Služba za odnose sa javnošću i informisanje kupaca Podružnice“ Elektrodistribucija” Zenica, obavještava kupce da će dana 10.02.2020.(ponedjeljak) zbog planskih radova na elektroenergetskim objektima bez električne energije biti sljedeća područja ZE-DO kantona:

- PJD Tešanj
Trafo područje Veterinarska br.1046, od 10:00 do 14:00 sati

Za sve informacije kupci se mogu obratiti Službi za odnose sa javnošću i informisanje kupaca:
- područje ZE-DO kantona na broj telefona 080 020 132.

Malo je proizvoda koji se tako često upotrebljavaju i koji su tako korisni kao sapun. Ljudi ga koriste od rane mladosti do poznih godina. Njegova proizvodnja počela je u dalekoj prošlosti i isprva je smatran luksuznom robom, ali vremenom je postao proizvod bez kojeg ljudi ne mogu zamisliti svakodnevni život.

Sapun, voda i zdrav razum najbolji su za dezinfekciju, kazao je priznati kanadski doktor Vilijam Osler, a njegovom izrekom vodi se i mlada Tešanjka Amra Dervić. Sa trenutnom adresom u Banjaluci, kao student Medicinskog fakulteta, spravlja sapune od zdravog kozjeg mlijeka sa raznim dodacima, a pod zajedničkim nazivom "SaFuni by Amy" i sa zanimljivim sloganom "Čemu sapun kad imaš saFun".

Kako Amra kazuje, ideja da izrađuje sapune došla je spontano kada je u rodnom Tešnju bila na ljetnom raspustu i kada je pila kozje mlijeko, jer njen organizam nije dobro podnosio kravlje mlijeko.

"Konzumirajući kozje mlijeko, u jednom momentu mi je sinulo da pokušam napraviti sapun. Inače imam zahtjevnu kožu, tako da sam već koristila prirodne sapune. Prve sapune koje sam napravila podijelila sam bliskim osobama. Zavladalo je oduševljenje i svi su podržali moju ideju", pojašnjava Amra.

Sapunima izrađenim od kozjeg mlijeka koža lica i tijela može se učiniti mekom, zdravom i lijepom. U sapunima koje proizvodi, Amra kombinuje razne sastojke. Ima tu lavande, kamilice, cimeta, kafe, tikve, nevena, meda, čija sjemenki, kurkume...

"U svakom sapunu glavni sastojak je kozje mlijeko, za koje mogu reći da je neiskorišteno blago. Bogato je mnogim vitaminima i mineralima koji su potrebni, kako našem organizmu tako i koži kao zasebnom organu. Mlijeko kombinujem sa raznim drugim sastojcima, od čajeva, ulja, začina, hidrolata pa čak i tikva se našla u sapunu", pojašnjava Amra.

A baš zbog kombinacije raznih sastojaka u sapunima, da jedan ne bi isključivao drugi, potrebno je poznavanje sastava određenih biljaka te ostalih preparata koji se sljubljuju u jednom sapunu.

"Znanje je potrebno i ključno. Još od osnovne škole sam voljela da sakupljam biljke za herbarijum i da naučim nešto više o njima. Od mame sam za rođendan dobila knjigu sa slikama o različitom ljekovitom bilju, periodu branja i načinu korištenja, koja mi i danas služi kao uputa pri izradi sapuna", kazuje Amra.

Priča buduća doktorica da prije dodavanja sastojaka u sapun vrši istraživanja te da provjeri svaki sastojak prije nego što odluči da ga učini dijelom sapuna. Ako je u pitanju biljka, istraži koji dio se koristi, za šta se koristi, kako se koristi i u kojoj mjeri. Takođe, vodi se i čulom mirisa kada su u pitanju određeni začini ili mirisna ulja, a prije dodavanja sve ih sastavi. Ako prođu test, onda ih dodaje u sapun.

