U petak, 7. februara 2020. godine u 9:00 sati, IMTEC će ponovo otvoriti svoju poslovnicu u ulici Bukva bb (TC UKUS), u Tešnju.
U povodu ponovnog otvaranja, IMTEC je pripremio iznenađenja i akcijske pogodnosti za svoje kupce. Svim kupcima je omogućen popust u iznosu od 19% na kompletan asortiman od 7. 2. 2020. – 22. 2. 2020. Osim toga, IMTEC će nagraditi poklonom prvih 100 kupaca koj iizvrše kupovinu u iznosu 50 KM I više.
Radno vrijeme poslovnice od ponedjeljka do petka je u terminu od 9:00 do 16:30 sati, subotom od 9:00 do 14:00 sati. Mail adresa poslovnice je Ova e-maila adresa je zaštićena od spambotova. Omogućite JavaScript da biste je vidjeli., a kontakt telefoni su 032 663 585 i 062 807 352 (Viber).
IMTEC je lider u prodaji IT opreme u Bosni i Hercegovini. Prepoznatljiv lanac specijaliziranih trgovina IT opreme na području čitave BiH svakodnevno opskrbljuje 10-tine hiljada klijenata personalnim računarima i periferijom, pametnim uređajima, potrošnim materijalima te technology dodacima. Značajan dio prodaje se realizira putem digitalne platforme za on line prodaju www.imtec.ba.

Pripadnici FUP-a po naredbi tužilaštava KS i HNK započeli su jutros veliku akciju razbijanja grupe koja se dovodi u vezu s prometom droga.

Mediji prenose da se pretresi obavljaju na 20 lokacija u Sarajevu i Konjicu.

"Po nalogu i pod nadzorom Tužilaštva KS pripadnici FUP-a rano jutros započeli su realizaciju akcije kodnog naziva "Lim 2". U toku su pretresi na više lokacija na području HNK i Kantona Sarajevo zbog trgovine narkoticima, tačnije zbog neovlaštene proizvodnje i stavljanja opojnih droga u promet", potvrdila je za "Avaz" Azra Bavčić, portparol Tužilaštva KS.

Prema saznanjima ovog medija pod nadzorom 19 osoba, a osumnjičeno je njih 20.

Oni su osumnjičeni za proizvodnju i prodaju marihuane.

"Avaz" iz izvora bliskih istrazi saznaje da je ključna osoba i glavni organizator iz Konjica.

Više od 41.000 učenika osnovnih i srednjih škola u Zeničko-dobojskom kantonu u ponedjeljak se vratilo u školske klupe, nakon zimskog raspusta koji je trajao od početka januara. Izuzetak su đaci škola koje rade po hrvatskom nastavnom planu i programu za koje je drugo polugodište počelo u prošli ponedjeljak, jer su na zimsko ferije otišli pred Božić. Početak drugog polugodišta u školskoj 2019/20. povod je za razgovor sa prof.dr. Spahijom Kozlićem, ministrom za obrazovanje, nauku, kulturu i sport u Vladi Zeničko-dobojskog kantona.

NR: Je li sve spremno za drugo polugodište?

KOZLIĆ: Ministarstvo za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Zeničko-dobojskog kantona osiguralo je sve potrebne uslove za početak nastave u drugom polugodištu. Nastavna 2019/20. završava 12. juna za učenike od prvog do osmog razreda, dok za učenike devetog razreda završava 05. juna. Kada su u pitanju srednje škole, nastava za učenike od prvog do trećeg razreda završava 12. juna, a za završne razrede 08. maja.

Naravno, do odstupanja od plana može doći zbog različitih aktivnosti koje su škole, u toku nastavne godine, planirale svojim godišnjim planovima rada.

NR: Da li je planiran proljetni raspust?

KOZLIĆ: Prema važećim zakonima proljetni raspust za učenike osnovnih i srednjih škola se u pravilu koristi posljednjih pet dana u mjesecu martu, tako da je, po Nastavnom planu za osnovnu i srednju školu u školskoj 2019/20. godini, proljetni raspust planiran od 25. do 31. marta 2020. godine.

Smanjenje broja đaka

NR: Koliko đaka pohađa nastavu u drugom polugodištu?

