proizvođača i sistemski rješavati probleme, složili su se predstavnici Saveza proizvođača jagodičastog voća u BiH i Grupacije proizvođača maline Tuzlanskog kantona.

U BiH ima oko 20.000 proizvođača malina. U prošloj godini izvezene su 22 tone malina, u vrijednosti od oko 56 miliona KM i zato je u interesu svih da se ova proizvodnja očuva, zaključeno je.

(akta.ba)

Danas će u našoj zemlji preovladavati umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Vjetar, slab, jugozapadni. Dnevne temperature od 12 do 18 °C. 

U petak 03.11.2017., pretežno oblačno vrijeme sa mjestimičnom i slabom kišom, uglavnom, u drugom dijelu dana. Vjetar, slab, promjenljivog smjera. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu do 10, a dnevne od 9 do 15, na jugu do 18 °C.

U subotu 04.11.2017., sunčano vrijeme uz malu do umjerenu oblačnost. Po kotlinama centralne, istočne i sjeverozapadne Bosne sa maglom. Jutarnje temperature od 0 do 6, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 11 do 17, na jugu do 19 °C.

U nedjelju 05.11.2017., umjereno do pretežno oblačno vrijeme. Jutarnje temperature od 2 do 8, na jugu od 6 do 10, a dnevne od 12 do 19 °C.

U ponedjeljak 06.11.2017., oblačno vrijeme sa kišom. Intenzivnije padavine se očekuju u Hercegovini i na jugozapadu Bosne. Jutarnje temperature od 4 do 10, na jugu do 12, a dnevne od 11 do 18 °C.