"Kako bih stigla do procesa izrade sapuna i izlijevanja smjese u kalupe, prva stavka je najbitnija, a to je priprema. Kada kažem priprema, mislim na nabavku svih potrebnih sastojaka, pripremu kalupa, zatim vaganje sastojaka koji čine sapun. To može trajati i danima, ovisno o tome da li mogu pronaći željeni sastojak. Proces 'mućkanja' sastojaka je brz - nekih pola do sat vremena, ovisno o načinu izrade", pojašnjava Amra.

A proizvodi sapune za suvu te sapune za masniji/mješoviti tip kože, jer kako navodi, razlikuju se zato što se i sama njega različitog tipa kože razlikuje.

"Suha koža ne želi biti dodatno isušena, pogotovo kada je zimski period. Nju je potrebno 'nahraniti'. Tako i masna koža ne želi višak ulja i sastojaka koji će dodatno zatvoriti pore i stvoriti podlogu koja je idealna za nastanak infekcije. Zbog toga je vrlo važno da sapun bude prilagođen tipu kože", kazuje Amra.

Na Amrinom Instagram profilu safun_by_amy ispod fotografija brojni su komentari kako sapuni i izgledaju fenomenalno te da svojim izgledam veoma podsjećaju na kolače.

"Pročitala sam jednom: 'Ako nešto ne možeš pojesti, ne stavljaj to ni na kožu.' Tako da se vodim tim - svi sastojci su prirodni, a sapuni jestivi... U sapunima nema konzervansa, parabena, sulfata, i boje kojima obogaćujem sapune su dobijene iz prirode", ponosna je Amra.

Kada se odlučivala kako će se javnosti predstaviti, pod kojim nazivom, opredijelila se za zanimljivu konstrukciju - "SaFun by Amy" te kazuje da je željela nešto neobično, a opet jednostavno, što bi se reklo - narodno.

"Moram da pohvalim mog dragog prijatelja Nikolu Grulovića, koji stoji iza ovog super naziva i slogana 'Čemu sapun kad imaš saFun'. Tako je i nastao 'SaFun by Amy' - starinski, a opet sa dozom modernoga u skladu s vremenom", priča Amra, koja će učestvovati na banjalučkom "PopArt marketu", koji se održava u subotu, 8. februara, u Domu omladine.

"'PopArt market' je jedinstven događaj koji se održava u gradu. Pruža priliku i starijim i mlađim kreativcima da svoje ideje podijele sa drugima. Sa druge strane, ljubiteljima prirodnih i ručno rađenih proizvoda omogućava raznovrsnu ponudu kvalitetnih proizvoda koji su nastali uz ulaganje mnogo truda i pažnje", zaključuje Amra.

(N.N.)

Prethodnih dana smo pileće meso izvezli u Švedsku jednom našem značajnom kupcu. Moram spomenuti da je priprema za to tržište jako dugo trajala, dosta su sofisticirani uslovi koje smo morali zadovoljiti, više smo vremena potrošili oko ambalaže, rekao je za Anadolu Agency (AA) Maid Jabandžić, direktor kompanije ”MADI”.

Svaka zemlja na najbolji mogući način štiti svoje konzumente, svoje građane, a tako i skandinavska Švedska. Stoga su i analize bile zahtjevne.

„Mislim da smo za prvi izvoz uradili preko stotinu analiza, znači za samo jedan šleper koliko je ovaj put otišlo. Baviti se hranom je jedan vrlo odgovoran posao, i tu se, kako volim reći, samo jednom griješi. A, mi ulažemo u to kako do greške ne bi došlo. Imamo 21 doktora veterine, 9 tehnologa“, istakao Jabandžić.

”MADI” na skandinavsko tržište vrši izvoz putem firme ”PLIVIT TRADE”, zastupnika balkanskih proizvoda u Skandinaviji.

