Nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, čija je izrada u toku, donosi usklađivanje sa nizom dokumenata Evropske unije, uključujući i preuzimanje propisa koji se odnose na uspostavljanje registara stvarnih vlasnika pravnih osoba.

Time bi, kažu izvori "Nezavisnih", trebalo da se suzbiju mogućnosti manipulacije da, primjera radi, neko otvori firme u Srbiji, gurne ih u stečaj i izvuče keš, a potom dođe i to isto uradi u BiH, pa u Hrvatskoj i tako dalje.

Ili bi se, kako pojašnjavaju naši sagovornici, uspostavljanjem ovakvih registara znalo ko je stvarni vlasnik kapitala i u situacijama kada, recimo, arapski investitori dođu u BiH, za direktora postave bh. državljanina, a oni "kupe kajmak".

"Ili, ako je neka firma, recimo, finansirala terorizam, na ovaj način moći će da se vidi ko su odgovorna lica u toj firmi", pojašnjavaju izvori "Nezavisnih".

Esad Mahmutović, direktor Finansijsko-informatičke agencije (FIA) FBiH, kaže da ovakve registre treba da imamo, ali i priznaje da to nije toliko jednostavna priča za primjenu.

Podsjeća da postoje brojni ljudi u BiH sa dvojnim državljanstvom, pa tako dio građana Srpske, pored bh. državljanstva, ima i državljanstvo Srbije, a dosta Hrvata ima i hrvatsko državljanstvo.

"I sad, pazite, kad neko registruje firmu, može je registrovati kao državljanin BiH, ali isto tako i kao državljani Hrvatske, Srbije ili neke treće zemlje. Da biste vi to upratili, postoje praktični problemi, u smislu da se zna šta je to jedinstveni broj, da tog čovjeka prepoznamo kroz čitav sistem i u Srbiji, i u BiH i u Hrvatskoj itd. Morate imati neki univerzalni broj, kako biste mogli povezati da je u pitanju jedan čovjek", pojasnio je Mahmutović za "Nezavisne".

Inače, nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti još nije ugledao svjetlost dana, iako je Savjet ministara BiH na svojoj sjednici, održanoj još 18. jula 2018. godine, donio Odluku o osnivanju radne grupe za izradu nacrta zakona.

"Tom odlukom precizirano je da radna grupa ima zadatak da sačini nacrt zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti", potvrđeno je za "Nezavisne novine" iz Ministarstva bezbjednosti BiH.

Ovo zakonsko rješenje, između ostalog, treba da obuhvati i usklađivanje sa direktivama Evropske unije u oblasti sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti, te rezultate analiza i procjena rizika od pranja novca i finansiranja terorizma u BiH.

Radna grupa, kako saznajemo, bila je u obavezi da te aktivnosti okonča do 31. decembra prošle godine.

Kako uvjeravaju iz Ministarstva bezbjednosti BiH, očekuje se da će radna grupa u narednom periodu završiti aktivnosti na izradi nacrta zakona o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorističkih aktivnosti te da će on biti dostavljen Ministarstvu bezbjednosti BiH radi upućivanja u dalju zakonodavnu proceduru.

Udruženje roditelja djece sa poteškoćama u razvoju "Mala sirena“ postoji od 2012. godine. Osnovale su ga tri majke nakon što su bezuspješno pokušale ostvariti pravo na zdravstvenu zaštitu svoje djece, na pomoć stručnjaka, odnosno defektologa koji bi radili s djecom, prisjeća se predsjednica ovog udruženja, ali i majka djeteta sa poteškoćama Adisa Mahovac, dodajući kako su se obraćali ministarstvima obrazovanja i zdravstva koji su im obećali da će angažovati defektologe pri Centru za mentalno zdravlje u Zavidovićima.

Međutim, obećanje nikada nije bilo ispunjeno. Nisu željele tu stati, osnovale su udruženje koje sada svojim brojnim aktivnosti stoji na raspolaganju onima kojima je to potrebno. Aktivnosti ovdje ne manjka, a posljednja u nizu je otvaranje senzorne sobe koja stimulište čula sluha, vida, mirisa i dodira. Projekat su finansirali USAID i Ministarstvo rada i socijalne politike FBiH, njegova vrijednost iznosi 40.000 KM.