KOZLIĆ: Na području Zeničko-dobojskog kantona imamo, pod nadležnošću Ministarstva za obrazovanje, nauku, kulturu i sport ZDK, 61 osnovnu i 31 srednju školu. U školskoj 2019/20. godini u redovnim osnovnim školama i školi za djecu sa teškoćama u razvoju nastavu pohađa 29.899 učenika, a 11.257 pohađa nastavu u srednjim školama i školi za djecu sa teškoćama u razvoju. Tome treba dodati škole sa područja općina Žepče i Usora, na koje je prenesena nadležnost nad osnovnim i srednjim obrazovanjem u skladu sa ranije donesenim zakonima i Ustavom Federacije BiH.

NR: Kako se masovni odlazak građana u inostranstvo, a nažalost odlaze i čitave porodice, odražava na broj đaka u školama? Na početku školske godine ste ukazali da je upisano 300 prvačića manje nego prethodne godine. Koliko djece “nedostaje” na drugom polugodištu?

KOZLIĆ: Neupitna je istina da demografska kretanja nisu povoljna za Bosnu i Hercegovinu, time i za Zeničko-dobojski kanton. Poznato je da smo prošle godine upisali nešto preko 400 djece manje u osnovne i srednje škole. Prvi indikatori, do kojih smo došli prilikom registracije djece u obavezni predškolski odgoj i obrazovanje (tzv. mala škola), pokazuju nastavak trenda smanjenja broja djece u školama i u narednoj školskoj godini. Preciznije podatke ćemo imati kada se obavi konačni upis djece u osnovne i srednje škole za narednu školsku godinu i donijeti odluke odmah po dobijanju takvih statističkih podataka. Kada je u pitanju tekuće polugodište, podatake o eventualnom smanjenju broja djece, koje se može očekivati, dobit ćemo od škola tokom polugodišta.

Nove škole u Donjem Moštru i Medakovu

NR: Kakvi su planovi za ulaganje u školsku infrastrukturu u ovoj godini? Koliki budžet imate na raspolaganju?

KOZLIĆ: Opredjeljenje Vlade Zeničko-dobojskog kantona je veoma jasno – nastavit ćemo infrastrukturna ulaganja u osnovne i srednje škole tokom ove fiskalne godine. Javnost je već upoznata da je i minulih pet godina u obrazovnu infrastrukturu uloženo skoro 25 miliona konvertibilnih maraka. Tokom prošle godine završena je i u funkciju stavljena Osnovna škola „Hasan Kikić“ Tetovo u koju je uloženo skoro 2,5 miliona konvertibilnih maraka. Osim toga, kroz rekonstrukciju je uloženo oko milion konvertibilnih maraka i ovaj je novac uložen u rekonstrukciju krovova, fasada, stolarije, grijanja, školskih sala i igrališta, te nabavku opreme za škole. Tokom ove godine ćemo u izgradnju i rekonstrukciju uložiti nešto više od dva miliona konvertibilnih maraka. Konkretnije, pored rekonstrukcije, završavamo novu zgradu Osnovne škole „Mula Mustafa Bašeskija“ u Donjem Moštru i otpočinjemo izgradnju jedne sportske školske dvorane u Visokom. Osim toga, počet ćemo izgradnju nove zgrade OŠ „9. septembar“ Medakovo i to zajedničkim ulaganjima Kantona i Općine Tešanj. Prošle godine smo finansirali izradu glavnog projekta za ovu školu.

Fiskulturne sale u Tešnju, Zenici i Željeznom Polju

Nadalje, zajedno za Općinom Tešanj trebamo okončati izgradnju tri školske sportske dvorane koje su se radile unazad nekoliko godina. U Zenici smo također planirali sredstva za početak izgradnje sportske školske dvorane u Osnovnoj školi „Enver Čolaković“. Pored ovih aktivnosti, uložit ćemo značajna sredstva za nastavak rekonstrukcije. Također, ove godine ćemo započeti izgradnju fiskulturne sale u Željeznom Polju. Spomenut ću također i činjenicu da su privatni partneri u okviru Zakona o javno-privatnom partnerstvu izrazili interes za ulaganja u petnaest osnovnih i srednjih škola, no u ovom momentu ne mogu biti precizniji oko visine sredstava koja će biti uložena u škole. U svakom slučaju, radi se o značajnim finansijskim sredstvima.

NR: Aktuelni su i projekti zamjene kotlovnica i energenata u školama. Kakvo je trenutno stanje u školama, kada je u pitanju zagrijavanje, i kakvi su planovi za 2020. godinu?