„To je jedna naša firma, to su naši Banjalučani. Baš prošle godine u ovo doba bio sam u Švedskoj i tada smo napravili prve dogovore, a u međuvremenu smo dobili dozvole. Pošiljke za Njemačku su bile manje zahtjevne pa je izvoz upriličen ranije. Na sreću nas iz kompanije ”MADI”, na sreću naših zastupnika i na sreću mnogobrojnih Bosanaca i Hercegovaca u Švedskoj, ova je priča krenula, imali smo mnogo upita, što preko društvenih mreža, što preko e-mailova, kada ćemo krenuti sa Švedskom, je li to, uopće, aktuelno“, kazao je Jabandžić.

”MADI” je već dugo prisutan u zemljama CEFTA-e, u Srbiji, Crnoj Gori, Makedoniji, a od septembra prošle godine i u Njemačkoj. Bitno je spomenuti, navodi Jabandžić, da je crnogorsko tržište jako bitno za ovu kompaniju jer su tu dominantni.

„Kada pričamo o izvozu u Evropsku uniju, odnosno o dobijanju dozvole, moram reći da je to dosta dugo trajalo, da smo mnogo resursa potrošili dok smo se prilagodili da dobijemo potrebne certifikate i dozvole kako bismo krenuli sa izvozom“, pričao je Jabandžić.

Hrvatsko tržište je sljedeći cilj.

„Moram reći da smo Hrvatsku zvanično i dogovorili. Ostaje još ovaj dio priče oko regulative, ureda, veterinarstva, a u narednih nekoliko dana imam prve sastanke sa Uredom za veterinarstvo Republike Hrvatske gdje ih želim upoznati s nama, da vide ko je MADI, šta mi to radimo, dokle smo došli, koji nivo obrade koristimo, kao i tehnologije koje primjenjujemo pa da što prije zvanično krenemo sa izvozom u Hrvatsku“, naglasio je Jabandžić.

Država Bosna i Hercegovina ima velike koristi od izvoza pilećeg mesa i na ovo tržište. Kada je kopanija ”MADI” dobila zeleno svjetlo za izvoz u Evropsku uniju, zapravo je država dobila licencu preko proizvođača, a jedan od njih je i ova kompanija.

„U jednom dijelu se plašim da ćemo imati problema s državom, a to su poticaji. Treba razjasniti da poticaj nije nešto što treba kompaniji 'MADI', međutim stvar je što te poticaje imaju naši konkurenti. I oni ih ne koriste za sebe, nego da bi bili jeftiniji za taj iznos vrijednosti. I bojim se te nekonkurentnosti za našu kompaniju, ali i za druge kada je u pitanju izvoz, zato što jedan proizvođač, npr. u Austriji ili u Njemačkoj ima poticaje i od Evropske unije, i od svoje zemlje, i od svoje komune, dok smo mi u tom smislu dosta ograničeni“, ističe direktor kompanije ”MADI”.

Parola ”Kupujmo domaće” nije dovoljno zaživjela u našoj zemlji, navodi Jabandžić, ali sve dolazi iz kuće.

„Evo, ja imam tri kćerke i uvijek s njima razgovaram o tome da sve što je strano ne mora da znači da je bolje. Malo naopako, bojim se, usmjeravamo našu djecu, naš podmladak, našu budućnost, i onda se dešava i odlazak mladih ljudi. Premalo cijenimo ovo što imamo, premalo cijenimo i naše proizvode. Znam da ima i loših proizvoda, ali ima i mnogo kvalitetnijih proizvoda negoli onih koji dođu izvana. Kada pričamo o piletini, većina pilećeg mesa koje dođe iz uvoza se injektuje, tretira se raznim sredstvima, ali naš prosječni konzument teško da bi povjerovao u ovo“, rekao je Jabandžić, dodajući kako je barem 85 do 90 posto bosanskohercegovačkih proizvoda zaslužilo da dobije priliku kod bh. konzumenata:

„To je jedini siguran način da uspijemo, da uspije ova naša privreda. Jer, u bilo koju zemlju da odete, pa i u Švedsku, specijalan je prestiž kod njihovog stanovništva da kupuju proizvode na kojima piše da je domaći proizvod“.

