Na nedavno održanom Predstavljanju 11. Sarajevo Business Foruma, održanom 16.01.2020.g. u Restoranu Central, Bukva Tešanj, Kasim Kotorić, Predsjednik skupštine UP Biznis centar Jelah Tešanj i Predsjednik Udruženja poslodavaca ZE DO Kantona, održao je zanimljivo predavanje na temu: "Potencijali za investiranje u privatnom sektoru- prilike i očekivanja". Njegovo predavanje vam prenosimo u cjelosti.

Tema koja mi je danas dodjeljena za prezentaciju je jako interesantna. Kao i sve stvari, događaji i teme u ovoj državi, mogu imati dva pogleda:
-pesimistični i
- optimistični.
Svi nekako podlegnu jednom od njih a uglavnom u svim događajima i forumima  dominira onaj pesimistični. Zašto? Pa zato što nam je društvo takvo, što je pesimistički obojeno raznim događajima, uticajima ali i medijskom kampanjom. Sve to podgrijavaju političari koji opstaju na vlasti dugi niz godina zahvaljujući takvoj prezentaciji pri čemu se ONI mogu pojaviti kao spasioci svega.
Neću se baviti ovim, odnosno politikom na ovaj način, već samo u uvodu želim reći da svi znamo da je istina uvijek negdje između dva viđenja i da je u svemu pa i biznisu tako treba tražiti. Ako gledaamo moguće potencijale investiranja u nas i našem okruženju, okruženju BiH ali i mokrookruženjima, radeći klasičnu SVOT analizu doćemo do mnogo realnijih ocjena ali i mogućih očekivanja. Naše postojeće stanje, bez obzira na sve loše stvari koje su nam se dogodile, gledajući u svjetskim okvirima, je dobro, čak u gornjem vrhu država po kvalitetu i uslovima življenja. Ko god realno sagleda naš standard življenja, potrošnju, mogućnost konzumiranja svjetskih dostignuća ostaće zatečen saznanjem da smo kao većina u samom vrhu, ali smo i u samom svjetskom vrhu nezadovoljstva sobom i okruženjem koje nam je neko produkovao.
Država je prošla prvi dio tranzicije, rodio se niz malih firmi koje su za ovih 25. godina poslije rata rasle i razvijale se te mnoge uzrasle u velike firme, koncerne, grupe i slične organizacije, koje su zaposlile i veliki broj ljudi. U međuvremenu se otvorilo i tržište radne snage te je naglo smanjena velika nezaposlenost koja je proizvela nove probleme poslodavcima ali i samom tržišnom okruženju.
U BiH se desilo i u toj oblasti ono što se na našem zapadu dešava od sedamdesetih godina naovamo a u nekim zemljama još od drugog svjetskog rata, kad su izgubile značajan dio radne snage.
Nas u ovoj državi nema puno, relativno smo mala zajednica, za svjetska mjerila, ali i mi moramo jesti, što otvara veliki prostor za ulaganja kapitala. Tržište hrane je izloženo stalnim pritiscima i ogromnoj konkurenciji ali i poticajima država za njegov razvoj. Država želi da može nahraniti svoj narod, pa shodno tome i daje razne mogućnosti za ulaganja. Trendovi su proizvodnje zdrave hrane te BiH sa "odmorenim" zemljištem u ovoj oblasti može pružiti puno svjetskoj pijaci zdrave hrane i može primiti velike investicije. Vidimo da je dobrim dijelom i vlast, kakvom je god ko smatrao, prepoznala ovu oblast i na svim nivoima potiče razvoj u ovoj oblasti, stim da bi se svi ti napori trebali sinhronizovati, da nebi došlo do uništavanja kvaliteta zemljišta kojim raspolažemo. Ovdje bi trebalo još poraditi i na sistemu certificiranja zemljišta kao i zdrave hrane. Prijeti opasnost da nam zemljište ode-bude uzeto ili oduzeto na razne načine; jer ono je strašan resurs.