KOZLIĆ: I u ovom se segmentu ulažu značajna finansijska sredstva, jer je strateški cilj Ministarstva zamjena fosilnih energenata ekološki čistim i obnovljivim izvorima energije. U minulom periodu smo u nekim školama ugalj zamjenjivali peletom, te ugrađivali takozvane toplotne pumpe. Takve smo poslove radili i nastavit ćemo raditi sa švicarskim „Caritasom“ i drugim međunarodnim organizacijama, te Svjetskom bankom koja ulaže novac u energijsku efikasnosti. Želim apostrofirati da su se privatni partneri koji su izrazili spremnost zajedničkog ulaganja u domenu javno-privatnog partnerstva već zauzeli stav da će zagrijavanje objekata biti bez fosilnih goriva, što je i naše opredjeljenje.

Snabdijevanje škola ugljem

NR: Uspijevaju li rudnici ove zime isporučiti dovoljne količine uglja školama, jer su ranijih godina školski depoi često ostajali prazni?

KOZLIĆ: U ovom segmentu imamo određene probleme, jer rudnici teže dostavljaju potrebne količine uglja školama. No, oni ulažu maksimalne napore kako bi škole bile snabdjevene ovim energentom. U tom smislu sam konstantno u kontaktu sa menadžmentom rudnika.

(Naša riječ)

Služba za školsku higijenu Instituta za zdravlje i sigurnost hrane Zenica (INZ) je od januara do decembra 2019. godine vršila više vrsta pregleda i mjerenja u osnovnim i srednjim školama, fakultetima, te predškolskim ustanovama u svim općinama na području ZDK.

Ovakav vid službe u zdravstvenoj instituciji preventivne zaštite jedinstven je i pionirski potez u BiH, koji sve značajnije rezultate po zdravlje učenika pokazuje iz godinu u godinu.

Pregledi vida, sluha....

U prilog tome govore i rezultati skrininga vida, sluha, lokomotornog sistema, te fizičkih parametara učenika, kao i broj potvrđenih dijagnoza i ljekarskih intervencija proizašlih iz preventivnih pregleda. 

Tokom više od hiljadu terenskih posjeta Služba je provodila skrining programe u četiri uzrasta djece, među oko 43.000 učenika u 258 školskih objekata, i to 212 osnovnih i područnih škola, 37 srednjih škola i osam fakulteta u ZDK.  Ukupno je izvršeno 6.415 skrining pregleda vida učenika drugih i osmih razreda osnovne škole. Od tog broja, kod 387 (šest posto) učenika utvrđen je problem sa vidom.

-Ovo je šesta školska godina preventivnih pregleda, tokom kojih je od ukupnog broja pregledanih čak 9,4 posto učenika (4.253 od 45.047) imalo problem sa vidom, kaže dr. Nino Hasanica iz Službe za školsku higijenu.

Izvršeno je 6.989 skrining pregleda sluha učenika drugih i osmih razreda osnovne škole. Od tog broja, kod 155 (2,2 posto) učenika utvrđen je problem sa sluhom. To je, proteklih godina bio godišnji prosjek onih koji imaju problem sa sluhom.

Tokom kalendarske 2019. godine tokom skrininga lokomotornog sistema (kičma, stopala) izvršeno je 6.741 skrining pregleda učenika drugih i šestih razreda osnovne škole i prvih razreda srednje škole, a od tog broja, kod 1.104 (16,4 posto) učenika utvrđen je problem sa lokomotornim sistemom.

Do sada je ove preglede prošlo više od 20.000 učenika i kod svakog desetog su pronađeni određeni problemi, nedostatci ili nepravilnosti.

Također, obavljena su antropometrijska mjerenja tjelesne visine, tjelesne mase, obima struka i obima kukova, koji su lani izmjereni kod 5.969 učenika u drugom, šestom i osmom razredu osnovne škole, te kao pilot projekt skrining na anemiju (količina hemoglobina u krvi) kod 96 učenika šestog razreda osnovne škole.

Ljekari potvrdili sumnje iz preventivnih pregleda

-Ukoliko se otkrije odstupanje, posumnja na problem, pišu se uputnice, ovisno o kakvoj vrti pregleda je bila riječ,  ljekaru opće ili porodične medicine. Od škola se traži povratna informacija da li su roditelji uistinu i odveli dijete na specijalistički pregled. Još uvijek pristižu povratne informacije o tome da li su učenici zaista bili na daljoj dijagnostičkoj obradi, te kakvi su rezultati te obrade, odnosno da li nakon skrining pregleda i dalje dijagnostičke obrade učenici nose uloške, korzet ili ili su imali neku drugu terapijsku intervenciju (fizikalna terapija, savjetovanje..), ističe dr. Hasanica.