(Melika Hrvić/AA)

Skupština Zeničko-dobojskog kantona usvojila je jučer na sjednici Nacrt zakona o predškolskom odgoju i obrazovanju ZDK te ga uputila u javnu raspravu koja će trajati 30 dana.

Kako je istakao ministar obrazovanja Spahija Kozlić, čije će ministarstvo zajedno s načelnicima i gradonačelnicima lokalnih zajednica provesti javnu raspravu, novi će zakon biti dodatno usaglašen sa Okvirnim zakonom Federacije Bosne i Hercegovine.

“”Njime će detaljnije biti razrađen i Program predškolskog odgoja i obrazovanja, a nastojimo dodatno regulisati i način formiranja privatnih i javnih predškolskih ustanova. Nastojimo regulisati i nadzor i kontrolu nad ovim, vrlo važnim sektorom obrazovanja”, pojasnio je ministar Kozlić.

Zbog potrebe za usklađivanjem termina u tekstu Prijedloga zakona o izmjeni Zakona o Javnoj ustanovi Univerzitet u Zenici te njegovim usklađivanjem sa Zakonom o visokom obrazovanju ZDK, sa dnevnog reda današnje sjednice povučen je taj dokument, o kojem se trebalo raspravljati po skraćenoj proceduri.

Bez rasprave i takođe većinom glasova, usvojena je i Informacija o stanju priprema za zaštitu ljudi i materijalnih dobara od prirodnih i drugih nesreća sa mjerama za organizovanje, razvoj i jačanje civilne zaštite za 2019. godinu, koju je napravila Kantonalna uprava civilne zaštite ZDK.

Poslanici su usvojili i Informaciju o zdravstvenom stanju stanovništva i organizaciji zdravstva na području ZDK u 2018. godini, koju je napravio Institut za zdravlje i ispravnost hrane Zenica, čiji je direktor Senad Huseinagić istakao da su hronične bolesti srca najčešći uzrok smrti u ZDK.

Najviše umrlih od malignih tumora, po tom izvještaju, bilo je u opštinama Vareš i Olovo, čije je stanovništvo i nastarije u ZDK, a što je i jedan od uzroka obolijevanja te smrtnih ishoda u tim opštinama.

Poslanici su uz spomenuti izvještaj usvojili i zaključak koji je predložio zamjenik predsjedavajućeg Skupštine Mladen Simić iz SDP-a, kojim se “nalaže Vladi ZDK da preduzme sve mjere i radnje u smislu uticaja i djelovanja prema akterima odgovornim za kvalitet vazduha i zdravlje stanovništva ZDK, pogotovo prema detektovanim zagađivačima”.

Usvojena je i Informacija o stanju u oblasti zapošljavanja na području ZDK za 2019. godinu, kao i Informacija o izvršenju alternativne sankcije rad za opšte dobro na slobodi u 2018. godini.

(BHRT)

Protekla godina je sa sobom nosila brojne izazove i za tešanjske privrednike. Direktor TRA Tešanj d.o.o., Ismar Alagić za poslovni portal Akta.ba je kazao kako je uočeno smanjenje izvoza određenih vrsta roba na određena tržišta.

EKOSISTEM

„Ovdje se prvenstveno misli na automobilske dijelove i proizvode metaloprerade na tržište prvenstveno Njemačke. Istvovremeno, značajni porast izvoza iz Tešnja su bilježili sektori prerade plastike, tekstila i kože, kao i prerada mesa i prehrambeni proizvodi“, kazao je Alagić, naglašavajući kako se tešanjska privreda poput „feniksa“ stalno podiže i eventualno smanjenje poslovnih aktivnosti u jednom sektoru se kontinuirano supstituira rastom u drugim sektorima, što ovu lokalnu ekonomiju čini vitalnom i stabilnom na brojne udare koji dolaze iz prvenstveno iz vanjskog ekonomskog okruženja.

