Naučnici su analizirali podatke prikupljene u periodu od osam i po godina među 3.592 ispitanika. Podaci su uključivali informacije o tome koliko vremena su provodili sjedeći na poslu, a koliko vremena gledajući televiziju u odnosu na vježbanje u slobodno vrijeme.

Ustanovljeno je da je kod svih onih koji su odgovorili da su svakodnevno pred televizorom provodili četiri ili više sati, rizik od razvoja kardiovaskularnih problema i prerane smrti bio za 50 odsto veći u poređenju s pojedincima koji su svakodnevno ispred televizora sjedili dva sata ili manje.

Ni naučnicima nije u potpunosti jasno zbog čega je sjedelački način života u slobodno vrijeme potencijalno štetniji od radno-okupacijskog sjedenja, ali vjeruju da je odgovor u dugom neprekidnom sjedenju.

“Većina ljudi ima običaj da dugo sedi na fotelji pred televizorom i da se uopšte ne pomjera, a kamoli ustaje. Na poslu ipak povremeno moramo da ustanemo od stola”, rekla je dr Diaz.

Istovremeno, u slobodno vrijeme većina ljudi, dok sjedi pred televizorom, sklona je da jede grickalice, prerađenu i brzu hranu sa slatkim sokovima ili alkoholom.

Drugo objašnjenje zašto je sjedenje kod kuće štetnije od sjedenja na poslu jeste i vrijeme kada se boravi pod vlastitim krovom. Istraživači tvrde da je sjedenje ili ležanje nakon obilnog obroka u popodnevnim satima pogubno za zdravlje.

interview.ba