Uz zemljište ide i VODA kao "bistro zlato" koje neznamo cijeniti, neznamo ga čuvati jer mislimo da je nepresušno i neuništivo. Moramo ga zaštititi i kao resurs kvalitetno iskoristiti na više načina a tri ključna su:  za piće, ze proizvodnju energije i za proizvodnju hrane. Četvrti resurs odnosno način iskorištenja naše vode je TURIZAM, koji je i kao oblast odnosno potencijal investiranja među prvih pet u ovoj zemlji. Moramo naći način da sva četiri potencijala iskorištenja vode budu usklađena a ne da jednim razaramo druge. Interesne skupine u raznim oblastima i pritiscima preko raznih organizacija i medija dovode do neravnoteže ovih elemenata.
Uglavnom, imamo već značajne punionice vode za piće ali nažalost, još uvijek dajemo ogromna sredstva za uvoz vode (kako čiste tako i one u sokovima, pivima i drugim bezalkoholnim pićima).  Potencijali u ovoj oblasti su ogromni. Privatni kapital će odraditi investicije ali lokalne sredine, kantoni i entiteti trebaju uskladiti okvir i otkloniti potencijalni sukob investitora. Na kraju treba očistiti vodu kao što je to uradila Slovenija i dobila epitet najčišće zemlje na svijetu.
Potencijal u rastućoj industriji(drvnoj, metalnoj, tekstilnoj, autoindustriji)  je također ogroman. Posebno treba istaći IT sektor koji se u BiH javio prije desetak godina.  Većina novonastalih firmi nije opterećena prošlošću, glomaznim naslijeđem koje je sputava u razvoju i primjeni novih tehnologija. Moja uzrečica je
" NE TRČIMO ZA ZAPADOM JER JE DOBRO ODMAKAO I SIGURNO GA NEMOŽEMO STIĆI, VIDIMO GDJE IDU I TRČIMO I MI TAMO, IMAMO ŠANSU DA PRIJE STIGNEMO"
Svjedoci smo tranzicije u Autoindustriji i svim oblastima proizvodnji. Nova era digitalizacije je tu i možemo je lakše prihvatiti jer nismo opterećeni tradicijom sistema, već su ratom i privatizacijom uništeni. Zadnji ostatci će u ovih par godina biti prestruktuirani ili će propasti. Po meni prije ovo drugo. Druga nužnost investiranja je i nedostatak radne snage koji je očit i trajaće stalno (od sada pa za sva vremena). Mjerama države se može djelimično ublažiti (izmjenama školskog sistema, uvoz radne snage, prihvat useljenika određenih struka, potporom nataliteta itd) ali se sigurno neće u bližoj budućnosti riješiti. Recimo, izmjena sistema obrazovanja daje rezultate za 15-20 godina pa bili oni pozitivni ili negativni, politika nataliteta može dati rezultat za 25 do 30 godina itd, ali ako se ne krene sada ili za godinu neće se skratiti dejstvo rezultata već će biti samo teže i duže. Uvoz radne snage može dati najbrže dejstvo dok npr useljavanje daje rezultat za par godina ali proizvodi i nove probleme (jezik, asimilacija, provjera obrazovanja, status porodice i djece i prilagođavanja kultura itd).
Država mora raditi velike infrastrukturne projekte u i za koje treba ogroman novac a to je i prostor za investiranje, pa ću nabrojati samo neke:
Ceste, željeznica, vodovodi, kanalizacija i prečistači, energetski objekti ekološkog tipa, energetska infrastruktura, komunikacije, saobraćaj itd.
Sve ovo inkorporirano u rastući biznis turizma, koji daje i pruža enorman prostor za ulaganja, u ovoj PRELIJEPOJ ZEMLJI, pri čemu se još uvijek uzdamo samo u strane agencije i turoperatore koji zaradu ostavljaju van BiH. Znači da i u ovu infrastrukturutreba ulagati a i to je prostor za kapital i investitore. Koliko god se hotela napravi malo je.  Svi se napune, i treba praviti još. IT sektor i u ovoj oblasti pruža neslućene mogućnosti. Preko internet portala možete iznajmiti hotel ili sobu bilo gdje u svijetu, platiti a da ne koristite turističku agenciju ili da telefonirate. Od brzine odgovora Arhitekata kroz prostorne planove, strategije razvojne planove itd. zavisi kvalitet i brzina investiranja jer to je jedini način da nedobijemo haos. Zamislite hotel bez struje, ili vode ili da nema adekvatne kanalizacije. Kad sam rekao Arhitekti, nisam mislio samo na stručnjake arhitehture, već i na sve one koji kreiraju i projektuju budućnost u raznim oblastima, pa i na političare raznih nivoa.