Navodi kako još čekaju publikovanje završnih računa o poslovanju za 2019. godinu, ali opći zaključak je da tešanjska privreda predstavlja vitalan organizam sa ekosistemom koji ima metabolizam koji potiče investije, izvoz i potrošnju.

„Kroz takve procese, potrebno je nastaviti raditi na poticanju djelatnosti sa dodanom vrijednošću, uz značajniju zastupljenost korištenja informaciono-komunikacionih tehnologija i razvijanje kooperacije sa drugim firmama sa ciljem povećanja međunaodne konkurentnosti, uvođenja inovacija i povećanja udjela digitalizacije u poslovnim procesima na putu ka dekarbonizacciji i 3R (smanjiti, ponovno upotrijebiti, reciklirati) pristupu okolinsko prihvatljivih tehnologija“, rekao je Alagić.

Prema raspoloživim posljednjim podacima izvoz tešanjske privrede tokom 2019. godine je iznosio 385.581.468,00 BAM na tržište više od 70 država širom svijeta.  Izvoz iz Tešnja čini 21,47 posto izvoza iz Zeničko-dobojskog kantona. Kada je riječ o izvozu po stanovniku, općina Tešanj se nalazi među 10 općina u FBiH koje imaju veći izvoz  od 8.000 BAM po stanovniku, gdje se osim Tešnja nalaze još: Lukavac, Visoko, Usora, Gradačac, Široki Brijeg, Ilijaš, Goražde, Posušje i Konjic. Uvoz je značajan segment poslovanja na području općine Tešanj, što doprinosi da se općina Tešanj nalazi među osam lokalnih zajednica u FBiH koje imaju vrijednost „uvoz+izvoz“ po stanovniku u iznosu iznad 17.500 BAM. To društvo u FBiH osim Tešnja sačinjavaju: Široki Brijeg, Doboj-jug, Posušje, Lukavac, Grude, Visoko i Kreševo.

„Iz prezentovanih podataka možemo zaključiti da po oba gore navedena kriterija vanjskotrgovačkog poslovanja u samom vrhu FBiH se nalaze sljedeće lokalne zajednice: Tešanj, Lukavac, Široki Brijeg, Visoko, a ovom društvu se može pridodati i Gradačac. Ako posmatranje usmjerimo i na drugi entitet u BiH, onda se gore navedenim lokalnim zajednicama po ostvarenim rezultatima u obje kategorije mogu pridodati samo još Derventa i Kotor Varoš“, pojasnio je Alagić.

IZVOZ

Četiri najznačajnija vanjskotrgovinska partnera u segmentu izvoza tešanjske privrede su: Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija koji čine 74 posto cjelokupnog izvoza iz Tešnja.  Već od ranije su poznate kategorije proizvoda koje se izvoze iz Tešnja gdje prepoznajemo proizvode iz oblasti metaloprerade i proizvodnje autodijelova, industriijske keramike, prerade tekstila i kože, drvoprerade i namještaja, ali u posljednje vrijeme značajn udio zauzimaju dijelovi od polimernih materijala i proizvodi od mesa i drugi prehrambeni proizvodi.

„Uz već nabrojana četiri ključna tržišta (Njemačka, Italija, Slovenija i Holandija) za robe i usluge iz Tešnja, želimo istaknuti i uznačajan izvoz koji je realizovan na tržišta: Hrvatske, Ujedninjenih Arapskih Emirata, Srbije, Crne Gore, Velike Britanije, Švicarske i dr. Nikako ne smiju se zaboraviti 'lokomotive' ekonomskog razvoja u Tešnju koje su oličene u firmama: HIFA grupacija, AS group, MADI, Mann Hummel BA, Alpina Bromy, ali i brojne druge firme sa manjim brojem zaposlenih ali značajnim poslovnim rezultatima“, kaže Alagić

Ono što ovu poslovnu sredinu čini posebnom je i to da se nove kompanije javljaju svakim danom, ali osnovnu snagu lokalne privrede čine već afirmisane firme koje su stabilni nosioci lokalnog ekonomskog razvoja. Prema različitim oblicima registracije broj poslovnih subjekata u Tešnju je odavno prevazišao 2.500 subjekata, sa jasnom tendencijom da taj broj uvećava u narednom periodu.