Tako prema dosadašnjim podacima, od onih kojima su specijalisti potvrdili sumnje sa preventivnih pregleda, čak 94 posto je počelo nositi naočale, 95 posto je imalo neku terapijsku intervenciju sluha, dok je uloške, korzet ili neku drugu terapijsku intervenciju imao gotovo svaki učenik, kod kojeg su potvrđene sumnje na problem lokomotornog sistema.

Rezultati analize hrane, čistoće i vode u školskim objektima

Osim pregleda učenika tokom godine iz svakog školskog objekta su (u dva navrata)  uzimani uzorci hrane i brisevi za kontrolu sanitacija, Od ukupno 130 uzoraka hrane njih dvanaest nije zadovoljavalo mikrobiološke kriterije, navodi se u informaciji iz INZ-a. 

Ukupno je uzeto 444 uzorka vode, a od ukupnog broja njih 179 nije zadovoljavalo mikrobiološke, a 40 fizičko-hemijske karakteristike za ispravnost vode.

tome što je Tešanj prva općina u Bosni i Hercegovini koja je donijela odluku, znači Općinsko vijeće i načelnik Suad Huskić, da je članarina u biblioteci besplatna. Općina će Općoj biblioteci Tešanj namiriti neophodna sredstva“, ističe Almina Alagić, direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Biblioteka u Tešnju je formirana 1946. godine, međutim ta se godina ne uzima kao početak bibliotekarstva na tešanjskom području. Još 1868. godine došlo je do razvoja bibliotekarstva ovdje kada je tešanjski muftija Mula Mustafa Ševki Užičanin uvakufio svoju privatnu biblioteku gradu Tešnju. Osim njega, brojni su, također, uvakufili svoje privatne biblioteke, kao što su: Mesud ef. Smailbegović, Abdulah Brka, Nedžib ef., Seid ef. i Sulejman ef. Smailbegović, Adem-aga Mešić, Hasan ibn Osman Ćulić-Ćelebi, Arif Omerbašić, Osman Smajić, Mustafa Ćeman, Hamzalija Ajanović, Nikifor Dučić… Dakle, upravo privatne biblioteke predstavljaju kamen-temeljac nastanku i razvoju bibliotečke djelatnosti u Tešnju u 19. stoljeću.

Danas se u ovoj biblioteci nalazi više od 100.000 bibliotečkih jedinica. Od 1962. godine ova je biblioteka bila u sastavu Narodnog univerziteta (današnjeg Centra za kulturu i obrazovanje Tešanj), no od 2001. godine postaje zasebna organizaciona jedinica JU Opća biblioteka Tešanj.

Stalni rast broja članova

„Karakteristično je i to da je ovo prva poslijeratna biblioteka u Bosni i Hercegovini koja je sazidana od temelja do krova nova“, ističe Almina Alagić, direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Biblioteka u posljednje tri godine bilježi rast broja članova.

„Od prije tri godine kada smo imali od 560 članova, u decembru 2019. bilo je upisanih 970 aktivnih članova“, kaže ona.

Očuvati kulturnu baštinu i približiti je svakom ko želi naučiti nešto novo, cilj je svih uposlenika ove biblioteke.

„Baš smo preko zimskog raspusta imali radionice gdje smo ciljano vježbali čitanje i analizu književnog teksta, ali i lektira gdje su radili profesionalci s djecom. Otprilike 500-600 učenika prođe ove radionice godišnje. A, u posljednje vrijeme smo povećali saradnju sa predškolskim ustanovama, organizujemo i za njih radionice, čitanje slikovnica, a povećali smo i fond knjižne građe za taj uzrast. Radimo i na edukaciji roditelja, jer se djetetu već od šest mjeseci može čitati“, dodaje Almina Alagić u razgovoru za Anadolu Agency (AA).

S ponosom ističe kako imaju članova i predškolske dobi. Ali, također, i nagrade za najčitaoce. Što je zanimljivo, kaže direktorica, najčešće su najčitateljke penzionerke, žene.