Neke lokalne zajednice dosta dobro prate događaje i obavljaju navrijeme pripreme, radeći strategije, planove, projektujući infrastrukturu odnosno kreiraju ambijent za investitore. Sve one se mogu poznati. Nažalost u nekim sredinama investitori su ispred zajednice pri čemu se javljaju naknadno ogromni problemi koje neću ovdje navoditi. Tešanj se ubraja u proaktivnu sredinu koju Kanton i Federacija za sada uspijevaju prilično pratiti ali bi bilo i sigurno bolje, i više investicija da nemoramo gubiti energiju na animiranje, kako mi kažemo, viših nivoa vlasti.
Kada govorimo o Tešnju, čuli ste ili ćete čuti naše planove i potencijale od opštinskih predstavnika. Ovdje bih slikovito opisao jedan lokalni potencijal, koji se sad pojavio:
Izlaz za Autoput MEDAKOVO,
Već dvadeset godina pričamo o autoputu i gdje ide, desetak godina smo se borili da dobijemo izlaz na autoput sto bliže našim industrijskim zonama. znamo iz iskustva drugih a i vlastitog, koliko to znači privredi i firmi na brzini odaziva kod otpreme robe ali i kod dopreme. Sekundarni benefit izlaza je u onome što se može postaviti i izgraditi pored njega, a to smo vidjeli na mnogim mjestima na zapadu.
Grade se hoteli, odmorišta kako za vozače putničkog tako i teretnog saobraćaja, prodavnice brze hrane, robni centri benzinske pumpe itd, itd. Zemljište u sklopu autoputa će biti pod autoputnom koncesijom ali prostor van toga a pored izlaza je uvijek potencijal lokalnij zajednici i njega treba iskoristiti. Uvijek je bolje pokušati planski jer je tada i obezbjeđenje dokumentacije mnogo lakse i investitori će doći. Znači, proaktivna zajednica će prepoznati priliku, formirati manju ili veću industrijsku zonu i omogućiti otvaranje novih radnih mjesta ali i izvora novih poreznih prihoda. Nadam se da će rukovodstvo Tešnja to uraditi navrijeme, eksproprijacija zemljišta za put će početi uskoro ali i zainteresovanost investitora se pojačava.
Novac-INVESTITOR će doći tamo gdje vidi da može biti oplemenjen kapital. Investicionog kapitala nije bilo nikada više. Kamate su minimalne u komercijalnim bankama, dostupna su i sredstva poticaja zajednice ali i EU. Kapital je najpokretljivija roba, koja traži prostor gdje će se oplemeniti, gdje će biti siguran odnosno zaštićen. Nivo sigurnosti diktira očekivani nivo profita i sidri kapital tamo gdje je sigurniji. Naši zakoni se usklađuju sa zakonima EU ili su već dobro usklađeni što daje veliku dozu sigurnosti kapitala i on je tu kroz strane banke i investitore. Osim njih imamo i domaće investitore ali i značajne sume neaktivnog domaćeg kapitala koji se može aktivirati ako bi mali investitori osjetili sigurnost koja je značajno poljuljana slomom berzi u BiH 2008-9 godine, kada su mnogi izgubili ogromne sume novca zbog mešetarenja na berzi i sloma berze (koja je doduše i bila na silu napravljena)
Bez obzira na svu situaciju u državi, vidimo ogroman napredak u svim sferama privrednog života i ja sam siguran da će se taj napredak nastaviti. Investitori puno očekuju od Države ali se ne nadaju da će sve to dobiti i ne tako brzo. Rađe će ulagati u sredine gdje imaju razumjevanje ali i preporuke kolega investitora. Takva sredina je i Tešanj.