"Ono što se pokazalo jako pozitivnim u ovom multidimenzionalnom prostoru je da je ova soba izuzetno efikasna i ostavila je velike posljedice, u pozitivnom smislu, na ponašanje djece, na pažnju, koncentraciju, učenje... U nju mogu ući svi uzrasti, od djece do osoba u trećoj životnoj dobi“, ističe u razgovoru za Anadolu Agency (AA) Ina Halilović, diplomirani logoped i surdoaudiolog, a trenutno i neurofeedback terapeut.

Senzornu sobu koriste osobe iz autističnog spektra, osobe sa intelektualnim smetnjama, osobe koje imaju problema sa pažnjom, koncentracijom ili učenjem. A, na raspolaganju je i roditeljima, zato što su, kaže ona, izloženi stalnom pritisku, napetošču, stresu, a sve s ciljem da se opuste te podignu nivo samopouzdanja.

"Prilikom korištenja senzorne sobe, terapeut je sve vrijeme prisutan uz dijete. Međutim, dijete ima mogućnost da samo bira šta će koristiti bez toga da terapeut utiče na njega“, pojašnjava Halilović.

Osim senzorne sobe, ono po čemu je ovo udruženje prepoznatljivo je i inkluzivni vrtić koji traje svaki radni dan po pet sati.

"Ono na što naročito ponosni je inkluzivni vrtić koji je, ustvari, i jedini u Bosni i Hercegovini, a koji okuplja jednak broj djece sa poteškoćama u razvoju i djece tipičnog rasta i razvoja. Ono što mi je bitno je da djeca sa poteškoćama uče u razvoju od djece tipičnog rasta i razvoja, a djeca tipičnog rasta i razvoja prihvataju drugo i drugačije“, navodi Adisa Mahovac, predsjednica Udruženja.

Dodaje kako se trude odgajati generacije djece bez predrasuda, ali i roditelja koji sve što ovdje vide šire na svoje komšije i time doprinose razbijanju predrasuda u Zavidovićima.

Hidajeta Saletović je roditelj djevojčice koja koristi usluge udruženja.

"Moje dijete, Amila, ima poteškoće u govoru. Dolazi u udruženje već dvije i po godine. Zaista sam zadovoljna, kod djeteta se vidi napredak. Sad dosta više priča, dosta više razumije što mi je najbitnije. Prije nije razumjela, a sada sve razumije, i naredbe i kada joj kažem nešto“, ističe Saletović.

Svaki radni dan u ovom se udruženju organizuju defektološki tretmani po EDUS-ovom programu, također koristi se asistivna tehnologija što je jako bitno za djecu koja imaju cerebralnu paralizu i neverbalnu djecu. Pružaju se i usluge terenskog rada gdje psiholog i medicinska sestra odlaze u porodice koje imaju potrebu za tim, za teško pokretne i nepokretne osobe. Tu su i logopedski tretmani, neurofeedback terapija.

"Ovdje moram spomenuti da je neurofeedback terapija skoro nedostupna za svu djecu sa poteškoćama u razvoju. Te tretmane mogu pronaći u svega nekoliko gradova u Bosni i Hercegovini, ali moram napomenuti da se plaćaju u svim udruženjima i centrima. Dakle, izuzetno su skupi tretmani, tako da se može reći da su nedostupni čak i kad su dostupni zbog blizine“, kaže Mahovac, predsjednica Udruženja "Mala sirena“, naglašavajući kako su sve aktivnosti u ovom udruženju besplatne.

U Udruženju "Mala sirena“ trenutno boravi 94 člana, troje ih dolazi iz Žepča, a ostali su sa područja općine Zavidovići. Imaju molbu od jednog roditelja iz Gračanice da dijete dovodi ovdje, ali zbog problema u vezi sa malim prostorom teško mogu primiti nekoga ko nije sa područja općine Zavidovići.