Migracije koje se dešavaju, zadesile su i Tešanj, međutim kako kaže Alagić  vrijedno pomena je činjenica da u Tešanj dolaze ljudi iz drugih dijelova naše države koji pronalaze zaposlenje u lokalnim firmama.

„Nedostatak kvalifikovane radne snage je sada izražen, a još više će biti u vremenima koja su pred nama. U određenoj mjeri tešanjske firme to rješavaju na način da radna snaga dolazi sa teritorije susjednih općina i gradova, gdje u određenim firmama već sada imamo značajno izražen broj uposlenika sa teritorije drugih lokalnih zajednica“, zaključuje Alagić.

E. Kokor

Naučnici sa Kalifornijskog univerziteta napravili su "anti-solarne panele" koji rade obrnuto od solarnih - stvaraju energiju u mraku, umjesto da im Sunce bude izvor.

"Da bismo proizveli električnu energiju nakon što je sunce zašlo, koristimo alternativni fotonaponski koncept koji zemlju koristi kao izvor toplote, a noćno nebo kao hladnjak", objašnjavaju naučnici.

Trenutni "anti-solarne paneli", ipak, nisu toliko korisni.

Mogu da generišu samo četvrtinu energije koju prave solarni paneli.

Ipak, ukoliko se unaprede, "anti-solarni paneli" mogli bi da budu velika prekretnica, jer bismo energiju mogli da stvaramo non-stop, piše Tweak Town.

(N.N.)

Od 27.371 preduzeća, koliko ih je prošle godine bilo u BiH, njih 25.846, odnosno 94 odsto, ima do 49 radnika.

Takve firme, po definiciji, spadaju u mala preduzeća, dok smo srednjih, koja broje između 50 i 249 zaposlenih, imali 1.265.

Prema podacima Agencije za statistiku BiH, u prošloj godini u BiH je velikih preduzeća, onih koja zapošljavaju 250 i više radnika, bilo svega 260.

Kada je riječ o preduzetnicima, u 2018. ih je bilo 48.041, od čega ih je srednjih bilo 19, velikih svega tri, a preostalih čak 48.019 su mali preduzetnici, što znači da imaju manje od 50 radnika.

Ekonomista i akademik Muris Čičić kaže da, u odnosu na evropske države, značajno zaostajemo po broju srednjih i velikih preduzeća, a koja su nosioci razvoja u smislu značajnijih investicija, inovacija, istraživanja i tako dalje.

“Iskreno, očekivao sam da će se više većih kompanija pojaviti na tržištu BiH u zadnjih dvadesetak godina”, kaže Čičić u izjavi za “Nezavisne”.

IMAMO

25.846 malih preduzeća

1.265 srednjih firmi

260 velikih kompanija

To se, kako dodaje, nije dogodilo iz brojnih razloga, a prvi je nestabilna politička situacija, koja, kako ocjenjuje, definitivno nije stimulisala ni veća ni strana ulaganja, kao ni lokalne inicijative.

“Ne kažem da toga nije bilo, ali politička situacija ni na koji način nije stimulisala stvaranje neke normalne privrede. Druga stvar, naravno, mi smo malo tržište i kao takvi imamo šansu samo ako se pojavljujemo kao dio nekih većih tržišta. Kompanije, koje dolaze na tržišta gdje nisu bile, kod nas ne stižu jer stalno ocjenjuju da nismo dovoljno veliko tržište ne samo po broju stanovnika, već i po kupovnoj moći”, ocjenjuje Čičić.