 
Kasim Kotoric dipl.mas. ing.    Tešanj: 15.01.2020. godine
Predsjednik Skupštine UP Biznis centar Jelah-Tešanj i
Predsjednik UP ZE-DO Kantona

Nesavjesni vozači u BiH, koji svakodnevno ugrožavaju svoj ali i živote drugih učesnika u saobraćaju, nakalemili su dug od skoro 70 miliona maraka na osnovu neplaćenih kazni.

Da se ukupna dugovanja po osnovu neplaćenih saobraćajnih kazni povećavaju iz godine u godinu pokazuju podaci Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka (IDDEEA) BiH,  prema kojima su vozači u BiH u martu prošle godine bili dužni 63.660.710 KM, dok je ukupni dug sada dostigao 69.625.443 marke.

"Apsolutni rekorder u RS-u i dalje je Trebinjac sa 60.668 KM kazne, dok rame uz rame sa njim stoji Modričanin koji duguje 572 marke manje", pokazuju podaci IDDEEA.

Statistika svjedoči i da vozači u FBiH za saobraćajne kazne duguju gotovo dvostruko više od onih iz RS-a . Neslavni rekorder u FBiH je Sarajlija koji duguje 145.534 KM. Najveći dug za neplaćene kazne u Brčko distriktu dostigao je 77.360 KM.

Kako su naveli u IDDEEA, najčešći prekršaji su prekoračenje brzine, nekorišćenje sigurnosnog pojasa i vožnja neispravnog vozila, a vozači često “zaboravljaju” da upale svjetla i nepropisno parkiraju vozila.

Član Savjeta za bezbjednost saobraćaja grada Banjaluka Milenko Jaćimović smatra da visoke kazne nisu rješenje za bahate vozače jer se, kako tvrdi, samo povećava stepen nenaplativosti i korupcije.

Prema njegovim riječima, neslavni rekorderi su našli rupu u zakonu, koju zloupotrebljavaju zbog čega bi trebalo mijenjati propise.

"Postavlja se pitanje zašto takvima do sada nije poništena vozačka dozvola i slično", istakao je Jaćimović i dodao da samo povećanje kazni nije riješilo probleme ni u jednoj zemlji.

Osim, kako kaže, “udarca po džepu”, nadležni bi trebalo da urade još mnogo toga kako bi se probudila svijest vozača, između ostalog, uvođenjem blokade brzine na vozilu, kao što je slučaj u mnogim zemljama širom svijeta, a neophodna je i edukacija, preventiva i naučnoistraživački rad u oblasti bezbjednosti saobraćaja.

Dodao je da nauka mora da pronađe odgovor na pitanje zbog čega raste broj vozača koji za volan sjedaju pod dejstvom alkohola, ne poštuju ograničenja brzine i to ponavljaju, kao i na koje načine se može uticati da se to smanji.

"Saobraćajne propise najmanje poštuju vozači između 25 i 30 godina, dok su početnici na šestom mjestu po pitanju saobraćajnih nezgoda", rekao je Jaćimović.

Dugovanja po osnovu neplaćenih kazni (u KM)

Republika Srpska   22.963.412
Federacija BiH       43.567.916
Brčko distrikt          3.094.115  
Najveća dugovanja vozača u RS-u (u KM)

GRAD          IZNOS
Trebinje      60.668
Modriča      60.096
Srbac         49.050
Doboj         46.720
Prijedor      40.360
Najveća dugovanja vozača u FBiH (u KM)

GRAD                              IZNOS
Sarajevo Stari Grad          145.534
Maglaj                              63.638
Živinice                             54.301
Hadžići                              50.476
Gradačac                          43.926

(akta.ba)

Državljanin Irana A.B. lakše je povrijeđen nakon pada sa platforme prilikom rada na demontaži novog pogona u krugu privrednog društva u Tesliću, saopšteno je iz Policijske uprave Doboj.