"Mi nismo ograničeni na dijagnozu djeteta, dakle ako nam se prijavi dijete sa određenom poteškoćom u razvoju, mi uradimo opservaciju što prije i odmah uključimo dijete u rad sa stručnjacima“, ističe Mahovac, pojašnjavajući kako samo djeca sa govornim poteškoćama imaju listu čekanja jer nemaju toliko kapaciteta koji bi primio svu djeca koja se jave.

Roditelji djece sa poteškoćama u razvoju nisu u zavidnoj situaciji. Kada bi se plaćale sve usluge koje nudi ovo udruženje, cifra bi iznosila i do 500-600 maraka.

"Imamo i biblioteku didaktičkog materijala koja je na raspolaganju našim roditeljima. Ta didaktička pomagala i materijal su poprilično skupi, a veliki broj njih i nema u Zavidovićima, tako da smo kroz to omogućili roditeljima da mogu raditi kod svoje kuće“, govori Mahovac.

Imaju petnaest uposlenika: defektolozi, edukatori, logopedi, rehabilitatori, socijalni pedagozi, socijalni radnici, psiholozi, medicinska sestra i pravnik. Rade i u pet osnovnih škola gdje pružaju pomoć i podršku djeci sa poteškoćama u razvoju. Stalni budžet od državnih institucija nemaju. Ali, tu su donatori. Također, za neke projekte dobiju sredstva od Općine Zavidovići ili od resornih ministarstva.

Projekata je mnogo, rada s djecom također, ljubav prema njima se osjeti u ovom udruženju. Iako bi moglo prerasti u drugi dom za djecu sa područja cijelog Zeničko-dobojskog kantona, podrške nemaju. Ali zato, ima onog suprotnog.

"Moram reći da su nam slali razne inspekcije za rad, inspekciju za obrazovanje, sanitarne inspekcije, i to čak udruženja s kojima dijelimo prostorije. Veliki problem nam je prostor, imamo ogroman broj korisnika. Veliki broj aktivnosti, ali jako malo prostora“, zaključuje Mahovac.

(M.H./AA)

Kompanija Volkswagen se nagodila u slučaju tužbe vezane za aferu Dieselgate u Njemačkoj te će isplatiti 830 miliona eura.
Vokswagen je postigao dogovor s Federacijom njemačkih potrošačkih organizacija (VZBV), što znači kraj sudskog procesa vođenog u Braunschweigu.

Njemački gigant će morati isplatiti ogromnu sumu novca zbog korištenja uređaja koji su omogućili automobilima iz Volkswagen Grupe da prevare testove emisija plinova. Vjeruje se da će novac između sebe podijeliti 260.000 stranaka, a svaka će dobiti između 1.350 i 6.257 eura ovisno o godini proizvodnje i modelu vozila.

Skandal je izbio 2015. godine, a dosad je Volkswagen koštao oko 30 milijardi eura uzimajući u obzir kazne i troškove.

VW se prethodno nagodio s vlasnicima vozila u Americi i Australiji, a pravni procesi se vode u Velikoj Britaniji i još nekim zemljama.

Od danas je aktivan Poziv za prijavu na Program sufinanciranja zapošljavanja 2020. godini.

Federalni zavod za zapošljavanje sredinom mjeseca predstavio je programe sufinanciranja zapošljavanja za 2020. godinu koji će se realizirati zajedno sa županijskim službama za zapošljavanje.

Riječ je o Programu sufinanciranja zapošljavanja 2020, te o Programu sufinanciranja samozapošljavanja Start Up 2020.

Oba javna poziva bit će aktivna od sutra, dok će poziv za mjeru Tražim poslodavca 2020 biti otvorena naknadno, uz napomenu da se poslodavci koji se imaju namjeru prijaviti na javne pozive moraju prethodno registrirati na web portalu Federalnog zavoda za zapošljavanje (http://www.fzzz.ba/portal/ ), piše Manager.ba.