Procjene iz Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS pokazuju da je i u ovim djelatnostima veoma malo preduzeća koja spadaju u grupu srednjih, odnosno velikih.

“Daleko je veći broj malih radnji, koje zapošljavaju do pet radnika. Slijede radnje koje zapošljavaju 10 do 20 radnika”, ističe Goran Savanović, predsjednik Sindikata trgovine, ugostiteljstva, turizma i uslužnih djelatnosti RS.

Prema njegovim riječima, velike kompanije nemamo zato što smo mala sredina te nemamo mnogo stanovnika. Ni mala preduzeća, sudeći po njegovom mišljenju, nemaju svijetlu sadašnjost.

“Uglavnom imamo privatne biznise kojim ljudi pokušavaju da krenu, a to ne mogu da izguraju. Velike ribe jedu male ribe u privredi, pa i u trgovini. Male trgovine propadaju jer ih veliki šoping-centri progutaše svojim sistemom rada – imaju puno više prometa, pa i niže cijene. Zato sada dolazi do gašenja malih trgovina i ugostiteljskih objekata”, naglasio je Savanović za “Nezavisne”.

Struktura zaposlenih u BiH, prema podacima Agencije za statistiku, pokazala je da je najveći dio radnika angažovan u industrijskim djelatnostima, u uslugama, te u trgovini i građevinarstvu.

(akta.ba)

Radi trenutne epidemiološke situacije u vezi sa gripom, tim za utvrđivanje mjera na sprječavanju i suzbijanju širenja gripe, na sastanku održanom 05.02.2020. godine predložio, a Direktor KB Zenica donio odluku da se:

Potpuno zabranjuju posjete bolesnicima hospitaliziranim u KB Zenica.
Ostaju termini utorkom i četvrtkom između 13.00 i 14.00 sati  u kome može doći jedan član porodice koji nema simptome upale gornjih disajnih puteva, radi neophodne komunikacije sa porodicom i dobivanja i davanja informacija porodici.
Odluka stupa na snagu 10.02.2020. godine.

Huawei, Xiaomi, Oppo i Vivo zajedno rade na platformi koja će omogućiti developerima izvan Kine da uploaduju svoje aplikacije na svaki app store simultano.
Proizvođači su se udružili u alijansu Global Developer Service Alliance (GDSA) čiji je cilj vjerovatno smanjiti međunarodnu dominaciju Googleovog Play Storea.

Otkako je Google Play Store zabranjen u Kini, korisnici Androida preuzimaju aplikacije s različitih app storea od kojih mnoge održavaju proizvođači poput Huaweija i Oppa. No, izvan Kine Google Play Store je apsolutno dominantan te predstavlja jedinstvenu lokaciju na koju developeri mogu uploadovati svoj softver.

Ovaj monopol znači da aplikacije treće strane imaju problema s podrškom developera na međunmarodnom nivou, a upravo ova prednost je "meta" nove platforme. Usluge platforme su planirane za devet zemalja i regija uključujući Indiju, Indoneziju, Rusiju i Maleziju. Xiaomi je snažan u Indiji, Huawei u Evropi, a zajedno s ostalim pomenutim kompanijama kontrolišu oko 40 posto svjetskih isporuka smartphonea od četvrtog kvartala prošle godine. Nova platforma će olakšati developerima uploadovanje njihovih aplikacija na svaki store istovremeno.

Dominacija Google Play Storea je ozbiljan problem za Huawei, koji je izgubio licencu za pružajne Googleovih aplikacija i usluga prošle godine. To je bio toliki problem da je Huawei odlučio odustti od oficijelnog plasiranja svog posljednjeg flagshipa na međunarodno tržište, a to je model Mate 30.

Huawei je ranije saopćio da razvija vlastiti operativni sistem Harmony te da investira milijardu dolara u razvoj, rast broja korisnika i marketing Huawei Mobile Services usluga, alternatnativu Googleovim uslugama.