Prijava o ovom slučaju zaprimljena je juče iz Doma zdravlja Teslić.

Dežurni ljekar Doma zdravlja Teslić izjasnio se da je Iranac čiji si inicijali A.B. zadobio lake tjelesne povrede i da je pušten na kućno liječenje.

O svemu je obaviješten dežurni tužilac nadležnog tužilaštva, inspekcija rada i zaštite na radu i nadležna služba za poslove sa strancima.

Tržište rada u Bosni i Hercegovini se u 2019. godini nije značajno promijenilo u pogledu zapošljavanja i modernizacije, ali su zabilježene velike promjene kada je u pitanju potražnja za bh. radnicima u inostranstvu.

"Nemamo promjene koje bi išle u smjeru modernizacije tržišta rada gdje bi poslodavci mogli doći do kvalitetnih kandidata kojih na tržištu itekako ima. Međutim, sistem je takav da jedni druge ne pronalaze u pravom smislu te riječi", izjavila je Aida Zejčirović, direktorica portala BoljiPosao.com.

Prema podacima ove platforme, koja se bavi oglašavnjem slobodnih radnih mjesta, u 2019. godini je bilo otvoreno više od 10.000 pozicija za posao, što je povećanje u odnosu na godinu ranije, ali je smanjen broj domaćih poslodavaca koji nude zaposlenje.

Istovremeno je povećana potražnja iz inostranstva za radnom snagom u BiH. U tom kontekstu, navodi Zejčirović, u protekloj godini samo preko njihove platforme stiglo je više od 2.300 ponuda iz inostranstva i taj će se trend, prema svim parametrima, nastaviti i u ovoj godini.

- Najviše ponuda za posao iz Njemačke -

Kako je kazala, ubjedljivo najviše ponuda za posao u protekloj godini stiglo je iz Njemačke, oko 800, zatim iz Hrvatske i Slovenije.

"U posljednje vrijeme prisutan je trend odlaska zaposlenih ljudi i kompletnih porodica, a ne samo nezaposlenih mladih. Najviše se traže radnici u medicinskoj struci, ugostiteljski radnici, IT struka je izuzetno tražena i svi zanati. Osobe koje imaju srednju strukovnu školu imaju veliku mogućnost da se zaposle van granica BiH", istakla je Zejčirović.

Uporedivši stanje na tržištu rada u posljednjih 10 godina, Zejčirović navodi da je došlo do određene modernizacije u smislu unapređenja e-kadrovanja, odnosno online povezivanja poslodavaca i posloprimaca. Takođe navodi da je u odnosu na 2009. godinu primjetan manji broj kompanija, ali da one mnogo uspješnije posluju.

Prema posljednjim podacima državne Agencije za statistiku, stopa nezaposlenosti u BiH iznosi 15,7 posto i među najvišim je u regionu i šire. Kako bi se negativna slika na tržištu rada popravila, Zejčirović predlaže nekoliko rješenja.

"Imamo apsurd na tržištu rada gdje je velik broj nezaposlenih, a s druge strane, poslodavci ne mogu pronaći kvalitetan kadar za svoju djelatnost. Pod hitno bi trebalo upisne politike u srednje škole i na fakultete dovesti na nivo gdje bi se slušalo stanje na tržištu rada i potrebe poslodavaca", ističe Zejčirović.

- Poslodavcu dati povlastice za zapošljavanje -

Kada je riječ o poslodavcima, smatra da je neophodno da nadležne institucije poduzmu mjere kojim bi rasteretile privredu i poslodavce.

"Poslodavac je jako opterećen i ne može zapošljavati veći broj radnika, zato što su obaveze jako velike i poslodavci se guše u obavezama koje im nameće sistem u kojem živimo", kazala je.