Ukupna planirana sredstva za mjere aktivne politike za zapošljavanje 2020 za oba javna poziva iznose oko 66 mil KM, a planirano je da s njima bude obuhvaćeno oko 15.000 korisnika.

Program sufinanciranja zapošljavanja 2020 realizirat će se s ciljem zapošljavanja najmanje 12.500 osoba s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH radi njihovog zapošljavanja, sprečavanja dugotrajne nezaposlenosti, očuvanja i unaprjeđenja radnih sposobnosti, te stvaranja uvjeta za jačanje konkurentnosti mladih osoba bez radnog iskustva kroz osposobljavanje za rad u struci i stjecanje prvog radnog iskustva. Ukupna vrijednost Programa sufinanciranja zapošljavanja 2020 iznosi 51.378.480,00 KM.

Za program samozapošljavanja Start Up 2020 osigurano je ukupno 14.000.000,00 KM, a ciljna grupa su osobe prijavljene na evidenciju nezaposlenih dan prije objave javnog poziva, bez obzira na stručno obrazovanje i starosnu dob, a koji će nakon prijave na javni poziv registrirati i održati djelatnost u trajanju od najmanje 12 mjeseci.

Ovim programom je planirano poticanje najmanje 2.000 osoba s evidencije nezaposlenih u Federaciji BiH. Od navedenih sredstava iz navedenih programa Hercegbosanskoj županiji pripada 2.938.000,00 KM.

Pozivaju se svi zainteresirani za poticajna sredstva da izvrše registraciju na službenim stranicama Federalnog zavoda za zapošljavanje.

U lov na vuka na Ozrenu danas će, prema najavama, tradicionalno krenuti više od hiljadu lovaca iz BiH, zemalja regiona, ali i Austrije i Njemačke.

Predsjednik Lovačkog udruženja “Fazan” iz Doboja Vedran Božičković rekao je da je u lovištu uočeno 11 vukova, koji se kreću u čoporu.

Zborno mjesto okupljanja lovaca su Okolišta, plato nadomak sela Paklenica Gornja.

Božičković je rekao da je postrojavanje učesnika planirano u periodu između 9.00 i 9.45 sati, odlazak na čeke do 11.00 sati, a lov do 13.00 sati.

Učesnike, kako je naveo Božičković, očekuje bogata lovačka trpeza, vrijedne nagrade u tomboli, među kojima je i lovačka puška.

Božičković je podsjetio da je tokom prethodnih 19 manifestacija pod nazivomm “Vučiji dani na Ozrenu”, odstrijenjeno sedam vukova.

Ova tradicionalna lovno-turistička manifestacija sa internacionalnim karakterom održava se 20. put u organizaciji Lovačkog udruženja “Fazan”.

Povodom njenog jubilarnog održavanja odštampana je i publikcija.

Sponzori su grad Doboj, Lovački savez RS, te druge organizacije i preduzeća.

(fokus.ba)

Krizni štab za praćenje novog korona virusa pri Ministarstvu zdravstva Zeničko-dobojskog kantona naložio je svim zdravstvenim ustanovama u ovom kantonu da, u skladu sa Kantonalnim planom pripravnosti za oboljenja izazvana novim korona virusom COVID-19, formiraju svoje operativne timove i urade vlastite planove pripravnosti.

– Operativni timovi obavezno moraju uključivati epidemiologa, a preporuka zdravstvenim ustanovama koje nisu u mogućnosti samostalno formirati operativne timove je da dvije ili više susjednih ustanova formiraju zajednički operativni tim. Sve zdravstvene ustanove su obavezne obezbijediti prostoriju za pregled sumnjivih pacijenata – stoji u naredbi koju je Krizni štab donio na današnjoj sjednici.

Krizni štab je obavijestio je Federalno ministarstvo zdravstva da je utvrdio potencijalne lokacije za karanten na području Zeničko-dobojskog kantona, a ovom ministarstvu je upućena i inicijativa da razmotri mogućnost nabavke brzih testova za korona virus kako bi se smanjio pritisak na zdravstvene ustanove.