Play Store donosi ogroman novac Googleu, čak 30 posto prodaje ide preko ove online prodavnice. Vjeruje se da je Google putem Play Storea prošle godine zaradio oko 8,8 milijardi dolara.

Nova platforma bi se mogla pojaviti već u martu.

(klix.ba)

Ministarstvo trgovine i turizma RS objavilo je krajem prošlog mjeseca javni poziv za podnošenje ponuda za dodjelu koncesije za korištenje zemljišta radi izgradnje objekata turističke infra i suprastrukture na području opštine Teslić.

Predmet koncesije podrazumijeva korištenje zemljišta u vlasništvu Republike Srpske u cilju proširenja postojeće turističko –ugostiteljske ponude na području opštine Teslić, na lokalitetu rijeke Usore.

"U ovoj fazi postupka, imajući u vidu proceduru definisanu Zakonom o koncesijama nismo u mogućnosti prikazati detaljnije infrastrukturne pojedinosti iz razloga što isti predstavljaju sastavni dio tenderske dokumentacije koji potencijalni ponuđači moraju otkupiti od Ministarstva trgovine i turizma, uključujući i Studiju ekonomske opravdanosti u kojoj je sadržano idejno rješenje projekta”, kazali su iz resornog ministarstva za portal Akta.ba.

Generalno, projektom je predviđeno da se u blizini postojećeg etno sela "Usora" napravi kupalište otvorenog tipa u dužini oko 500 metara, što podrazumijeva uređenje obala rijeke Usore i čišćenje korita rijeke, drenažu površinskih voda, dovođenje instalacija do mjesta gradnje, izgradnju prečistivača za vodu, izgradnju bazena i manjih smještajnih objekata bungalovskog tipa i pomoćnih objekata, izgradnju igrališta i ostalih sportsko-rekreativnih sadržaja na otvorenom, trasiranje pješačkih i biciklističkih staza u dužini ne manjoj od 5 kilometara sa izgradnjom pratećih objekata uz staze (odmorišta, nadstrešnice, vidikovci) i uređenje područja za rekreativni lov i ribolov, sa pratećim objektima.

"Obaveza budućeg koncesionara da prilikom realizacije projekta projektne aktivnosti uskladi sa čl. 27. i 30. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i čl. 42., 43. i 44. Zakona o šumama ukoliko, tokom realizacije obavljanja koncesione djelatnosti dođe do krčenja šume i trajne promjene namjene šumskog i poljopivrednog zemljišta", ukazuju iz ministarstva.

U vezi sa intervencijama na riječnom toku rijeke Usore i korištenja priobalnog područja u sportsko -rekreativne svrhe, budući koncesionar je u obavezi pribaviti vodna akta od JU "Vode Srpske", Bijeljina, shodno Zakonu o vodama.

U cilju realizacije pojedinih faza projekta potrebno je voditi računa da se prethodno donese prostorni plan posebnog područja za širi obuhvat i sa dijelovima plana na nivou sprovedbenog dokumenta, kao i master plan, a na osnovu projekta iz oblasti rudarstva i geologije Banja Vrućica-termomineralna voda, kako je predviđeno Izmjenama i dopunama prostornog plana Republike Srpske do 2025. godine.

Očekivani ekonomski pokazatelji od realizacije projekta su otvaranje novih radnih mjesta i to najmanje 20 radnika u početnoj fazi realizacije projekta.

Također, očekuje se angažovanje domaće radne snage i privrednih društava na izvođenju planiranih građevinskih radova na ostrvu i pratećih aktivnosti, potom povećanje prihoda budžeta kroz plaćanje poreza i doprinosa kako lokalnoj zajednici tako i budžetu Republike Srpske.

Projekat će uticati i na razvoj razvoj sektora turizma i ugostiteljstva Teslića koji je važan turistički centar RS, kao i na punjenje budžetskih i vanbudžetskih fondova.