Dodala je da je neophodno olakšati i registraciju preduzeća, čime bi se povećao broj privrednih subjekata a samim tim i broj zaposlenih.

"Bitno je da se poslodavcu daju povlastice za zapošljavanje. Ovo što sad imamo su, po meni, incidenti. Raznorazne subvencije su na nivou incidenta. Mi moramo napraviti sistem gdje će se svaki poslodavac koji zaposli ljude imati određene subvencije, pomoć od države i struktura vlasti", kazala je Zejčirović, navodeći kako svaki poslodavac mora imati motiv da zapošljava što više ljudi.

- Povezivanje BiH s istočnim tržištem rada -

Osim što se bavi oglašavanjem slobodnih radnih mjesta, BoljiPosao.com radi i na edukacijama poslodavaca i posloprimaca za učešće u modernom tržištu rada. Platforma će u budućnosti, zajedno s partnerskim portalima u BiH, raditi na tome da se stvori klima kako bi što više ljudi ostalo u BiH.

"Jedna od tih stvari je i osnivanje udruženja za proaktivan pristup modernom tržištu rada u BiH. Udruženje se zove ProAkt. Mi smo pri kraju registracije. Udruženje će se baviti edukacijom i poslodavaca i posloprimaca u cilju modernog pristupa tržištu rada", najavila je Zejčirović.

Pored saradnje s regionalnim partnerskim portalima, platforma sklapa sporazume i s drugim međunarodnim agencijama i firamama koje se bave tržištem rada. Nedavno su potpisali memorandum o razumijevanju sa Savjetovalištem za ljudske resurse u Istanbulu "Mental HR Consultancy".

Savjetovalište djeluje u Istanbulu i Ankari, ali i u Kataru i Azerbejdžanu. Saradnja će, smatra Zejčirović, omogućiti protok radne snage na dva područja, odnosno povezati BiH s istočnim tržištem rada.

"To nam otvara mogućnost da ljude iz BiH pošaljemo u neke uspješne kompanije na istoku, a isto tako, što je nama jako bitno, je da ljude iz istočnih zemalja u kojima djeluje Mental Consultancy probamo dovesti na tržište rada u BiH i da obezbijedimo radnu snagu s tog područja. S njima ćemo raditi edukacije koje će modernizovati tržište rada i posloprimcima omogućiti da usavrše svoje kompetencije i pozicioniraju se na modernom tržištu rada najbolje što mogu", pojasnila je.

Što se tiče odlaska iz BiH na istočno tržište rada, trenutno se iskazala poteba za radnicima u proizvodnji, ugostiteljstvu i menadžmentu. Zejčirović je na kraju dodala da će zbog održavanja Svjetskog fudbalskog prvenstva u Kataru 2022. godine biti povećana potreba za radnicima u različitim oblastima koje će pokrivati događaj, a zainteresovani se za više informacija mogu obratiti njihovom osoblju.

Radnici "Zenicatransa" okupili su se ispred zgrade Gradske uprave u Zenici, gdje bi trebala početi 46. sjednica Gradskog vijeća Zenice, javlja Anadolu Agency (AA).

Na sjednici će vijećnici raspravljati o Prijedlogu Budžeta Grada Zenica za 2020. godinu, kao i o Prijedlogu Odluke o izvršavanju Budžeta Grada Zenica za 2020. godinu kao i Prijedlogu gradonačelnika za raspisivanje referenduma o pitanju koje glasi "Da li Grad Zenica treba izdvojiti budžetska sredstva za rješavanje finansijske krize JKP 'Zenicatrans'" te razmatranju Preporuke institucije ombudsmena za ljudska prava BiH povodom procedure izbora i imenovanja gradskog pravobranioca.

Gradski vijećnici koji su posjetili radnike "Zenicatransa" u subotu, kada su radnici odlučili zamrznuti štrajk glađu, najavili su amandman na budžet grada, čime bi se iznašla sredstva za dugove "Zenicatransa".

Huso Sarvan, predsjednik sindikata radnika "Zenicatransa", rekao je prije početka sjednice Gradskog vijeća kako očekuje da će se danas riješiti problem kompanije.