Postupajući po naredbi Kriznog štaba Federalnog ministarstva zdravstva, Krizni štab za praćenje novog korona virusa ZDK izdao je preporuku da se zbog sigurnosti učenika i nastavnika otkažu organizirana putovanja i ekskurzije u Italiju.

Krizni štab je podvukao ulogu medija u trenutnoj situaciji sa korona virusom. Upućen je apel medijima da se pridržavaju novinarskog kodeksa i objavljuju samo provjerene informacije, kako bi se izbjeglo bespotrebno širenje panike i straha među građanima.

Press-služba ZDK

Dvadeset učenika i profesora iz Elektrotehničke škole iz Tešnja (BiH) borave ovih dana u Čačku kao gosti Tehničke škole. To je dio projekta “Let’s look together over the fence” koji su podržale organizacije RYCO Western Balkan i UN Peacebuilding Fund, a koji podrazumijeva razmjenu učenika.

Cilj je uspostavljanje interkulturalnog dijaloga, razbijanje predrasuda, mobilnost mladih i podsticanje njihovog aktivizma u lokalnoj sredini, piše ozonpress.net.

— Jedna radionica se zasniva na tom interktulturalnom dijalogu, kako da se približe jedni drugima, kako da se poštuju, kako da razbiju predrasude. Bavimo se pitanjima aktivnosti mladih u lokalnim zajednicima, ako nisu uključeni zašto nisu. Treća aktivnost je pitanje kulture i religije, i koliko imaju sličnosti. Posebno bih istakla da su na razmjenu izabrana djeca koja nisu imala priliku da putuju izvan granica i koja su iz višečlanih porodica — kaže Elma Škiljo, profesorka Elektrotehničke škole u Tešnju.

— Cilj nam je da podstaknemo decu da pogledaju preko ograde, da zavire u tuđe dvorište, da shvate i pobijede predrasude. Naše kulture i religija su različite, ali oni su isto djeca i mogu zajednički učestvovati u svojim aktivnostima. Ideja je interkulturalnost, prevazilaženje predrasuda ako uopšte postoje, a samim dolaskom i druženjem vidjeli smo da kod djece ne postoje predrasude — navodi Tatjana Jaćimović, koordinator projekta u Tehničkoj školi.

Učenici sa kojima smo govorili, oduševljeni su prijemom u Čačku. Kako su nam rekli, iako su imali predrasude, vidjeli su da učenici u Čačku i Tešnju imaju mnogo više sličnosti i ono što ih zbližava nego što ih dijeli, navodeći da je razmjena učenika najbolji način da se pobijede stereotipi i prevaziđu razlike.

— Prvi put sam učesnik jednog ovakvog projekta razmjene učenika sa ciljem razbijanja predrasuda koje su nastale kao posljedica miješanja kultura u našem području. Dolazim iz porodice u kojoj su predrasude zanemarene, stavljene po strani. Akcenat se stavlja na ono ko je kakav čovjek, a ne na osnovu vjerske ili nacionalne pripadnosti. Međutim, dolazim iz sredine gdje važi da je preko druge strane Drine sve crno. Projekat je zato važan, da se pokaže da smo prije svega ljudi, učenici, i da imamo više toga što nas spaja nego dijeli, da imamo mnogo veće probleme od podjela po bilo kojoj osnovi — kaže učenik Ernes Halilović.

— Bilo je predrasuda, očekivali smo da će se držati zasebno, da se neće družiti sa nama, ali sada vidim da to nije tako. Svaku radionicu počinjemo nekom igricom, da razbijemo led, da se bolje upoznamo, a onda radimo neke zajedničke stvari. Imali smo radionicu o toleranciji, različitim kulturana, radionica koja nam je dala nove vidike. Danas se bavimo aktivizmom mladih u lokalnoj zajednici. Problemi koji nas tište je odlazak mladih — navodi Fatima Hadžikalinić.

Učenica čačanske Tehničke škole Milica Stojanović kaže da nije imala predrasude zbog dolaska vršnjaka iz Tešnja, ali da nije znala kako će izgledati njihov susret i da će biti tako opuštena i dobra atmosfera.