„Jedini smo u BiH koji dodjeljujemo nagrade bibliotečkim radnicima, to je nagrada ‘Mustafa Ćeman’, koja je već deseti put dodijeljena u našoj biblioteci. Godine 2019. dobitnica je Enisa Žunić iz Narodne i univerzitetske biblioteke ‘Derviš Sušić’ Tuzla“, ističe ona.

Ova biblioteka sadrži i Fond Hamida Dizdara, koji je 1969. godine došao u Tešanj.

„Mnogi su čuli za ovo jer je put njegovog dolaska u Tešanj bio čudan. Porodica Hamida Dizdara, odnosno njegova supruga, ponudila je otkup njegovih knjiga Sarajevu. Sarajevo je to odbilo, a mi smo imali sreće da je ta informacija bila dostupna našim ljudima, vizionarima koji su shvatili značenje tog fonda i na tadašnjem općinskom vijeću donesena je odluka da se to otkupi“, navodi direktorica, dodajući kako svi oni koji žele, ne samo ljudi iz Tešnja imaju na raspolaganju građu iz Fonda Hamida Dizdara u bibliotečkoj čitaonici.

Godine 2011. ova je biblioteka uspostavila saradadnju sa Institutom “Yunus Emre” iz Turske i kao rezultat proisteklo je unapređenje i osavremenjivanje rada Biblioteke, a u procesu je digitalizacija i katalogizacija Orijentalne zbirke koja je u posjedu Opće biblioteke Tešanj.

Također, organizuju se i besplatni kursevi turskog jezika za one koji žele naučiti nešto novo.

Hanka Kahrimanović je bibliotekarka već 22 godine u ovoj biblioteci. Od samog početka radi na dječijem odjeljenju.

„Trudimo se da im na što bolji način približimo knjigu, od obdaništa pa do završetka osnovnoškolskog obrazovanja. Imamo grupe do devetog razreda, oni često dolaze, koriste naše radionice. Posljednje četiri godine oni se ovdje druže. Također, preko ljetnog i zimskog raspusta organizujemo radionice gdje se mnogo učenika dođe upoznati sa bibliotekom“, ističe Hanka Kahrimanović u razgovoru za AA.

Približiti knjigu djeci

Ovdje se jednostavno koristi prilika kako bi se djeci dočarala suština pisane riječi.

Osmogodišnja Farah Huskić uživa u radionicama koje organizuje Opća biblioteka Tešanj.

„Dolazim svaki dan, osim vikenda, dolazim kada sam slobodna. Upoznala sam mnogo drugarica i drugara ovdje“ kaže Farah Huskić, dodajući kako voli crtati, a uživa u pravljenju predmeta od kartona.

„Ko god voli djecu, ko god voli rad s djecom, ja bih ovaj poziv preporučila, jer ovo je stvarno pravo zadovoljstvo“, s radošću ističe bibliotekarka Hanka Kahrimanović.

Vrata biblioteke su otvorena svima, i to je i najvažnije. Približiti knjigu svakoj osobi.

„Smatram da smo zajedničkim radom i trudom tome svi doprinijeli, da stvarno biblioteku otvorimo, da to ne bude zgrada koja je uokvirena zidovima u kojoj postoje knjige i ljudi koji izdaju te knjige. Otvorili smo je široj javnosti, otvorili smo je školama, vrtićima, otvorili smo je svima“, zaključuje direktorica Opće biblioteke Tešanj.

Ambasada BiH u Ankari za sada nema informacija da među nastradalima u razornom zemljotresu koji je sinoć pogodio Tursku ima državljana BiH, potvrdio je za "Avaz" Nebojša Regoje, načelnik Ureda za odnose s javnošću Ministarstva spoljnih poslova BiH.

“Niko od naših državljana nije se obratio Ambasadi sa zahtjevom za pomoć, a pratimo razvoj situacije i, ukoliko se ukaže potreba, Ambasada je spremna pružiti konzularnu pomoć za koju je nadležna”, kazao je Regoje.

U zemljotresu jačine 6,9 stepeni po Rihteru, koji je sinoć pogodio istočni dio Turske, poginula je 22 osoba, više stotina ih je povrijeđeno, a pričinjena je i znatna materijalna šteta.

 Dodatne laboratorijske analize obavljene u Sarajevu potvrdile su sumnju zeničkih liječnika da je i drugi pacijent koji je krajem prošle sedmice preminuo u Kantonalnoj bolnici Zenica od gripe bio zaražen virusom H1N1- kazao je Ednan Drljević, načelnik Odjela za infektivne bolesti KBZ-a.