"Mi, radnici očekujemo povoljno rješenje. Svako rješenje koje vodi ozdravljenju preduzeća je pozitivno rješenje. Očekujemo da će viječnici podržati amandman, da će se on usvojiti, da će se usvojiti budžet grada kako bi mogli početi sa radom. Ako ne dođe do toga, nastavlja se blokada autobuske stanice, odmrzava se štrajk glađu, mi ćemo ustrajati do rješenja problema", rekao je Sarvan.

Kina je lansirala prvi širokopojasni satelit s komunikacionim kapacitetom od 10 gigabajta u sekundi.

Prvi kineski širokopojasni satelit s komunikacionim kapacitetom od 10 gigabajta u sekundi lansiran je u 11:02 sati po lokalnom vremenu iz Centra za lansiranje Jiuquan.

Satelit, koji je napravila svemirska kompanija GalaxySpace, sa sjedištem u kineskoj prijestolnici Pekingu, lansiran je na nosaču raketa Kuaizhou-1A (KZ-1A).

Riječ je o prvom satelitu navedene kineske firme i on će se nalaziti u nižoj Zemljinoj orbiti, navode kineski mediji, prenosi Anadolija.

Globalna mreža
Ova vrsta satelita u niskoj orbiti pomaže stabilnom i brzom signalu u pustinjama i okeanima, kao i brzim vozovima i avionima do kojih nekada ne dopire telekomunikacijski signal.

Navodi se kako GalaxySpace želi izgraditi mrežu širokopojasnih satelita u nižoj orbiti i tako stvoriti globalnu 5G komunikacijsku mrežu.

Raketa KZ-1A je niskotarifni nosač s čvrstim gorivom i visokom pouzdanošću.

(Al Jazeera)

Kompanija AS Holding postala je najveći pojedinačni vlasnik Zeničke industrije mlijeka (ZIM). Na osvježenoj listi dioničara vidi se da AS Holding ima preko 24 posto vlasništva, za razliku od ranijih nešto više od 1 posto.

Danas je, naime, trgovano sa 76.981 dionica ZIM-a za 615.900 KM.

Dionice je prodao skrbnički račun UniCredit Bank d.d. Mostar. Skrbnički račun Raiffeisen BANK d.d. Bosna i Hercegovina je drugi najveći suvlasnik ZIM-a sa 23,7 posto vlasništva.

BiznisInfo je ranije pisao da AS grupa već od ranije kontrolira ZIM, jer je upravo ona kupovala dionice preko jednog ili više skrbničkih računa.

Osam vrsta električnih kvarcnih grijalica koje su se našle na tržištu BiH označene su kao opasne, pokazuju sumirani podaci za prošli mjesec.  Proizvodi, kako je navedeno iz Agencije za nadzor nad tržištem BiH, predstavlјaju opasnost od požara i opekotina.

Kao jedan od nedostataka navodi se to što se, recimo, na nekim od njih zaštitna rešetka može potpuno skinuti bez upotrebe dodatnog alata. Osim toga, neke od spornih grijalica imaju mehanizam koji uključuje ili isključuje grijače kada se grijalica uspravi ili obori, s tim što uključivanje radi iako nijedan grijač prethodno nije vidljivo usijan.

Uputstvo za upotrebu kod nekih grijalica nije napisano na jednom od službenih jezika u BiH, što je takođe sporno. Dio ovih proizvoda, osim toga, uopšte nije usklađen s Naredbom o električnoj opremi namijenjenoj za upotrebu unutar određenih naponskih granica.

Preporučuje se potrošačima koji posjeduju te proizvode da ih prestanu koristiti i da ih vrate u trgovinu gdje su ih kupili. U nekim slučajevima uvoznici su dobrovoljno preduzeli mjere obavještavanja potrošača, povlačenja proizvoda s tržišta i njegovog uništavanja.

