Gazprom je od septembra 2012. pod lupom evropskih regulatora koji ga sumnjiče da previše naplaćuje plin kupcima u srednjoj i istočnoj Evropi, blokira suparničke snabdjevače i otežava slobodan protok plina kroz neke države članice EU-a.
Kompanija je početkom godine kazala da se želi nagoditi u tom slučaju ne bi li izbjegla moguću kaznu od čak 13,4 milijardi američkih dolara, no pregovori s Evropskom komisijom zapeli su na pitanju primjerene cijene plina.
Povjerenik Almunija rekao je u utorak u Evropskom parlamentu da priprema slanje formalnog pisanog prigovora Gazpromu u kojem će Komisija navesti koja evropska pravila Gazprom po njezinu mišljenju krši.
Almunija, kojem krajem oktobra ističe mandat, nije rekao kada će Gazpromu poslati taj dokument, prenosi EurActiv.
Komisija ističe da slanje prigovora ne prejudicira konačan ishod istrage, ali to obično ne čini ako ne vjeruje u snagu svojih argumenata. Kompanija može na prigovore poslati pisani odgovor ili zatražiti saslušanje iza zatvorenih vrata kako bi iznijela svoju obranu.
Istraga se odvija u jako osjetljivom trenutku zbog krize u Ukrajini i ruske aneksije Krima.
Nove evropske sankcije Moskvi koje su stupile na snagu 12. septembra ograničile su pristup ruskim naftnim kompanijama izvorima financiranja. Slične sankcije istoga dana usvojio je i SAD.
Poljska, Slovačka i Austrija zabilježile su nakon toga znatno smanjen dotok ruskog plina, što Rusi negiraju.
Moskva je na zapadne sankcije već odgovorila zabranom uvoza većine hrane sa Zapada. Najavila je da bi mogla poduzeti i druge mjere i žaliti se Svjetskoj trgovinskoj organizaciji (WTO).
Evropski povjerenik za energetiku Guenther Oettinger pozvao je u utorak Rusiju da ne koristi plin kao oružje kako bi izvršila pritisak na Ukrajinu, prenio je France Presse.
-Sektor plina i energetski sektor općenito ne smiju biti instrumenti politike - rekao je tokom konferencije u Kijevu o evropskoj energetskoj sigurnosti. "U ovim teškim vremenima ne smiju postati oružje".
Moskva je suspendirala isporuke plina Ukrajini u junu jer je Kijev odbio plaćati višu cijenu plina nakon svrgavanja proruskog predsjednika Viktora Janukoviča.
Ukrajina i dalje transportira ruski plin namijenjen Evropskoj uniji, no Bruxelles strahuje da bi Kijev ove zime mogao uzeti dio tog plina za svoje potrebe.
Predstavnici Ukrajine, Rusije i EU-a trebali bi se sastati u petak u Berlinu na novom krugu pregovora o plinu.
Gazprom želi da mu Ukrajina plati dug za plin od 5,3 milijardi dolara, ali je dao do znanja da bi mogao nastaviti isporuku plina kada bi Kijev platio barem prošlogodišnje dugove. Dvije strane moraju postići dogovor i o cijeni plina.
-Moramo izbjeći najgori mogući scenarij - rekao je Oettinger, zauzevši se za "pragmatičan kompromis" s ruskim partnerima.
-Moje stajalište i naše stajalište je da treba izbjeći bilo kakve sankcije plinskom sektoru - rekao je.
EU je novim krugom sankcija zabranio prodaju opreme za ruske naftne kompanije, ali sam Gazprom sankcijama nije zahvaćen.
Rusija osigurava oko trećine evropskih potreba za plinom, a polovica tog izvoza ide preko Ukrajine.
Gazprom očekuje da obim izvoza plina i prosječna cijena u Evropi iduće godine "neće biti gori" nego 2014., rekao je u utorak zamjenik glavnog izvršnog direktora Gazproma Aleksandar Medvedev. "Iduća godina neće biti gora od ove", rekao je Medvedev u intervjuu za Reuters, odgovarajući na pitanje o očekivanom obimu izvoza i cijenama za iduću godinu.
Gazprom je ovog mjeseca smanjio planirani izvoz za Evropu ove godine na 157 milijardi kubnih metara plina, neznatno manje od prethodno planiranih 158,4 milijardi. Prosječna cijena bila je 350 dolara po hiljadi kubnih metara.
Medvedev također ne očekuje da će mu tečni prirodni plin iz SAD-a u Evropi biti ozbiljna konkurencija.
Američki proizvođači bacili su, naime, oko na više cijene u Aziji, a gradnja novih LNG terminala u Evropi potrajat će godinama.
SAD ne smatra prijetnjom ni za Gazpromovo širenje na istok. -Trideset milijardi kubnih metara plina neće biti presudno za sudbinu plinskog tržišta u jugoistočnoj Aziji - rekao je.
Medvedev je također istaknuo da Gazprom nije smanjio isporuke plina Evropi na što se požalilo nekoliko zemalja, a Poljska tvrdi da zbog toga nije mogla slati plin Ukrajini, čemu se Gazprom oštro protivi.
Rekao je da je Gazprom počeo puniti skladišta u Rusiji i Evropi dodatnim plinom za slučaj da Ukrajina počne uzimati plin namijenjen Evropi.
Evropski kupci već su uglavnom napunili svoja skladišta plina, strahujući od poremećaja u opskrbi zbog ukrajinske krize.
Po podacima Sberbank CIS-a, evropska skladišta plina popunjena su 91 posto, prema 73 posto lani, prenosi Hina.
(Fena) mb
{fcomment}