U međuvremenu je i svih četvero pacijenata, kod kojih je također bio utvrđen virus H1N1, a koji su bili hospitalizirani na tom odjelu, uspješno izliječeno te otpušteno iz bolnice.

”Trenutno imamo samo jednog, novog pacijenta za kojeg je također potvrđeno da je zaražen istim virusom gripe.

Ali, on je na vrijeme primio antivirusnu terapiju pa, bez obzira što ima i leukemiju, ne očekujemo da se kod njega razvije teža klinička slika ”, smatra Drljević te dodao kako je taj pacijent danas prebačen na njegovo odjeljenje s Odjela hematologije KBZ-a.

(N1)

Ukupno oko milion dizelaša u Njemačkoj čeka na placevima i to većinom standarda Euro 5 i Euro 6.

U Nemačkoj dizel vozila vrtoglavo gube cenu jer mnogi gradovi ograničavaju njihovo kretanje u centru. Euro 5 dizelaši odavno ne mogu da se prodaju, a sada je stala prodaja i Euro 6 polovnjaka.

Dolaze novija dizel vozila Euro 6 koja su sve jeftinija, umjesto da drže cijenu. Problem je što za njih nema ni kupaca osim onih koji dolaze sa Balkana.

Ukupno oko milion dizelaša u Njemačkoj čeka na placevima i to većinom standarda Euro 5 i Euro 6.

“Ovo je polovan Passat Euro 6, njega smo kao polovnjaka do sada prodavali za 29.000 eura, sada ga nudimo i za 21.000 eura i niko ga neće. Dalje spuštanje cene vodi nas u veliki gubitak”, navodi prodavac polovnih vozila u Njemačkoj, Akaj Gund Hasan.

A gubitak prodavaca automobila u Njemačkoj sve je veći, mnogi od njih zbog loše situacije proglašavaju i bankrot.

“Prema našim procjenama, na placevima trenutno ima 350.000 dizelaša standarda Euro 5. Tu je zarobljeno više od pet milijardi eura. Oni na kupce čekaju u prosjeku 106 dana, svaki dan trgovce svaki automobil košta 28 eura po danu”, ističe Urlih Kendler iz Udruženja prodavaca.

Nije tajna da su najveći kupci ovih automobila Bosanci, Srbijanci, Hrvati, Bugari i Makedonci.

(fokus.ba)

Dijaspora je odriješila kesu i u prva tri kvartala prošle godine u BiH poslala 2,077 milijardi maraka, što je za 57 miliona više u odnosu na isti period godinu ranije.

Statistički podaci Centralne banke BiH pokazuju da su vrijednosti novčanih doznaka koje građanima BiH šalju rođaci i prijatelji sa adresom u inostranstvu iz godine u godinu sve veće.

– U prvom kvartalu 2019. godine novčane doznake iz inostranstva iznosile su 618,82 miliona KM, u drugom je stiglo 698,02 miliona, u trećem 760,17 miliona maraka, dok će podaci za posljednji, četvrti kvartal biti poznati krajem marta ove godine – istakli su u Centralnoj banci BiH i dodali da je od januara do kraja septembra 2018. godine dijaspora u zemlju poslala 2,020 milijardi maraka, dok je ukupno te godine stiglo nešto više od 2,669 milijardi KM.

Naveli su da na rast novčanih doznaka iz inostranstva u velikoj mjeri utiču povećane migracije domaćeg stanovništva ka zapadnim zemljama Evrope.

– Novi talas ekonomske emigracije u posljednjim godinama doprinosi rastu novčanih doznaka prema BiH, s obzirom na to da oni još imaju bliske socijalne veze sa rodbinom u otadžbini. Značajniji porast novčanih doznaka od osam odsto uočen je u 2017. godini, dok se u posljednje dvije godine taj rast kreće oko dva odsto – kazali su u Centralnoj banci BiH, izvještava Glas Srpske.

Od 2008. godine, kada je izbila svjetska ekonomska kriza, novčane doznake iz inostranstva su počele da padaju i taj trend su imale sve do 2012. godine, kada počinju postepeno da se oporavljaju.

Vrijednost doznaka iz inostranstva (u milijardama KM)

GODINA IZNOS

1.1 – 30.9.2016. 1,799

1.1 – 30.9.2017. 1,955

1.1 – 30.9.2018. 2,020

1.1 – 30.9.2019. 2,077