Nadležna inspekcija je, od slučaja do slučaja, naložila povlačenje proizvoda s tržišta i obavještavanje potrošača.  U udruženjima za zaštitu potrošača kažu da, po zakonu, u ovakvim slučajevima kupac ima pravo na ispravan proizvod, na povrat novca ili na popravak spornog uređaja, što ne preporučuju, pišu Nezavisne.com.

Grijalica DiGi 0.1 tip RH14A
– Podaci o proizvodu: DiGi 0.1 tip RH14A, bar-kod: 0485793000039
– Zemlјa porijekla: Kina

Grijalica KUMTEL LX-2835
– Podaci o proizvodu: KUMTEL tip LX-2835
– Zemlja porijekla: Turska

Grijalica Luxell LX-2820M
– Podaci o proizvodu: Luxell tip LX-2820M
– Zemlja porijekla: Turska

Grijalica Ketao LX-2830
– Podaci o proizvodu: Ketao tip LX-2830
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica AWT tip LX-2820
– Podaci o proizvodu: AWT tip LX-2820, bar-kod: 2105201828205
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica AWT W-HQ1207S
– Podaci o proizvodu: AWT tip W-HQ1207S, bar-kod: 9005201812088
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica Mesko tip MS7710
– Podaci o proizvodu: Mesko tip MS7710, bar-kod: 5908256839854
– Zemlja porijekla: Kina

Grijalica KUMTEL KS-2700

– Podaci o proizvodu: KUMTEL tip KS-2700, bar-kod: 8694740127008
– Zemlja porijekla: Turska

Premijer Zeničko-dobojskog kantona Mirza Ganić primio je delegaciju Sportskog saveza udruženja osoba sa invaliditetom ZDK, koju su, pored rukovodstva Saveza, činili predstavnici općinskih udruženja i sportskih klubova te osvajači medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima. Prijemu su prisustvovali ministrica za rad, socijalnu politiku i izbjeglice Azra Šabanović i ministar za obrazovanje, nauku, kulturu i sport Spahija Kozlić.
Sportski savez osoba sa invaliditetom ZDK u svom sastavu ima devet općinskih udruženja od Tešnja do Olova, a klubovi se takmiče u sedam sportskih disciplina. Prethodnih godina osvojili su desetine medalja na domaćim i međunarodnim takmičenjima, a za rezultate u 2019. dobili su i priznanja Sportskog saveza invalida FBiH.
Ljilja Slišković (ronjenje na dah) proglašena je najboljom sportistkinjom u kategoriji ostali sportovi, Ermin Jusufović (sjedeća odbojka) dobio je priznanje za najboljeg sportistu u kategoriji paraolimpijski sportovi, Fuad Vrgovčević je među najuspješnijim trenerima, a priznanja su dobili i klub SKOSI Zenica te kantonalne reprezentacija u stonom tenisu, sportskom ribolovu i kuglanju.
Sportski savez invalida FBiH, na prijedlog Streljačkog saveza osoba sa invaliditetom FBiH, dodijelio je priznanja još dvjema sportistkinjama iz Zeničko-dobojskog kantona - streljašicama Zerini Skomorac, najboljoj sportistkinji u kategoriji paraolimpijski sportovi i Sajjri Poljo, najperspektivnijoj mladoj sportistkinji.
Predstavnici Saveza zahvalili su se Vladi na čelu s premijerom Mirzom Ganićem na podršci u 2019. godini, navodeći kako rezultate ne bi mogli ostvariti bez kontinuirane podrške institucija Zeničko-dobojskog kantona, ali da bi rezultatibili bolji uz još snažniju podršku drugih nivoa vlasti.
Uputivši čestitke za postignute uspjehe, premijer Ganić je obećao nastavak podrške invalidskom sportu, podržavši ideju Saveza da se angažiraju i u školama kako bi animirali djecu sa hendikepom da se bave sportom. Najavio je da će u narednom periodu težište Vlade i nadležnih ministarstava biti na razvoju infrastrukture i opremanju klubova osoba sa invaliditeom.

Press služba ZDK