— Razmišljala sam o tome kako će proći susret, da li ćemo moći da se uklopimo, imati zajedničkih tema, ali se ispostavilo da je druženje odlično, da su svi divni, i da smo se uklopili. Imamo dosta zajedničkih tema, dosta zajedničkih problema, ima više stvari koje nas spaja nego što su razlike. Ovo je odličan način da saznamo nešto novo o drugim narodima, kulturama, steknemo nova znanja, da steknemo neke nove prijatelje. Zajedno smo se družili, išli smo da gledamo Ligu šampiona, i sa nestrpljem očekujem 16. mart i odlazak u Tešanj. Znam da ćemo nastaviti da se družimo i posjećujemo, i nakon završetka projekta — kaže Milica.

Pored obilaska škole i grada, gosti iz BiH obići će sve ustanove kulture, znameninosti grada, posjetili su Ljubić, Ovčarsko-kablarsku klisuru, a očekuje ih odlazak na Zlatibor.

Učenicima iz Tešnja su se svidjeli Čačani, smatraju da su otvoreni za nova poznanstva, da su dobri domaćini, a da je sam grad lijep.

— Kolege iz Čačka su izuzetno duhoviti, i to je nešto što nas vezuje. Osim toga dosta su aktivni van nastave. U tim nekim sekcijama su nam izložili svoje radove, robotske ruke, meteorološke stanice… Pored toga obilazili smo grad, klisuru, ustanove kulture. Čačak je lijep grad — kaže Ernes Halilović.

— Sviđa nam se boravak u Čačku. Sam grad je veoma lijep, domaćini su ljubazni. Nekako, najveći utisak su moji vršnjaci koji su nas lijepo i prijatno iznenadili. Nismo očekivali ovakav prijem, pogotovo njihovu spremnost da se druže sa nama i van dogovorenih termina. Uveče smo izlazili po gradu, družili smo se, i to mi se jako svidjelo. Oni će doći kod nas, ali nakon toga očekujem da dođem na ljeto i da se družimo. Ostaćemo u kontaktu —poručuje Fatima Hadžikalinić.

Projekat razmjene dvije škole traje 6 mjeseci, ali postoji velika mogućnost da se nastavi jer su konkurisali kod donatora na novom konkursu.

Građani Bosne i Hercegovine su se na referendumu, 1. marta 1992. godine opredijelili za nezavisnu, suverenu, samostalnu i cjelovitu Bosnu i Hercgovinu, državu ravnopravnih građana i naroda.

Tada smo pokazali hrabrost i odlučnost da se kao narodi i građani ove zemlje opredijelimo za put slobode i nade, a danas svjedočimo da je Bosna i Hercegovina opstala, i da uz sve teškoće ima nade za buduće generacije. Ovo je prilika da još jednom podcrtamo da je ovaj dan historijska činjenica.

Stoga, svim građanima Bosne i Hercegovine, a posebno stanovnicima općine Tešanj, koji Bosnu i Hercegovinu nose u srcu, čestitamo 1. mart - Dan nezavisnosti.

PREDSJEDAVAJUĆI OPĆINSKOG VIJEĆA

Senad N. Subašić, dipl.ecc.

OPĆINSKI NAČELNIK

Mr.sc. Suad Huskić

Akademik Muhamed Filipović umro je danas u 91. godini, potvrdili su nam njegovi prijatelji.

Bio je filozofski pisac, teoretičar, esejista i jedan od značajnijih bosanskohercegovačkih filozofa, piše Avaz.

Akademik Filipović rođen je u Banjaluci 3. avgusta 1929. godine.

Diplomirao je na Filozofskom fakultetu, a doktorirao 1960. godine. Bio je član Akademije nauka BiH i predsjednik Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Radio je kao profesor na Filozofskom fakultetu u Sarajevu. Objavio je 14 knjiga, od kojih su neke prevedene na druge jezike.

Najveći broj prijevoda doživjela je knjiga "Lenjin - monografija njegove misli", koja je prevedena na danski, švedski, francuski, bugarski, slovački, italijanski i kineski.